Civilna zaštita je sveprisutna, a u budućem razdoblju njezin angažman će biti i mnogo veći

MEDEA je projekt višedimenzionalne procjene seizmičkog rizika koji kombinira strukturna oštećenja na objektima i psihološke posljedice korištenjem objašnjive umjetne inteligencije (XAI), a sustav će se primijeniti na pilot seizmička područja na talijansko-slovenskoj i slovensko-hrvatskoj granici

MEDEA je projekt koji ima za cilj izgraditi sustav za višedimenzionalnu procjenu seizmičkog rizika u prekograničnim područjima, uključujući dimenzije oštećenja na objektima i psihološke posljedice za uključene pojedince. Sustav kojeg će ovaj hvalevrijedni projekt iznjedriti, nadležnim tijelima će biti dostupan besplatno, kao web aplikacija, a pomoći će tijelima civilne zaštite pri planiranju strategija ublažavanja šteta i gubitaka. Projekt je financiran sredstvima Mehanizma civilne zaštite Unije, provodi ga Sveučilište eCampus iz Italije, a ostali projektni partneri su Università di Pisa (UNIPI), Međimurska županija iz Hrvatske i Gasilska zveza Slovenije. S obzirom na to da EU projekt MEDEA (Višedimenzionalna procjena seizmičkog rizika korištenjem objašnjive umjetne inteligencije) završava krajem ove godine, bio je to razlog za održavanje međunarodne konferencije “Krizno upravljanje i jačanje sustava civilne zaštite” održane u Riznici muzeja Međimurja u Čakovcu početkom listopada.


Konferencija je održana u organizaciji Međimurske županije, a u uvodnom govoru župan Međimurske županije, Matija Posavec naveo je da su u proteklom razdoblju snage civilne zaštite imale priliku dokazati svoju spremnost u velikim izazovima, stoga svako ulaganje u civilnu zaštitu nosi benefite za sve naše građane.

Civilna zaštita ima ključnu ulogu u upravljanju rizicima i reagiranju na prirodne i tehnološke katastrofe
“Prijetnje od kojih postoji veliki rizik za područje Međimurske županije su potresi, poplave, ekstremne vremenske pojave poput ekstremnih temperatura, grmljavinskog nevremena, padalina, vjetra, snijega i leda, ali i klizišta. Prošle godine, u kolovozu, vodostaj Mure u Murskom Središću dosegnuo je 543 centimetra. Pravovremena reakcija, koordiniranost, spremnost te preventivne radnje, dokazali su da smo dorasli izazovu i kriza je prošla bez većih šteta, na čemu ponovo svima čestitam”, rekao je župan. Naveo je da u Međimurskoj županiji postoji veliki rizik od poplava od rijeke Mure i Drave te potoka Trnava s pritocima. Dodao je i da je 2012. došlo do poplave u naselju Pušćine zbog puknuća nasipa. Taj će nasip biti završen sredinom 2025. godine.

“Naš vatrogasni sustav je jedan od najorganiziranijih u zemlji. Uz Javnu vatrogasnu postrojbu grada Čakovca, te više od 6000 vatrogasaca u 84 dobrovoljna vatrogasna društva i jedna javna vatrogasna postrojba uvijek su tu, spremni sudjelovati, ne samo u ugrozama, već u svim društvenim aktivnostima diljem našega kraja. Klizišta u gornjem Međimurju su nam također izazov na koji odgovaramo sanacijskim projektima koje provodimo u suradnji s našom Županijskom upravom za ceste, Hrvatskim vodama te Ministarstvom prometa. Pohvalit ću i pripadnike HGSS-a Stanice Čakovec, kao važnu sastavnicu naše civilne zaštite, kojima pomažemo podići centar za obuku u Čakovcu, te poligon za spašavanje iz divljih voda uz rijeku Dravu, koji će danas-sutra možda biti nacionalni centar za spašavanje na vodi”, rekao je župan. Na skupu je istaknuto da civilna zaštita u Međimurskoj županiji ima ključnu ulogu u upravljanju rizicima i reagiranju na prirodne i tehnološke katastrofe, oslanjajući se na niz institucionalnih, tehničkih i operativnih mehanizama kako bi se zaštitilo stanovništvo, okoliš i imovina. Iz županijskog proračuna za ovu godinu, 225.000 eura namijenjeno je funkcioniranju, ali i razvoju područja civilne zaštite.


Uvodno predavanje na konferenciji održao je ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite dr.sc. Damir Trut koji je predstavio prijedlog novog Zakona o sustavu civilne zaštite i prijedlog Strategije razvoja sustava civilne zaštite.

“Civilna zaštita je sveprisutna, a u budućem razdoblju njezin angažman će biti i mnogo veći, ali i značajniji s obzirom na učestalost izvanrednih događaja. Klimatske promjene, razni tehničko-tehnološki procesi izazivaju razne izvanredne događaje koji sve češće imaju karakteristike velikih nesreća i katastrofa te predstavljaju značajno društveno, ekonomsko i gospodarsko opterećenje. Radi uspješnog odgovora na sve izazove nužno je poboljšanje organizacije i uloge te pozicioniranje sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj, ali i u međunarodnoj zajednici”, istaknuo je ravnatelj Trut.

Mogućnost procjene rizika čak i u prekograničnim područjima
Dodao je da će donošenje novog Zakona doprinijeti daljnjem poboljšanju organizacije, uloge i pozicioniranja sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj te europskoj i međunarodnoj razini, kroz jasno definiranje uloge i nadležnosti u provođenju mjera i aktivnosti sustava na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini. Također, donošenjem Strategije razvoja sustava civilne zaštite definirat će se ciljevi koji će u sljedećih deset godina odrediti način i prioritete daljnjeg razvoja sustava te jačanja sposobnosti operativnih snaga civilne zaštite na nacionalnoj i lokalnoj razini. Donošenje novog Zakona o sustavu civilne zaštite nužno je zbog sve izraženijih klimatskih promjena, kao i iskustava iz recentnih događaja poput pandemije, katastrofalnih potresa, ratova i posljedične raseljenosti.

Kako se moglo čuti tijekom diseminacije projekta MEDEA, riječ je o projektu višedimenzionalne procjene seizmičkog rizika koji kombinira strukturna oštećenja na objektima i psihološke posljedice korištenjem objašnjive umjetne inteligencije (XAI), a sustav će se primijeniti na pilot seizmička područja na talijansko-slovenskoj i slovensko-hrvatskoj granici.

Alan Resman iz Međimurske županije koji na projektu MEDEA radi s kolegicama Marijom Stanković, Marijom Marciuš i Željkom Kovač, naveo je da tri zemlje EU-a uključene u projekt surađuju i osiguravaju podatke o prekograničnim seizmičkim područjima u kojima će se provoditi pilot studije. Međimurska županija je provela istraživanje na području Općine Sveti Martin na Muri i trebalo je prikupiti podatke o 120 građevina i 250 stanovnika. Prvi dio istraživanja odnosio se na građevinske objekte, tj. sukladno načinu gradnje - armirano-betonski i ostali načini gradnje (zidano - opeka, kamen...), a trebali su se unositi podaci u pripremljene aplikacije za unos podataka o građevinskim objektima. Drugi dio istraživanja odnosio se na psihologiju, tj. na anketiranje članova kućanstava obuhvaćenih građevinskih objekata putem online upitnika vezanih uz psihološki aspekt prilikom stresnih događaja. Online upitnici su bili dostupni putem QR koda i moguće ih je bilo pokrenuti na računalu i/ili mobilnim uređajima).

“Cilj projekta MEDEA je mogućnost procjene rizika čak i u prekograničnim područjima gdje je znanje o strukturama nepotpuno zahvaljujući mogućnostima alata objašnjive AI, povećanje točnosti postupaka procjene rizika zahvaljujući sposobnostima učenja objašnjive AI čim novi podaci postanu dostupni, ali i korištenje XAI umjesto unaprijed definiranih, i možda nepreciznih, korelacijskih funkcija za određivanje razine oštećenja struktura/objekata. Projektom će se razmatrati i srednjoročne i dugoročne psihološke posljedice za uključene pojedince kako bi se pomoglo u identificiranju obitelji u riziku od psihološke neprilagođenosti, čime se predviđa/prevenira nastanak posttraumatskih stresnih poremećaja (PTSP)”, rekao je Resman. Uz njega, detalje projekta MEDEA iznio je i Francesco Focacci, eCampus Italija. Naglasio je važnost procjene seizmičkog rizika zbog planiranja strategija ublažavanja te učinkovitog upravljanja CZ izvanrednim stanjem. Rekao je da se projekt MEDEA zasniva na bazi znanja koja sadrži referentne strukture i referentne obitelji predstavljene s pomoću tehničkih i psiholoških parametara, a služe kao reprezentativni skup struktura i obitelji u postojećim područjima. S obzirom na potres koji se dogodio ili bi se mogao dogoditi u postojećim područjima gdje poznavanje struktura (obitelji) također može biti nepotpuno, sustav pridružuje postojeće strukture sličnim referentnim strukturama na temelju dostupnih podataka. Sustav zatim kombinira analitičke/numeričke metode s objašnjivim modelima umjetne inteligencije kako bi procijenio štetu na strukturama, gubitke i psihološke posljedice za uključene pojedince. Sustav će nadležnim tijelima biti dostupan besplatno, kao web aplikacija, a pomoći će tijelima civilne zaštite pri planiranju strategija ublažavanja šteta i gubitaka. Projekt je trajao ukupno dvije godine, a proračun je 1.076.463 eura od čega EU financira 911.500 eura.

Na konferenciji su predstavljena i još dva EU projekta koja su vrlo važna za upravljanje u krizama na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, a u kojima sudjeluje Međimurska županija. Prvi je SAFE-LAND, projekt vezan za smanjivanje rizika od poplava i klizišta s pomoću umjetne inteligencije s obzirom na ekstremne klimatske događaje, a kojeg su predstavile Ida Kovač, Međimurska županija i Elisabetta Cattoni, eCampus Italija, dok je drugi ODZIV, projekt jačanja sposobnosti prekograničnog odziva na prirodne nesreće kojeg su predstavili Sandra Majsan, JU REDEA; Vlatka Vincetić, Gradsko društvo Crvenog Križa Čakovec i Borut Jurišič, Regionalna razvojna agencija za Podravje, Maribor. Uz Međimursku županiju, u navedenim projektima sudjeluju partneri iz Italije, Slovenije i Hrvatske.

Daljnji razvoj sustava civilne zaštite
U sklopu konferencije održana je panel rasprava na temu “Razvoj sustava civilne zaštite na lokalnoj razini” u kojoj su uz ravnatelja Truta sudjelovali predstavnici operativnih snaga Slovenske vatrogasne zajednice Primož Štraus i Miha Petek; Damir Gabrić, predsjednik Platforme hrvatskih županija i gradova te Filip Jalušić HGSS, Stanica Čakovec. Raspravljalo se o uočenoj problematici i naučenim lekcijama iz dosadašnjih iskustava te potrebi daljnjeg razvoja sustava civilne zaštite u kadrovskom, organizacijskom i logističkom smislu.

Dan nakon konferencije je održan i tradicionalni “Sajam sigurnosti i prevencije” PU međimurske u sklopu kojeg je održana i vježba civilne zaštite “GOC 2024”.

Nataša Gajski Kovačić

Više o projektu