Fokus je na inteligentnoj integraciji svih sustava Boscha

Integracija, centralizacija i digitalizacija su ključne riječi koje simboliziraju razvoj tehnologije. Na području sustava vatrodojave i protupožarstva vrijede ista načela, s time da u sigurnosnoj industriji tehnologija napreduje brže od zakonske regulative. Robert Bosch je kompanija koja diktira razvoj tehnologije, proizvoda i sustava za detekciju i zaštitu od požara i ove godine slavi ‘okruglo’ sto godina postojanja, a prvi njihov sustav bio je upravo - vatrodojava. Na ovom ‘našem’ području Nino Belicki je jedan od autoriteta po pitanju vatrodojave.

Što će u budućnosti obilježiti razvoj vatrodojave i sustava zaštite od požara, posebno po pitanju detekcije, reakcije kao i integracije s drugim sustavima, primjerice videonadzorom?
Bosch Building Tehnologies jedna je od ključnih kompanija u industriji vatrodojave koja još od 1920. kreira nove trendove, tehnologije i proizvode, ovisno o novim saznanjima, i poboljšava ne samo sebe već i druge. Pripremamo se za svijet Interneta stvari u kojem su svi uređaji dostupni sa svih mobilnih platformi “na dodir”, a istovremeno zaštićeni od potencijalnih hakerskih napada. Nova centrala Avenar ima integriran 7-portni industrijski preklopnik i sigurnu vezu prema našem ‘Oblaku’ s Udaljenim uslugama i možemo reći da je već sada IoT-ready.

Drugi smjer je u korištenju umjetne inteligencije u cilju dobijanja još preciznijih senzora kako bi se što brže detektiralo požarna stanja, istovremeno vodeći računa da uređaji moraju biti pouzdani i sa što manje lažnih alarma. Umjetna inteligencija nam je u relativno kratkom vremenu od šest mjeseci omogućila korištenje Avioteca u 0lx području, umjesto u 7lx.

Također pogled na malo dalju budućnost, s obzirom na to da se vatrodojava mora nalaziti u svakom dijelu zgrada, a zgrade moraju postati što ‘pametnije’ i energetski učinkovitije, pitanje je kako iskoristiti vatrodojavnu infrastrukturu za dobijanje informacija ne samo o eventualnom požaru već i drugim stanjima poput vlažnosti zraka, tlaka, temperature, zauzetosti i osvjetljenja prostorija itd.

Posljednjih godina unaprjeđujete i razvijate Aviotec sustav za detekciju požara. Što je u fokusu kompanije kada je u pitanju vatrodojava i detekcija požara?
Unazad par godina, Bosch već nudi tržištu “blisku budućnost” vatrodojavnih sustava te ćemo nastojati isto osiguravati tržištu i dalje. Radimo na integraciji našeg vatrodojavnog sustava u BVMS video management platformu koja već ima integrirane PA EVAC, kontrolu pristupa i protuprovalu, a jedan od ciljeva je i da komunikacija bude dvosmjerna, tj. mogućnost da naša nova centrala Avenar vidi security kamere putem ONVIF protokola za trenutačnu verifikaciju požarnog alarma. Aviotec kamera uz postojeće security funkcionalnosti ima posebnu analitiku za vrlo ranu detekciju dima (unutar 8 sekundi) i plamena (unutar 4 sekunde). Kamera, odnosno analitika je prošla EN54 TF testove kao i bilo koji drugi vatrodojavni javljač i ta suradnja naših FIR i VS odjela je rezultirala prvim VFD rješenjem koje je dobilo vatrodojavne certifikate, prvo od njemačkog VdS-a na osnovu čega je VdS napravio potpuno novu normu, potom od australskog CSIRO-a, a u tijeku su i certificiranja u nekim drugim državama. Postupno se dodaju mogućnosti, od unutarnje uporabe preko tunelskih i 0lx aplikacija. U tijeku su testiranja kamere za vanjsku primjenu, koja bi osiguravala visoku pouzdanost i u najizazovnijim vremenskim prilikama.

Također, već šest godina osiguravamo izravnu IP integraciju između vatrodojavne centrale i različitih Bosch sustava za glasovnu evakuaciju (PlenaVAS, Praesideo, Paviro i Praesensa) putem opcije koja se zove Smart Safety Link i kojom PA EVAC sustav postaje izravno proširenje vatrodojavnog sustava, a što je sve potpuno usklađeno sa EN54 normom.

Avenar je dobio opciju eMATRIX za lakše upravljanje izvršnim funkcijama, a obzirom da to više nije jednostavna centrala već napredno Linux računalo, imamo dovoljno procesorske snage za druge funkcionalnosti. Dakle fokus je na što ‘dubljoj’ integraciji svih naših sustava bilo izravno između pojedinih uređaja, kroz postojeću BIS security integracijski softver ili uskoro BMS platformu koju je Bosch dobio prošle godine preuzimanjem njemačke tvrtke GFR, specijalista za automatiku zgrada.

Robert Bosch ima i svoj ispitivački poligon u Njemačkoj za proizvode i rješenje iz domene javljanja i zaštite od požara. Kako razvijate i testirate nove proizvode?
Imamo nekoliko laboratorija u Gras­brunnu gdje je sjedište Poslovne jedinice za vatrodojavu te EN54/VdS/UL test laboratorij u Ottobrunnu. Dijelovi proizvoda se detaljno ispituju (senzorika, otpornost na EM smetnje, kvaliteta), nakon čega se rade EN54, VdS ili UL testovi na kompletiranim uređajima. Ottobrunn ima specijalno izveden klimatizacijski sustav zbog čega možemo raditi testove u bilo kojem dijelu godine, biti potpuno spremni za službeno certificiranje te raditi i vlastite testove koji idu iznad trenutno propisanih normi ukoliko vidimo da postoji potreba.

Možete li usporediti tržišta i područja, primarno u Europi, po pitanju regulative zaštite od požara i primjene tehnologije vatrozaštite? I u kojoj je poziciji Hrvatska po tom pitanju?
Mogu primijetiti da postoji određena razlika između sjeverne i zapadne Europe s jedne strane te južne i istočne s druge strane, prvenstveno u samom pristupu zašto treba uopće koristiti vatrodojavne sustave. Kod nas većina investitora na te sustave i dalje gleda kao na gotovo bespotrebni trošak, dok je u ‘staroj’ Europi to najvažniji sustav tehničke zaštite i sigurnosti. Također, imamo ozbiljan problem da praktično bilo tko može kablirati i instalirati vatrodojavne sustave što definitivno vodi smanjenju kriterija, kvalitete i na koncu cijena, pa mislim da bi trebalo pokrenuti neki sustav edukacije i licenciranja. Čini mi se da je Hrvatska, kao i u svemu drugome, negdje u sredini, ali da se zahvaljujući članstvu u EU, upornim radom kolega u Hrvatskom cehu zaštitara i pod utjecajem stranih investitora ipak krećemo u dobrom smjeru i siguran sam da ćemo uloviti korak s kolegama i normama iz razvijenijih zemalja.

Dražen Najman