Splitski studij forenzičnih znanosti bit će po mnogočemu jedinstven u svijetu i jedan je od prvih takvih u ovom dijelu Europe. Bit će koncipiran kao neovisan interdisciplinarni sveučilišni studij, a nastava će se održavati na hrvatskom i engleskom jeziku
[ Antun Krešimir Buterin ]
Baš kako je prije ljeta i najavljeno, ove je jeseni u okviru Sveučilišnoga studijskog centra za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu pokrenut diplomski studij forenzičnih znanosti. Natječaj za upis studenata bio je raspisan početkom rujna, prijave su se zaprimale cijeli mjesec, razredbeni je postupak proveden početkom listopada, a upravo ovih dana, u vrijeme zaključenja ovog broja Zaštite, 80-ak kandidata koji su zadovoljili visoko postavljene uvjete, obavilo je i upis. Na taj su način "ušli u povijest" kao prvi studenti na jedinom europskom studiju forenzike, osim onoga u Velikoj Britaniji. Kako je vjerojatno već poznato, dopusnicu kojom je Splitskom sveučilištu odobreno pokretanje toga novog studija u akademskoj godini 2009./10. u lipnju je rektoru predao tadašnji ministar znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac. Štoviše, kao jedan od najuglednijih hrvatskih forenzičara, s velikim iskustvom i bogatim poznanstvima u svjetskim stručnim krugovima, dr. Primorac je ujedno jedan od glavnih pokretača novoga studija forenzike. Na studiju će se, organiziranom u tri smjera, školovati i magistri za rad u laboratorijima, na analizi dokumenata i toksikologiji, ali i forenzičari koji će se baviti nacionalnom sigurnošću, a u svojstvu izvanrednih studenata moći će ga upisati i svi zainteresirani policijski službenici i djelatnici MUP-a.
Predavači na studiju su prof. dr. Henry Lee, prof. dr. Mitch Holland i prof. dr. Moses Schanfield, ugledni američki stručnjaci koji su uz ostalo radili i na rasvjetljavanju napada na WTC 11. rujna, Kennedyjeva ubojstva, na slučaju O. J. Simpsona te ubojstvu savjetnika u Bijeloj kući Vincenta Fostera
Svima će im, najavljeno je, predavati 135 doktora znanosti, među kojima i neki od najvećih forenzičkih umova današnjice u svijetu. Sudeći prema reakcijama, zanimanje za novi studij više je nego odlično, Sveučilište je moglo upisati stotine studenata, no zbog kvalitete nastave taj će broj zastati na oko 90. "Zahvaljujući prijateljstvu s vrhunskim forenzičkim stručnjakom kakav je Amerikanac Henry Lee, ali i poslovnom razumijevanju te uvažavanju svih standarda struke, hrvatska je sudska forenzika u nekim dijelovima doživjela vrhunac, pa je dobro što se sve to sada pretvara i u studijski program", kazao je nedavno prorektor Sveučilišta Šimun Anđelinović. Na riječima sreće i ponosa nije štedio ni tadašnji ministar Primorac. "To je golem iskorak za Hrvatsku, ostvarili smo međunarodnu suradnju, odavde će izlaziti najbolji forenzičari, jer će i učiti od najboljih, a uz to već sad imamo razmjenu studenata, što si može priuštiti malo koji europski studij". Kao svakako vodeći hrvatski forenzičar, Primorac ističe važnost studija i zbog činjenice da mnoge zapadne zemlje citiraju Hrvatsku kao jednu od zemalja pionira uvođenja DNK analize, jer su se tako u nas riješili brojni naizgled nerješivi slučajevi. "Hrvatska ni sa čime ne može biti toliko konkurentna koliko s forenzikom, a sada idemo i u izradu DNK baze podataka", najavio je tada Primorac. U ovom intervjuu za Zaštitu s bivšim smo ministrom, a možda i budućim predsjednikom države, porazgovarali o cijelom projektu novoga studija forenzike u koji je i on sam ugradio velik dio sebe, svoga truda, znanja, bogatih iskustva i poznanstava.
Možete li nam kao idejni začetnik studija ukratko opisati kako je uopće nastala ta ideja, koliko su trajale pripreme te tko je sve zaslužan za ostvarenje projekta?
Ideja je nastala još prije petnaestak godina, kada sam posjetio jedan takav fakultet u SAD-u, zemlji u kojoj je takvo obrazovanje bilo tek u povojima. Kako vidite, od ideje do realizacije ozbiljna projekta dug je put. Svakako moram zahvaliti na podršci prijateljima, vrhunskim svjetskim forenzičarima koji će biti i predavači, prof. dr. Henryju Leeju, prof. dr. Mitchu Hollandu i prof. dr. Mosesu Schanfieldu, američkim stručnjacima koji su radili i na rasvjetljavanju napada na WTC 11. rujna, zatim Kennedyjeva ubojstva, na slučaju O. J. Simpsona, ubojstvu savjetnika u Bijeloj kući Vincenta Fostera. Od naših stručnjaka potporu sam dobio od doc. dr. sc. Damira Marjanovića, koji radi na sarajevskom Sveučilištu, a voditelj studija bit će prof. dr. Šimun Anđelinović sa Sveučilišta u Splitu.
Kako će biti koncipiran ovaj novi i atraktivan studij? Znaju li se već moduli, nastavni program…?
Splitski studij bit će po mnogočemu jedinstven u svijetu. Jedan je od prvih takvih u ovom dijelu Europe, u kojem živi više od 80 milijuna ljudi, pa je važan kako za studente u Hrvatskoj tako i u susjednim državama. Bit će koncipiran kao neovisni interdisciplinarni sveučilišni studij, a surađivat će sa svim hrvatskim sveučilištima, ali i državnim institucijama poput Ministarstva unutarnjih poslova, SOA-e i drugih. Nastava će se održavati na hrvatskom i engleskom jeziku, kako bi se uz studente iz Hrvatske zainteresirali i oni iz inozemstva.
Među prvima smo u svijetu koji smo razvili postupke u identifikaciji skeletnih ostataka pronađenih u masovnim grobnicama i naše metodologije danas koriste gotovo svi
U izvođenju studija, uz domaće stručnjake i znanstvenike, sudjelovat će i najznačajniji svjetski forenzični biolozi, kemičari, genetičari sa sveučilišta Pennsylvania State, George Washington, Connecticat State te iz FBI-ja, Armed Forces Institute-Rockville... Konačni je cilj postići funkcionalnu mobilnost studenata, a prvi korak u tom smjeru napravljen je prošle godine, kada je u DNK laboratorijima u Zagrebu i Splitu organizirana ljetna škole forenzike za studente sa Sveučilišta Pennsylvania State. Suradnja se nastavlja i ove godine nakon završetka kongresa. Ipak, nositelj studija bit će Sveučilišni centar za studij forenzike osnovan na Sveučilištu u Splitu, a cijeli program realizirat će se u tri osnovna smjera: istraživanje mjesta događaja, forenzična kemija i molekularna biologija te forenzika i nacionalne sigurnosti.
Spomenuli ste da će predavači biti vrhunski svjetski stručnjaci i forenzičari. Na koji ste ih način uspjeli pridobiti za angažman?
U Americi nema studija forenzike s profesorima koje ćemo mi imati na našem studiju, jer je tamo, zbog konkurencije, nemoguće na jednome mjestu okupiti takvo zvučna imena.
Vaš prijatelj i suradnik, forenzičar Henry Lee, izjavio je da je Hrvatska u forenzici već otprije lider u regiji. Kako se sve očituje naše liderstvo?
Sve je počelo još ranih devedesetih, kad ga je splitski patolog prof. dr. Šimun Anđelinović obavijestio da je na splitsku patologiju stigao velik broj neidentificiranih tijela s Kupresa. Upravo u to vrijeme Institut američkih vojnika počeo se baviti mogućnošću utvrđivanja identiteta DNK analizom i s njima sam stupio u kontakt. To su bili počeci razvoja DNK analize u Hrvatskoj. Stvoreni su tada temelji za taj dio iznimno važne grane forenzike i njegov stožerni institut u Hrvatskoj je na splitskom Odjelu patologije. U Split danas dolaze forenzičari iz BiH, Kuvajta, ali i iz SAD-a. Zanimljivo je da je studentima iz Pennsylvanije koji su boravili u Splitu i ovdje stekli bodove, to bilo priznato i na njihovu sveučilištu.
Koliko forenzika može pomoći da se u Hrvatskoj identificira što veći broj žrtava Domovinskog rata?
Forenzika kao metoda uvelike je pomogla Hrvatskoj u identifikaciji posmrtnih ostataka, kojih je 1991. godine bilo 18.000, a 2006. godine 1100. Razlog tome što i ovih 1100 nije identificirano leži u činjenici što još nisu pronađene njihove grobnice, te nisu mogli biti ekshumirani. Dakle, i u forenzici je informacija ključna.
Vjerujete li da bi Hrvatska uskoro mogla izvoziti vrhunske forenzičare? Ili, npr. osnovati nekoliko forenzičkih timova koji bi bili na raspolaganju zainteresiranim državama ili pojedincima diljem svijeta, a znamo da spasitelji nakon potresa uvijek stižu iz istih zemalja s iskustvom?
Studij je namijenjen polaznicima iz šire regije, u kojoj Hrvatska već slovi kao lider i rasadnik znanja iz forenzičkih znanosti. Naši su timovi poznati i surađuju na mnogim slučajevima u susjednim zemljama i izvan regije. Imamo vrhunski brand utemeljen na iznimnom kadru i znanju pa se takvim studijem možemo ponositi.
Što biste mogli izdvojiti kao najveće doprinose hrvatske forenzike svjetskoj - i prije i danas?
Među prvima smo u svijetu koji smo razvili postupke u identifikaciji skeletnih ostataka pronađenih u masovnim grobnicama i naše metodologije danas koriste gotovo svi. Forenzika se pokazala kao savjest društva, a znanstveni dokazi siguran put prema pravdi i istini, što smo i potvrdili na ISABS-ovu kongresu na kojem su se razmatrali slučajevi zločina u II. svjetskom ratu i poraću, posebice u Austriji i Sloveniji. U tamošnjim masovnim ubojstvima žrtve su bili i hrvatski državljani. I te žrtve, neovisno o vremenskom odmaku, mogu i moraju biti identificirane i dostojno počivati kao opomena budućim naraštajima i sjećanje na vrtlog zla. Sudjelovao sam s kolegama iz Slovenije i Sarajeva u identifikaciji pet žrtava II. svjetskog rata pronađenih u masovnoj grobnici u Škofjoj Loki u Sloveniji, što je prva identifikacija žrtava iz tog razdoblja na ovim prostorima.
Nakon izrade DNK baze podataka bitno će se povećati izgledi za otkrivanje kaznenih djela i sigurnost u RH, posebice zbog mogućeg povezivanja hrvatske s DNK bazama drugih zemalja
Tom identifikacijom pokazali smo da se može utvrditi i identitet stradalih u II. svjetskom ratu. Najvažniji je u cijeloj priči princip istine, koji isključuje kompromise i po kojem je svaka politika irelevantna. To je pitanje morala i čestitosti, ali i prava obitelji žrtava na dostojanstven pokop najmilijih. Put prema pravoj istini, unatoč mukotrpnosti, je nužan. Tijek vremena glavna je teškoća u tom složenom znanstvenom postupku, jer je i rodbina ubijenih već umrla. Potrebno je uzeti profil DNK svih živućih članova obitelji za koje se zna da im je netko stradao na križnom putu ili masovnoj grobnici. Tako će se stvoriti baza podataka koja će se uspoređivati s podacima DNK posmrtnih ostataka, poput kostiju i zuba, radi utvrđivanja identiteta žrtava.
Najavili ste da Hrvatska planira izraditi DNK baze podataka.
U lipnju je Vlada u saborsku proceduru uputila prijedlog izmjena Zakona o izvršavanju kazne zatvore koje će omogućiti uspostavu DNK baze podataka, s biološkim materijalom osuđenih na više od šest mjeseci zatvora. Kako sam inicirao izradu prijedloga Zakona, tada sam istaknuo da većina zemalja članica EU ima takve baze podataka koje bitno povećavaju izglede za otkrivanje kaznenih djela te da će se, nakon njezina uvođenja, povećati sigurnost u Hrvatskoj, posebice zbog mogućnosti povezivanja hrvatske s DNK bazama drugih zemalja. Uz to, velik broj osoba osuđenih na smrt ili dugotrajnu zatvorsku kaznu u Europi i Americi bilo je oslobođeno nakon uvođenja DNK baze podataka, jer se pokazalo da su nevini.
Zahvaljujući vašim poznanstvima i trudu, Hrvatska i Split postaju europskim pa čak i svjetskim forenzičkim središtem. Što mislite, kako bi nam država izgledala kad bi svi znanstvenici, pa i ljudi iz drugih struka, uspjeli u svojim područjima djelovanja u svoje gradove dovesti vrhunske svjetske stručnjake onako kako je to vama pošlo za rukom? Je li to izvedivo?
Organizirati studij u Splitu velik je uspjeh, ali ne samo moj, nego mnogih kolega uključenih u projekt. Međutim, uspjesi hrvatski znanstvenika mogu se vidjeti i kroz druge segmente. U svijetu imamo veliki nacionalni brand, jer pojedini hrvatski znanstvenici koji žive i rade u inozemstvu u prestižnim institucijama, svojim radom i rezultatima čine jako mnogo za Hrvatsku.
Spomenimo još i na kraju da vas je Udruga hrvatskih kriminalista nedavno izabrala za počasnog člana.
Točno. Zahvaljujem udruzi na tom priznanju i čestitam im na dosadašnjem sjajnom radu, a osobno ću učiniti sve da to povjerenje i opravdam.