Vlada RH je u studenom prošle godine donijela ažuriranu Procjenu rizika od katastrofa za RH, s primarnim ciljem smanjenja ranjivosti i povećanje otpornosti društva na prijetnje. Taj dokument sadrži procjene za ukupno 15 rizika, a jedan od rizika je epidemija i pandemija, koji je razrađen na scenariju pandemije gripe. Kad se usporedi taj scenarij i ova realna situacija, možemo zaključiti da je veliki dio ove problematike predviđen scenarijem, uključujući razvoj događaja koji prethodi krizi, način
Zbog sve veće opasnosti od širenja novog virusa COVID-19, 20. veljače 2020. Hrvatska vlada je osnovala Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske. Njegova je zadaća koordinacija svih službi u slučaju pojave koronavirusa COVID-19 u Hrvatskoj. Za načelnika Stožera imenovan je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Od 26. veljače 2020. Uvedeno je svakodnevno održavanje sjednica Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, nakon kojih se izdaju priopćenja za javnost i objavljuju na stranicama Ravnateljstva civilne zaštite. O tome kako je proteklih mjeseci raditi u okviru Stožera, razgovaramo s pomoćnikom ministra unutarnjih poslova i zamjenikom načelnika Nacionalnog stožera civilne zaštite, Damirom Trutom.
Šira hrvatska javnost upoznala vas je u ovim nesretnim trenucima za cijeli svijet, a za Hrvatsku, odnosno Zagreb, još nesretnijim zbog razornog potresa. Koja je točno vaša funkcija u ovim vremenima?
Hrvatska javnost je u zadnja dva mjeseca, zbog ovih okolnosti, imala priliku upoznati puno stručnjaka, kako po pitanju poduzimanja raznih aktivnosti u borbi proziv širenja novog koronavirusa, tako u aktivnostima saniranja posljedica nastalih zbog potresa u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Kako je i u jednom i u drugom slučaju riječ o kriznim situacijama, u kojima veliku ulogu ima sustav civilne zaštite, onda sam i ja, kao pomoćnik ministra unutarnjih poslova, zadužen za poslove civilne zaštite, također eksponiran u javnosti, ali isto tako i u ulozi zamjenika načelnika Stožera civilne zaštite RH.
Dakle, upravo je Stožer civilne zaštite RH Vladino tijelo čije se ime u zadnjih skoro dva mjeseca najviše spominje u javnosti, zbog svoje uloge, promišljanja i donošenja raznih odluka i mjera, s ciljem smanjenja i suzbijanja širenja virusa. Građani RH, ali i međunarodna javnost, imaju priliku svakodnevno pratiti, koje su to mjere, kako se provode i, što je najvažnije, koji su rezultati. Sve to im, putem raznih komunikacijskih kanala, a najviše putem medija, prezentiraju ključni ljudi Stožera, od načelnika Stožera RH CZ, potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, članova Stožera Krunoslava Capaka, ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maje Grbe-Bujević, i naravno pridruženih članova, koji zbog same problematike neminovno moraju biti dio tima, a to su ministar zdravstva Vili Beroš i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić.
Ravnateljstvo civilne zaštite postalo je nadležno za raznolik opis poslova, od civilne zaštite, protuminskog djelovanja, radiološke i nuklearne sigurnosti, nadzora eksplozivnih tvari i oružja te inspekcijskih poslova
Tko sve sudjeluje u donošenju odluka, kao i u njihovom provođenju?
Vidljivo je iz profila ljudi koje sam maloprije spomenuo da je struka ključna u donošenju konačnih odluka i mjera, ali zbilja treba naglasiti da iza svih njih, kao i za operativnu provedbu istih, stoji veliki broj ljudi, puno je karika u lancu, a svaka mora funkcionirati stručno, profesionalno i promptno. Ilustracije radi, u jednom razdoblju na svim aktivnostima u cijeloj RH bilo je angažirano više od 18000 osoba iz sustava civilne zaštite. Ta brojka, osim djelatnika Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a, uključuje pripadnike žurnih službi, (vatrogastva, Hrvatskog crvenog križa, HGSS-a), članove svih stožera civilne zaštite (od nacionalnog do županijskih, gradskih i općinskih), povjerenike i postrojbe civilne zaštite (opće i specijalističke).
Kada k tome još pridodamo policijske službenike, kojih je na dnevnoj bazi angažirano oko 7000, te pripadnike vojske, koji su svoj doprinos dali u logističkoj podršci, kao i raščišćavanju potresom pogođenih područja, onda je vidljivo koji je to “bazen” ljudi, i koliko funkcionalnih područja koje svakodnevno treba koordinirati, usmjeravati, uklanjati uočene nedostatke i naravno, pritom postizati željeni učinak. Ulogu zdravstvenog sustava u svemu tome ne treba posebno naglašavati. Ona je vidljiva, profesionalna, stručna i ljudska i to potvrđuje njihov rad i predanost sve ovo vrijeme.
Kako je Hrvatska bila pripremljena i na pandemiju novim koronavirusom i na potres?
Što se tiče spremnosti Hrvatske na ovakve događaje, možemo zaključiti, a to govore i rezultati, da smo se kao zemlja, pripremili na vrijeme i kvalitetno. Od samih početaka pojave i širenja virusa u gradu Wuhan u Kini, dakle od prosinca prošle godine, Ravnateljstvo civilne zaštite putem Operativnog centra civilne zaštite, zajedno s Ministarstvom vanjskih poslova, Ministarstvom zdravstva, Zavodom za javno zdravstvo i ostalim relevantnim institucijama, pratilo je i bilo involvirano u procese razmjene informacija te je poduzimalo pripremne radnje u slučaju pojave virusa i u našoj zemlji. I to se i dogodilo. Prvi oboljeli u Hrvatskoj zabilježen je 25. veljače i to je bio dovoljan signal da Vlada RH istog dana sazove prvu sjednicu Stožera civilne zaštite u jutarnjim satima, a u popodnevnim u prostoru Ravnateljstva CZ održana je i druga, od kada Stožer redovno zasjeda. Osim odluka vezano za suzbijanje širenja virusa, Stožer je donio i određene mjere za saniranje posljedica koje su uzrokovane potresom 22. ožujka. Rezultat tog kontinuiranog, možemo reći i danonoćnog rada, i pravodobno poduzetih mjera, u usporedbi sa zemljama u okruženju, je uglavnom linearni rast oboljelih, s tendencijom pada u zadnjih par dana. Zaslugu za takve rezultate zasigurno imaju i sami građani, koji se, uz manje nepravilnosti, koje detektiramo putem inspekcijskih nadzora, drže uputa i tako pomažu cjelokupnoj slici i pozitivnim trendovima smanjivanja broja oboljelih.
Međutim, treba istaknuti da je ovako postavljen sustav civilne zaštite rezultat reorganizacije sustava i osnivanja Ravnateljstva civilne zaštite unutar MUP-a, 1. siječnja 2019. U taj proces krenulo se nakon prethodne sustavne analize tada postojećeg sustava CZ, koja je pokazala potrebu za jedinstvenim sustavom vođenja i zapovijedanja u velikim nesrećama i katastrofama, bržim protokom informacija, normativnim uređenjem, pojačanim preventivnim i edukativnim aktivnostima, poboljšanjem sustava ranog upozoravanja, podjelom uloge i odgovornosti za učinkovito funkcioniranje sustava civilne zaštite od državne razine do lokalne razine. U proteklih godinu dana puno se napravilo, što nije bio nimalo lak zadatak jer je trebalo implementirati pet prijašnjih samostalnih organizacija s različitim područjima djelovanja, različitim poslovnim procesima i različitim vizijama, a da se pritom ne izgubi kontinuitet djelovanja. Tako je Ravnateljstvo civilne zaštite postalo nadležno za vrlo kompleksan i raznolik opis poslova, od civilne zaštite, protuminskog djelovanja, radiološke i nuklearne sigurnosti, nadzora proizvodnje i prometa eksplozivnih tvari i oružja te inspekcijskih poslova.
Je li se pokazalo opravdanim proći čitav taj proces reorganizacije sustava civilne zaštite?
Naravno, i to u svim segmentima djelovanja. Prvi test učinkovitosti i brze reakcije u stvarnoj situaciji, Ravnateljstvo CZ i cijeli sustav je položio prilikom pružanja međunarodne pomoći stanovništvu u potresom pogođenoj Albaniji jer je u vrlo kratko vrijeme donesena politička odluka, a jednako brzo bilo je spremno 15 pripadnika Državnih intervencijskih postrojbu (DIP) i osam potražnih pasa za spašavanje, s dva vojna helikoptera MORH-a i posadom, koji su za svega 14 sati, računajući od trenutka potresa, bili na ugroženom području i započeli s aktivnostima spašavanja. Također je, nekoliko dana kasnije, preko Mehanizma EU za civilnu zaštitu, drugi tim DIP-a s osam pripadnika tehničko-taktičkog modula - stručnjaka Građevinskog fakulteta pružilo svoju ekspertizu u procjeni statike građevina. Ovakav profesionalan odgovor, javnost je jako pozitivno percipirala, a dobili smo i sve pohvale i iz međunarodne zajednice. Ovo nam je uvelike pomoglo i prilikom potresa u Zagrebu, kada je Ravnateljstvo civilne zaštite odmah mobiliziralo potrebne objekte za smještaj osoba koje su ostale bez svojih domova, podiglo šatorsko naselje za 500 osoba te je podignuta i Državna intervencijska postrojba civilne zaštite Zagreb - modul za spašavanje iz ruševina s 12 pripadnika i dva potražna psa. U svim aktivnostima uklanjanja posljedica potresa sudjelovale su sve snage sustava CZ, Hrvatska vojska, volonteri, statičari, a zaprimljeno je više od 2000 poziva građana na broj 112.
Dakle, shvatili smo ozbiljno svoju zadaću te sa zadovoljstvom mogu konstatirati da je zajedničkim naporima od političke, strateške do operativne razine, u kratko vrijeme postignuta vidljivost sustava CZ u zakonodavnom, preventivnom, operativnom i logističkom smislu.
Za sada je teško i nezahvalno predvidjeti kada nam ovaj virus više neće biti u fokusu djelovanja te kada ćemo se kao društvo vratiti svojim prijašnjim aktivnostima.
Postoje li propisi kojima se definira strateška i operativna razina za postupanje u ovakvim situacijama?
Kad sam spomenuo zakonodavni okvir, kao i u svim ostalim sustavima, tako i u sustavu CZ, zakoni i ostali pravni dokumenti su vrlo bitni u procesima donošenja odluka, odgovornosti, kao i preventivnim pripremama za potencijalnu krizu. Kako je broj oboljelih od koronavirusa u Hrvatskoj počeo rasti, tako je postalo jasno da forma preporuka koje su se davale pravnim osobama i građanima nisu dovoljne za suzbijanje širenja virusa, već je trebalo pristupiti konkretnim mjerama, koje trebaju dati i konkretne rezultate. Tako je polovicom ožujka donesen Zakon o dopuni Zakona o sustavu civilne zaštite, koji je omogućio Stožeru CZ RH donošenje odluka i uputa, upravo s ciljem zaštite života i zdravlja ljudi, što se pokazalo opravdanim i pokazalo odlične rezultate.
S obzirom na to da je jedan od bitnih elemenata Zakona o sustavu CZ prevencija, smanjenje rizika od katastrofa i ranjivosti te povećanja otpornosti na prijetnje koje mogu dovesti do velikih nesreća i katastrofa, Vlada RH je u studenom prošle godine donijela ažuriranu Procjenu rizika od katastrofa za RH, s primarnim ciljem smanjenja ranjivosti i povećanje otpornosti društva na prijetnje. Taj dokument sadrži procjene za ukupno 15 rizika, a jedan od rizika je epidemija i pandemija, koji je razrađen na scenariju pandemije gripe. Kad se usporedi taj scenarij i ova realna situacija, možemo zaključiti da je veliki dio ove problematike predviđen scenarijem, uključujući razvoj događaja koji prethodi krizi, način nastanka i prenošenja virusa, pretpostavka opterećenosti zdravstvenog sustava, potreba za uključivanjem žurnih službi, potreba za dodatnim smještajnim kapacitetima, potreba provedbe protuepidemijskih mjera poput restrikcije putovanja, zatvaranja granice za putovanja, zatvaranja škola i drugih ustanova. Scenarij predviđa i posljedice po zdravlje i život ljudi, po gospodarstvo te društvenu stabilnost.
Želim reći da nam je Procjena rizika dosta pomogla u kontekstu sagledavanja cjelokupne slike, a time i donošenja pravovremenih odluka, iako, naravno, uvijek ima okolnosti, koje niti jedan scenarij, koliko god složen bio, ne može predvidjeti. Ali i za takve okolnosti sustav mora biti spreman i odgovoriti profesionalno i učinkovito, što sve ovo vrijeme dokazujemo. Nedostaje nam još Strategija upravljanja rizicima, kao glavni dokument koji će usmjeravati aktivnosti i ulaganja na području upravljanja rizicima i to za sve tri faze: smanjenje rizika od katastrofa, odgovor na njih te oporavak, kao i Plan djelovanja civilne zaštite RH, kojeg je također potrebno ažurirati. Planske aktivnosti u izradi tih dokumenata već su pokrenute, a to je ujedno i osnova za povlačenje sredstava iz EU fondova i ulaganje u sustav.
Na koji ste način educirani za izradu i provedbu takvih strategija? Kako inače funkcionira sustav edukacije u ovom segmentu?
Svi znamo da su permanentne edukacije i osposobljavanja nužan preduvjet za praćenje europskih i svjetskih trendova pa tako i u području sustava CZ. Stoga za potrebe provođenja mjera civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama, svi sudionici sustava na svim razinama prolaze specijalistička osposobljavanja u organizaciji Nastavnog nacionalnog središta civilne zaštite. Isto tako upućuju se i na razne međunarodne edukacije, zatim tu su brojne domaće i međunarodne vježbe u kojima se prolaze razni scenariji, kojima se stječu dodatna znanje i vještine, a i prijašnje naučene lekcije su vrijedno iskustvo za ovakve situacije.
Međutim jačanjem sustava , uočila se potreba pokretanja stručnog studija smjera “civilna zaštita”, kao formalno visokoškolsko obrazovanje na Visokoj policijskoj školi u Zg. U tijeku je postupak dobivanja akreditacije za studij, čime će se dodatno odati priznanje svim naporima i trudu da ovaj sustav dobije zasluženo mjesto, kao jedno od glavnih stupova sustava Domovinske sigurnosti.
Nismo zaboravili ni edukaciju naših najmlađih (djece u vrtićima i osnovnim i srednjim školama) o vrstama opasnosti od velikih nesreća i katastrofa, o minskim opasnostima, kako postupati u tim situacijama, o žurnim službama, što je jedan od bitnih elementa podizanja tehničke kulture mlađe populacije.
Bili ste aktivni sudionik Domovinskog rata. Možete li povući neku analogiju između tih ratnih vremena i sadašnje situacije u kojoj se Hrvatska našla?
Da, sudionik sam Domovinskog rata od samih početaka i sve moje funkcije su bile zapovjedne, a i sada sam na rukovodećoj poziciji tako da mogu povući ključnu analogiju, a to je organiziranost. Oba sustava, i vojni i sustav CZ, funkcioniraju subordinirano po modelu piramide, definirana je podjela odgovornosti i zadaća, a to je i u ratnim i u ovim mirnodopskim, ali kriznim uvjetima, nužan preduvjet učinkovitosti i profesionalnosti.
Međutim ima jedna “olakotna”, ako to mogu tako nazvati, okolnost, kad govorimo o neprijatelju u ratu i “neprijatelju” u ovoj pandemiji. Ovaj sadašnji je “nevidljiv”, teško mu je pratiti kretanje, ne znaš od kuda može “napasti” i to mu daje određenu prednost. No, ovo ipak nije rat pa ne treba koristiti ni ratnu terminologiju. Bitno je da smo, prateći zbivanja iz susjednih zemalja, percipirali njihove propuste i na vrijeme odlučili da takve scenarije treba spriječiti u Hrvatskoj.
Imamo li neko predviđanje povratka u normalu?
Kada analiziramo vrijeme od prvog oboljelog do danas, uzimajući u obzir brojeve oboljelih po danu, kao i smrtne slučajeve, zatim pooštravanje mjera te nakon par tjedana i postepeno popuštanje mjera, možemo reći da se vraćamo u određenu, ali ne potpunu normalu na koju smo prije navikli.
Odlukom Vlade RH krenulo se u realizaciju mjera za pokretanje gospodarskih i drugih djelatnosti i aktivnosti u uvjetima proglašene epidemije bolesti COVID-19. Ono što je uočeno u samim počecima primjene tih mjera je pozitivan stav javnosti prema definiranim fazama u njihovom provođenju. Moram naglasiti da inspektori civilne zaštite, policijski službenici, službenici državnog inspektorata i timovi koje su formirali stožeri civilne zaštite, svakodnevno obavljaju nadzor nad pridržavanjem propisanih mjera i to s primarnim ciljem prevencije. Njihova izvješća govore da se građani i poslovni subjekti u velikoj većini pridržavaju svih propisanih mjera, a uočeni nedostaci se promptno uklanjaju.
Što se tiče projekcije nekog kraja, za sada je teško i nezahvalno predvidjeti kad nam ovaj virus više neće biti u fokusu djelovanja te kada ćemo se kao društvo vratiti svojim prijašnjim aktivnostima. Sigurno je da će Stožer CZ RH i svi ostali segmenti koji su uključeni u borbu protiv širenja virusa i dalje davati sve od sebe kako bi to bilo što prije.
Za kraj, poruka svima?
Sve ovo što nacionalni Stožer, svi u sustavu civilne zaštite, kao i svi ostali, rade sve ovo vrijeme, ne pitajući za radno vrijeme i odmor, zaslužuje jedno veliko hvala. Puno se napravilo, dosta toga je pred nama, ali kad vidimo rezultate iza sebe, onda to daje dodatnu energiju za dalje. Naravno, konačni rezultat ovisi i o svakom građaninu, o svjesnosti potrebe pridržavanja propisanih mjera. Stoga svima želim još jednom poručiti - budite strpljivi i odgovorni jer još nema opuštanja.
Nataša Gajski Kovačić