(CLSS ili povezane usluge zaštite života važna su novost u našem razvoju, jer je CLSS naša nova struktura. To je prvi skup alata “sve u jednom” koji se temelji na oblaku, odnosno digitalnom povezivanju protupožarnih centrala)
Siniša Pintarić dobro je poznato lice s područja vatrodojave i protupožarstva. S iskustvom stečenim u projektantsko-inženjerskim tvrtkama naš sugovornik zadnjih godina kao regionalni menadžer razvija poslovanje kompanije Honeywell Life Safety na tržištu jugoistočne Europe. Iako mu je ured u Zagrebu, Pintarić je prisutan u državama Adrija regije s projektima u industriji, prometnoj infrastrukturi, hotelima, bolnicama, stadionima i sportskim kompleksima i dr., a s obzirom na njegovu stručnost u vatrodojavi i protupožarstvu potražili smo od njega mišljenje o trenutnim stanju u ovom segmentu zaštite i sigurnosti.
Honeywell je prošle godine razvio CLSS sustav povezivanja kao rješenje za integraciju, kontrolu i servis. O čemu se radi?
Honeywelllove povezane usluge zaštite života, ili CLSS, naša su nova platforma za sustave zaštite od požara i života. To je prvi skup alata “sve u jednom” koji se temelji na oblaku, odnosno na digitalnom povezivanju vatrodojavnih centrala/panela. Honeywell CLSS alati pomažu u automatizaciji zadataka, omogućuju daljinsku vidljivost, konfiguriraju i upravljaju sustavima za dojavu požara i upravljaju usklađenošću, poput regulatornih izvješća dostupnih jednim pritiskom na gumb.
S obzirom da zadnjih godina integrirate vatrodojavu, ozvučenje, evakuaciju i upravljanje, što je u kompaniji aktualno od noviteta?
Osim CLSS -a, o kojem će se u industriji mnogo govoriti, pokrećemo i nove upravljačke centrale za dojavu požara koje sadrže novi hardver, a odlikuju ih brže čitanje petlji, više elemenata u petlji, brža komunikacija i veći sustavi.
Dodatni razvoj je Li-Ion Tamer, rješenje za detekciju litij-ionskog plina koje korisnicima pruža mogućnosti ranog upozoravanja na potencijalni kvar baterije i mogućnost ublažavanja ili izbjegavanja učinaka potencijalnog kvara. Kad je Li-ion Tamer spojen s našim naprednim sustavima za otkrivanje dima, koji uključuju aspiracijske detektore dima, oni mogu stvoriti sigurnije okruženje u kojem se koriste sustavi za pohranu energije akumulatora (BESS) poput podatkovnih centara i zdravstvenih okruženja.
Honeywell također može podržati i građevinski segment malih i srednjih poduzeća. Gledajući vertikalno, vrlo smo prisutni u velikim projektima u industriji, kritičnoj infrastrukturi, ljekarnama ili drugdje, ali možemo poduprijeti i potrebe manjih zgrada, poput trgovina, ambulanti ili škola. Naša ponuda malih i srednjih zgrada razmatra sve potrebe zgrade uključujući sustave za otkrivanje požara, sustave za gašenje požara, sustave za otkrivanje plina.
U kojem smjeru ide razvoj tehnologije vatrodojave i protupožarnih sustava, odnosno koji su opći trendovi u svijetu?
Digitalizacija potiče razvoj novih proizvoda. Uzmite, primjerice, Honeywelllov CLSS paket alata, izgrađen na platformi Honeywell Forge, koji vatrogasnim tehničarima omogućuje minimiziranje smetnji, dokazuje usklađenost i skraćuje vrijeme potrebno za projektiranje, ugradnju, puštanje u rad, pregled, održavanje i izvještavanje o sustavima zaštite života. Honeywellova CLSS platforma rješava ove izazove omogućujući integratorima sustava i tvrtkama za upravljanje objektima pristup podacima unutar požarnog sustava s bilo kojeg mjesta, a da pritom nisu nužno fizički za upravljačkom centralom. Preuzimamo ovaj duh digitalizacije kako bismo operaterima zgrada omogućili bolje održavanje vatrogasnih i životnih sustava, pomogli u stvaranju bržeg odgovora na izvanredne situacije i dostavili mogućnosti vrlo ranog upozoravanja.
Pokrivate područje Honeywella na Balkanu. Kakvo je stanje u zemljama regije kada je u pitanju stanje i poštivanje protupožarnih propisa?
Pokrivam osam jadranskih zemalja, a to su Slovenija, Hrvatska, Srbija, BiH, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija. Od toga je Srbija otišla korak dalje od drugih jer su uspjeli certificirati lokalne partnere i dizajnere požarnih alarma. U Srbiji se danas zna koje poduzeće održava požarne alarme jer za to trebaju imati papire i potvrde. Certifikate trebaju posjedovati tvrtke koje stavljaju u funkciju protupožarne alarme, tvrtke koje rade na servisu, ali i dizajnerske tvrtke. U Srbiji je to standardizirano i bez certifikata ne može se obaviti primopredaja požarnog alarma u objektu.
Pokrećemo i nove upravljačke centrale za dojavu požara koje sadrže novi hardver, a odlikuju ih brže čitanje petlji, više elemenata u petlji, brža komunikacija i veći sustavi
Kako poslujete na tržištu u vrijeme obilježeno pandemijom?
S ograničenim putovanjima stigao sam, doduše u manjem obimu, posjetiti partnere i obaviti projektne zadatke u zemljama regije. U Adriji sam zadužen za vatrogasni i sigurnosni dio unutar Honeywell Building Technologies. Poput mnogih tvrtki i timova, prešli smo na virtualne sastanke i angažmane, ali radili smo na tome da izađemo na teren i sastanemo se s klijentima i partnerima kada su lokalni propisi to dopuštali i kada je to bilo sigurno.
Što biste izdvojili od aktualnih projekata u Hrvatskoj i regiji?
U posljednje četiri godine završeni su mnogi značajni projekti u segmentu infrastrukture, tunela, trgovačkih centara, hotela, stadiona te velikih skladišta i logističkih centara. Snažno smo prisutni u Srbiji, a uređenost lokalnog tržišta zaštite od požara i protupožarne zaštite omogućila nam je izgradnju dobrih odnosa.
Kada biste usporedili Hrvatsku s njezinim susjedstvom i razvijenijim Zapadom, kakav je naš položaj u pogledu zakona, tržišnog poretka i kvalitete rada na području ‘požara’?
Općenito, u cijeloj je regiji potrebno sve više obrazovanja za dojavu požara. U Hrvatskoj protupožarne alarme mogu raditi različite tvrtke, dok u sigurnosnim ne mogu. Potrebno je poraditi na normama i standardima u Hrvatskoj, osobito sada kada je povezivanje vatrogasnih alarma s vatrogascima zakonski propisano. Struka radi na rješavanju određenih problema i nedostataka u području dojave požara u Republici Hrvatskoj. Osim tehnologije, potrebno je uspostaviti standarde i norme u projektiranju, izgradnji, puštanju u rad i održavanju protupožarnih alarma na zgradama. Osim toga, vatrogasci moraju biti upoznati s objektom i tehnikom, potrebna je stalna obuka vatrogasaca s dojavljivanjem požara, postoji niz stvari koje treba riješiti i standardizirati nakon donošenja novog Zakona o vatrogastvu. Njemačka i Austrija mogu biti primjer gdje je sve standardizirano, od tipkovnica, alarma itd.
Propisi i partnerstvo poput onih u Srbiji, gdje su tvrtke koje izvode požarne alarme standardizirane, jasno nalažu potrebe sigurnosti i vlasnicima zgrada i proizvođačima. Da bi regija dosegla sposobnosti koje se nalaze u zapadnoj Europi, potrebno je postaviti standarde za opremu, projekte, partnere i čak potencijalno osiguranje. Standardi mogu pomoći u stvaranju dosljednosti i poboljšanju sigurnosti zgrada. (Dražen Najman)