Baš kao što se službena odora i građanska odjeća odabiru za različita godišnja doba, tako bi se i pancirni prsluci morali odabirati sukladno procjeni moguće ugroze pojedinog radnog mjesta zaštitara ili tjelohranitelja
[ Damir Stolnik ]
Zakonom o privatnoj zaštiti propisano je da se poslovi tjelesne zaštite u pravilu obavljaju u odori. Iznimno, zaštitari na poslovima neposredne tjelesne zaštite štićenih osoba (tjelohranitelji), radi prirode i uvjeta u kojima se ti poslovi obavljaju, ne moraju nositi odoru, nego se takvi poslovi mogu obavljati i u građanskoj odjeći. Ali neovisno o tome obavljaju li se poslovi tjelesne zaštite u službenoj odori ili u građanskoj odjeći, jedan od bitnih preduvjeta za kvalitetno obavljanje poslova svakako je zaštitna sposobnost odjeće i odore, kako u smislu otpornosti na razne meteorološke utjecaje (hladnoću, vrućinu, kišu, vjetar i sl.), tako i u smislu uvjeta zaštite od možebitnog napada počinitelja kaznenih djela.
To se naročito odnosi na zaštitare koji obavljaju poslove prijenosa i prijevoza novčanih pošiljki, zaštitu novčarskih institucija te neposredne tjelesne zaštite štićenih osoba. Budući da klasična službena odora i "obična" građanska odjeća zaštitaru i tjelohranitelju ne pružaju nikakvu zaštitu u slučaju napada vatrenim oružjem, pri obavljanju tako sigurnosno zahtjevnih poslova poželjno je nošenje zaštitnih prsluka - pancirki. One se nose sukladno sigurnosnim procjenama pojedinih poslova: ispod građanske odjeće i odore ili na odori.
Prirodno je da će tjelohranitelji nositi pancirne prsluke ispod građanske odjeće kako bi bili što manje zamjetni, ali bi ih zato zaštitari u novčarskim institucijama te pri obavljanju poslova prijenosa i prijevoza novca trebali nositi vidljive - na odori. Osim što ta vrsta zaštitnih prsluka pruža višu razinu zaštite, takvim se načinom nošenja potencijalnim počiniteljima kaznenih djela daje do znanja da je zaštitar dobro zaštićen od mogućeg napada vatrenim oružjem.
Balistički zahtjevi
Zaštitni su prsluci dijelovi opreme koji pružaju zaštitu od pogodaka različitih vrsta zrna ispaljenih iz vatrenog oružja te od krhotina eksplodiranih projektila. Razina zaštite temelji se na dva primarna čimbenika. Prvi je odlika zaštitnog prsluka koji jamči da ga zrno neće probiti, a drugi je granica do koje se prsluk može privremeno utisnuti u tijelo nakon pogotka zrna.
Zaštitni su prsluci dizajnirani tako da pružaju zaštitu najprije gornjeg dijela tijela i područja vrata, a samo neki štite i ramena i područje genitalija. S obzirom na robusnost i težinu, stvaraju nelagodu tijekom cjelodnevnog nošenja, osobito kad se nosi prsluk neodgovarajuće veličine
Pojedine zemlje imaju vlastite standarde koji moraju udovoljiti određenim razinama balističke zaštite. Najčešći je standard onaj američki, poznat pod oznakom NIJ 0101.04 (National Institute of Justice, USA); koji propisuje šest razina balističke zaštite. Kako biste znali koju razinu zaštite pruža određeni zaštitni prsluk te kako ne bi došlo do zabune je li riječ o prsluku protiv zrna streljačkog oružja ili o onome koji pruža samo zaštitu od krhotina eksplodiranih projektila (prsluci za pirotehničare); pri nabavi ili prije samog korištenja prsluka, valja dobro pogledati etiketu na unutarnjoj leđnoj strani prsluka. Ona sadrži podatke o nazivu prsluka, modelu, razini zaštite, standardu za balističko ispitivanje zaštitnog paketa, veličini, načinu održavanja, nazivu proizvođača te godini proizvodnje.
Zaštitne prsluke koji se nose ispod odore ili građanske odjeće svrstavamo u meke, a one koji se nose na odori - u tvrde zaštitne prsluke. Meki su lakši i pružaju manji stupanj zaštite od projektila ispaljenih iz vatrenog oružja. Za razliku od tvrdih, dizajnirani su tako da prate linije tijela, kako bi bili što je moguće manje primjetni, a oblik plašta prilagođen je ljudskom tijelu, tako da omogućava sve potrebne aktivnosti nositelja.
Materijali, trajnost i veličine
Tkanina koja prekriva pancirni prsluk mora biti kombinacija pamuka i poliestera kako bi bio što udobniji, tako da korisnik ostaje zaštićen od zagrijavanja čak i kod dužeg nošenja. Tkanina za ulaganje zaštitnog paketa na bazi je 100-postotnog izdržljivog poliamida s poliuretanskim završnim slojem, ili od 100-postotnog poliestera sa završnim slojem PVC-a koji održava unutrašnjost balističkih panela suhom.
Rok trajanja prsluka zavisi o balističkom materijalu od kojeg je napravljen, učestalosti njegove uporabe (nošenja), načinu održavanja te uvjetima skladištenja. Za prsluk kojem je istekao rok trajanja ne postoji jamstvo da će ispuniti funkciju za koju je napravljen.
Zaštitni su prsluci dizajnirani tako da pružaju zaštitu ponajprije gornjeg dijela tijela i područja vrata, a samo pojedini pružaju zaštitu ramena i područja genitalija. S obzirom na robusnu konstrukciju i težinu, predstavljaju znatno opterećenje i nelagodu tijekom cjelodnevnog nošenja. Taj problem naročito dolazi do izražaja kad se nosi prsluk neodgovarajuće veličine. Da bi njegovo nošenje bilo što udobnije i da bi pružio maksimalnu zaštitu, prsluk mora odgovarati korisnikovoj tjelesnoj konstituciji.
Zato veličine prsluka uglavnom odgovaraju standardnim konfekcijskim brojevima: S, M, L, XL, XXL (48-50, 50-52, 52-54, 54-56 i 56-58). Ako se, pak, proizvode u samo tri veličinska razreda, onda se pomoću elastike i čička osigurava njegovo odgovarajuće namještanje po visini i obujmu svakog pojedinca unutar veličinskog razreda.
Kako bi se odredila prava veličina, postoje smjernice. Tako se u stojećem stavu donji rub prsluka na prednjoj strani treba nalaziti na visini službenog remena, a na zadnjoj (leđnoj) strani na 5 cm iznad remena. Prilikom sjedenja rub otvora za vrat ne smije dodirivati podbradak i vrat.