Republika Hrvatska, kao buduća članica Europske unije, već je 2008. godine Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o oružju uskladila propise vezane uz kontrolu i nadzor oružja s pravnom stečevinom EU
[ Damir Stolnik ]
Ilegalno prenošenje različite robe veće vrijednosti preko državne granice oduvijek je bio vrlo unosan posao. Gledajući vrijednost na ljestvici krijumčarene robe, visoko mjesto zauzima vatreno oružje. Ono što još više zabrinjava jest činjenica da to nije staro, rabljeno oružje, već sve češće novo oružje, prilagođeno kriminalnom miljeu ulice. Dakle, to je oružje koje je izravno namijenjeno dilerima, plaćenim ubojicama, pljačkašima, ali je sve veća i njegova potražnja među mlađim članovima bandi, u kojima sve više prevladava kultura nošenja oružja, a nerijetko i sami postaju izvršitelji ubojstava.
Otvorenost granica i slobodan protok ljudi i roba ujedinjene Europe vrlo je pogodno tlo kriminalnom djelovanju pojedinaca, skupina i organizacija. Zato su zemlje članice EU znatno poboljšale međusobnu suradnju te tako dokazale da otvorenost granica nije slabost, kako to misle krijumčari, nego da su upravo povezivanje i međudržavna suradnja najveća snaga u borbi protiv krijumčarenja i nezakonitog trgovanja.
Zajedničke aktivnosti
Radi lakšeg praćenja kretanja vatrenog oružja i učinkovite borbe protiv nezakonita trgovanja i proizvodnje vatrenog oružja, njihovih dijelova i streljiva, poboljšana je razmjena podataka među državama članicama, a same države kroz vlastite računalne baze podataka ovlaštenim nadležnim tijelima jamče pristup u sustave baze podataka u koje se bilježe nužne informacije za svaki komad vatrenog oružja. Praćenje podrazumijeva sustavno nadziranje kretanja vatrenog oružja i, ako je to moguće, njegovih dijelova, komponenti i streljiva, od proizvođača do kupca, u svrhu pružanja pomoći nadležnim tijelima države članice pri otkrivanju, istrazi i analiziranju nezakonite proizvodnje i trgovanja.
Države članice EU osiguravaju da se svako vatreno oružje ili njegov dio koji je stavljen na tržište označi i registrira ili da se onesposobi
U smislu prepoznavanja i mogućnosti praćenja svakog komada sastavljenog vatrenog oružja, države članice u trenutku proizvodnje svakog komada oružja zahtijevaju jedinstveno označavanje koje uključuje - ime proizvođača, zemlju ili mjesto proizvodnje, serijski broj i godinu proizvodnje (ako nije dio serijskog broja) ili zadržavaju svako drugo jedinstveno označavanje lagano za uporabu, koje se sastoji od slovno-brojčane oznake koja svim državama omogućuje lako identificiranje države u kojoj je vatreno oružje proizvedeno.
Oznaka se stavlja na glavni dio vatrenog oružja kako bi se njezinim mogućim uništavanjem onemogućila uporaba oružja. Isto tako, države članice osiguravaju da je svako osnovno pakiranje cjelovitog streljiva označeno tako da se na njemu nalaze ime proizvođača, identifikacijski broj serije (lota), kalibar i vrsta streljiva. Zadnja u nizu aktivnosti EU kojom se želi iskorijeniti ilegalna trgovina oružjem objava je prijedloga odluke Europske komisije koju je početkom svibnja uputila zemljama članicama - potpisivanje međunarodnog ugovora o trgovini konvencionalnim naoružanjem, što ga je u travnju usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda. Ugovor sadrži odredbe o zabrani izvoza, procjenama rizika izvoza, obvezama pri uvozu, tranzitu, posredovanju i ostalim djelovanjima u trgovini oružjem. S obzirom da je glavni cilj toga ugovora suzbijanje ilegalne trgovine oružja, on predstavlja jedan od ključnih obvezujućih međunarodno-pravnih instrumenata u području osiguranja svjetskog mira i sigurnosti.
Propusnica lovcima i sportskim strijelcima
Navedene odredbe toga ugovora Hrvatska je, kao nova članica EU, već uklopila u svoje nacionalno zakonodavstvo godine 2008. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o oružju (NN broj 59/2012) te tako uskladila propise vezane uz kontrolu oružja s pravnom stečevinom EU. Zakonske izmjene predstavljaju međunarodno usuglašene pravne postupke vezane uz trgovinu oružjem, čime se doprinosi jačoj globalnoj kontroli tokova oružja. Zbog uočenih slučajeva zlouporabe i krijumčarenja oružja i streljiva s državnog područja jedne države članice, ili preko njezina državnog područja, na državno područje druge države članice, godine 1993. uvedena je Europska oružna propusnica ("European Firearms Pass"), kao jedinstven dokument za cijelu Uniju. To je isprava koju izdaje država članica EU i vrijedi kao glavna isprava koju trebaju lovci i sportski strijelci za posjedovanje vatrenog oružja tijekom putovanja u drugu državu članicu. To je i osnovni dokument za kupnju oružja i streljiva u zemljama članicama Unije. Međutim, valja znati da ovaj dokument ne zamjenjuje domaći oružni list koji ima svaka država članica i koji ostaje za unutrašnju uporabu.
Europska oružna propusnica zadovoljava svoju funkciju i vrijedi kao glavna isprava koju lovci i sportski strijelci trebaju za posjedovanje oružja tijekom putovanja u drugu državu članicu
Pristupanjem Hrvatske u punopravno članstvo EU 1. srpnja i našim će se lovcima i sportskim strijelcima početi izdavati Europska oružna propusnica s kojom će moći slobodno koristiti oružje i kretati se unutar zemalja članica EU. S tom je propusnicom dozvoljeno i ostalim građanima koji posjeduju oružje kategorije B i C putovati u drugu državu članicu ako je nadležno tijelo te države za to oružje izdalo prethodno odobrenje. Dakle, europska oružna propusnica uspostavlja ravnotežu između, s jedne strane, osiguranja slobode kretanja za pojedino vatreno oružje unutar Unije te, s druge strane, potrebe za njegovim nadzorom.
Nadalje, novim se propisom regulira i unos/iznos oružja preko državne granice. Ograničava se broj komada oružja i streljiva koje hrvatski državljani i stranci mogu prenositi preko državne granice u svrhu lova. Tako sada mogu prenositi do tri komada odgovarajućeg oružja, 500 komada streljiva za lovačko oružje s glatkim te 100 komada streljiva za lovačko oružje s užlijebljenim cijevima. Isto se tako i oružje kategorije D odsad mora prijaviti pri prelasku državne granice.