Filozofija pametnih gradova odgovor je ekstremnoj urbanizaciji

Ukoliko želimo govoriti o rješenjima za pametne gradove prije svega je potrebno definirati što su to pametni gradovi i zašto težimo konceptu pametnih gradova. 

Jedna od najčešće korištenih definicija pametnog grada (Smart City) je grad koji koristi digitalne tehnologije ili informacijsko-komunikacijske tehnologije (engl. Information and Communications Technology, ICT) kako bi se pojačala kvaliteta i izvedba urbanih usluga, smanjili troškovi i potrošnja resursa te kako bi se učinkovito i aktivno uključili građani. Pametna rješenja su dio šireg tehnološkog okvira Interneta stvari, pri čemu je iznimno bitna digitalizacija i analiza velikih količina podataka (Big Data). Radi se o rasprostranjenoj mreži različitih senzora koji omogućavaju detekciju, upravljanje, automatiku, kontrolu i efikasnu analizu senzorskih podataka u realnom vremenu. U nastavku ćemo vam predočiti neka od pametnih rješenja koja doprinose boljem i kvalitetnijem životu građana.

 

Kad govorimo o sigurnosti u urbanim sredinama i tehničkim rješenjima koja se koriste u svrhu povećanja sigurnosti najčešće spominjano rješenje je videonadzorni sustav. U današnje vrijeme se mnogobrojni videonadzorni sustavi instaliraju u Hrvatskoj i diljem svijeta uslijed povećane potrebe za sigurnošću javnih površina kao što su ulice, šetališta, trgovi i parkovi, javne površine obuhvaćajući i otvorene sportske terene, dječja igrališta, tržnice, parkinge, pothodnike, mostove i sve druge površine koje neograničeno služe građanima.

Suvremeni videonadzorni sustavi osim što nadziru javne površine, obično u visokim rezolucijama koje ponekad iznose i više megapiksela, imaju i niz drugih funkcija koje se postižu naprednom analitikom integriranom unutar videonadzornog sustava. Suvremena videonadzorna kamera će tako detektirati kad ostavite nečuvanu torbu na kolodvoru, parkirate auto na zabranjenom mjestu, krećete se automobilom u zabranjenom (suprotnom) smjeru, stupate na tračnice na željezničkom kolodvoru i još niz drugih naprednih funkcija.

Međutim, osim u navedene sigurnosne aspekte današnji videonadzorni sustavi koriste se unutar inteligentnih transportnih sustava (Intelligent transport system, ITS) za detekciju prometa, brojanje vozila, nadziranje križanja ili pak u komercijalne svrhe za brojanje posjetitelja u trgovačkim centrima ili u kontroli pristupa za otvaranje vrata uz prepoznavanje registarskih oznaka.

 

Ubrzani trend migracije stanovništva u gradska središta ima za posljedicu povećanje broja motornih vozila na gradskim prometnicama koje uzrokuju prometne gužve i zastoje. Procjenjuje se da čak 30 posto automobila na ulicama u centru grada kruži u potrazi za slobodnim parkirnim mjestom i stime doprinosi daljnjem pritisku na gradski promet. 

U rješavanju navedenog problema pomažu nam inteligentni parkirni sustavi koji upućuju vozača na raspoloživa parkirališna mjesta i pružanje informacija o njihovim karakteristikama. Jedan takav sustav sastoji se od niza parkirnih senzora koji detektiraju zauzetost pojedinog parkirnog mjesta - bilo u garaži ili na uličnom parkingu, sustav za prikupljanje podatka sa senzora, programske podrške i signalnih led displeja. Princip rada jednog takvog sustava zasniva se na tome da led displej ispisuje broj slobodnih parkirnih mjesta u pojedinoj ulici ili/i garaži te na taj način upućuje vozača prema slobodnom parkirnom mjestu. Parkiranje automobila na slobodno parkirno mjesto automatski detektira senzor te dojavljuje sustavu promjenu statusa parkirnog mjesta iz slobodno u zauzeto i sve to u realnom vremenu. 

Sa stajališta korisnika, inteligentni parkirni sustav značajno smanjuje vrijeme potrage za slobodnim parkirnim mjesto, a izravna posljedica toga je povećano zadovoljstvo vozača, kao i smanjenje prometa na prometnicama uz smanjenu emisiju CO2 iz automobila. 

Sa stajališta komunalne službe dobiva se bolja iskorištenost postojećih parkirnih mjesta, vozači se upućuju prema svakom slobodnom parkirnom mjestu te se time povećava vrijeme korištenja pojedinog parkirnog mjesta. Djelatnici parking službe dobivaju podatke o dolasku automobila na parkiralište i vremenu zadržavanja automobila na parkirnom mjestu što uvelike doprinosi njihovom efikasnijem radu. 

 

Kao što smo već naveli pametna rješenja su dio šireg tehnološkog okvira Interneta stvari, a od najveće je važnosti digitalizacija i primjena analitike velike količine podataka uz istodobnu integraciju na horizontalnu platformu grada. Tehnički gledano radi se o mreži senzora koji omogućavaju upravljanje, kontrolu, automatizaciju i analitiku podataka u realnom vremenu.

Postavljeni senzori povezuju se s centralnim sustavom kako bi se omogućio nadzor stanja senzora i obrada podataka dobivenih iz senzora. Prikupljeni podaci obrađuju se u centralnoj aplikaciji kao što je to SuperVisor – Tehnozavod-Marušić d.o.o., te se kao obrađeni podaci prilagođeni krajnjem korisniku prikazuju na monitorima unutar nadzornog centra. Uobičajeno je da su navedene aplikacije povezane s aplikacijom za prikaz komunalne infrastrukture, registrom nekretnina i prometnica kao što je to aplikacija WebGIS – Promet i Prostor d.o.o. što daje širu sliku pri obradi dobivenih podataka sa senzora. Analizom podataka dobivenih s terena sustav ima mogućnost da upozori operatera na kritične događaje (kretanje automobila u suprotnom smjeru, požar na nekom objektu, poplava u tehničkoj prostoriji…) te da mu olakša rad kroz predefinirane procedure, odnosno da mu omogući da adekvatno reagira na te događaje. Za primjer uzmimo događaj koji generira sudar na cesti - nadzorna kamera detektira sudar, operater dobiva sliku događaja, ispis službi koje treba obavijestiti, kroz registar nekretnina i prometnica dobiva informacije o kritičnim objektima koji se nalaze u blizini, a kroz sustav displeja upozorava ostale sudionike u prometu o nesreći. Na navedeni način se povećava brzina i kvaliteta reakcije operatera, a samim time smanjuju se i posljedice koje mogu nastati uzrokovanom nesrećom. 

Kao što je vidljivo, primjenom novih tehnologija javne površine postaju izvori informacija, odnosno pružatelji informacija koje građanima postaju dostupne putem displeja, mobilnih aplikacija ili web portala. Sve navedeno doprinosi povećanoj sigurnosti stanovnika grada, efikasnijem iskorištavanju postojećih resursa grada, te u konačnici kvalitetnijem životu građana.