Rok od šest mjeseci za prilagodbu Zakona gotovo svi smatraju prekratkim jer je bilo jako puno pitanja i nejasnoća u Zakonu, kako od strane investitora tako i izvođača. Ipak, svi su jedinstveni u stavu da se radi se o kvalitetnijem aktu od prethodnog i podržavaju nastojanje zakonodavca da novim mjerama dodatno ojača zaštitu osoba i imovine u novčarskim institucijama
Prilagodba na novi Zakon o zaštiti novčarskih institucija vruća je tema jer 30. studenoga 2015. godine ističe polugodišnji rok prilagodbe koji su imali svi obveznici. Zakon je stupio na snagu 30. svibnja 2015. godine, a zakonodavac njime nastoji smanjiti rizik od oružanih prepada i drugih kriminalnih ugroza te povećati sigurnost osoba koje borave i rade u novčarskim institucijama, a sve to postiže se primjenom tjelesne, tehničke i mehaničke zaštite. Subjekti koji posluju s gotovim novcem i vrijednostima, dužni su osigurati sigurnosne mjere zaštite osoba, novca i vrijednosti sukladno odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu, a taj rok ističe 30. studenoga 2015. godine. Novčane kazne za one obveznike koji se ne budu pridržavali ovog zakona idu u rasponu od 50.000 do 500.000 kuna.
Zakonom se propisuju mjere zaštite osoba i imovine u poslovnicama novčarskih institucija, mjere zaštite osoba i imovine pri korištenju uređaja za uplatu, isplatu i pohranu gotovog novca i vrijednosti, mjere zaštite osoba i imovine prilikom distribucije gotovog novca i vrijednosti i mjere zaštite tajnosti osobnih i drugih podataka u novčarskim institucijama.
Tko su obveznici?
Novčarske institucije koje su obveznici primjene ovog Zakona su Hrvatska narodna banka, Hrvatski novčarski zavod, Financijska agencija (FINA) s pripadajućim dnevno-noćnim trezorima, banke i štedne banke s pripadajućim internim i eksternim bankomatima, dnevno-noćnim trezorima i sigurnosnim depozitnim spremnicima te interni i eksterni bankomati drugih pravnih osoba, stambene štedionice, poštanski uredi, poslovnice Hrvatske lutrije, mjenjačnice, mjenjačka mjesta, kladionice, kreditne unije, automat-klubovi, zlatarnice, srebrnarnice, filigranske radnje, poslovnice za otkup plemenitih kovina i dragocjenosti te pravne osobe i obrti za preradu plemenitih kovina, kasina te pravne osobe i obrti koje obavljaju novčarsko poslovanje putem uplatno-isplatnih transakcija gotovim novcem. To znači da smo stupanjem na snagu novog Zakona o zaštiti novčarskih institucija dobili i nove obveznike primjene ovoga Zakona, a koji do sada nisu bili obveznici po starom Zakonu o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima. S obzirom da se činilo da se dio obveznika iz Zakona neće uspjeti prilagoditi na novi Zakon, jer su tvrtke koje se bave ugradnjom tehničke i mehaničke zaštite “prebukirane poslom” odlučili smo provjeriti kod obveznika ovog zakona hoće li sve biti na vrijeme napravljeno u okviru zakona.
Obveznici i izvođači radova o novom Zakonu
“Kontinuirano pratimo svu zakonsku regulativu koja se odnosi na naše djelatnosti pa smo tako i o ovom Zakonu i uvjetima koje donosi bili informirani i prije samog usvajanja. Zahvaljujući našim partnerima Bilić-Erić d.o.o., Protekta d.o.o. i Raiffeisen leasing d.d. uspjeli smo bez značajnijih poteškoća ispuniti financijski, tehnički i mehanički zahtjevne uvjete koje je pred nas stavio zakonodavac te se prilagoditi novostima u poslovanju. Budući da se radi o milijunskoj investiciji, zadani rok bio je izrazito kratak i s logističke i s financijske strane, ali čitav proces olakšala je kvalitetna suradnja s već spomenutim partnerima i MUP-om koju kontinuirano održavamo te korisne i praktične informacije koje smo zahvaljujući tome mogli iskoristiti u implementaciji novog sustava zaštite. Najveća poteškoća na koju smo naišli je slabija ažurnost u donošenju odgovarajućih pravilnika koji su trebali popratiti primjenu ovog Zakona zbog čega smo se u velikoj mjeri kod njegove implementacije oslanjali na informacije koje smo dobivali od službenih instanci.
Rok za prilagodbu nije bio dovoljno dug, te ga je trebalo prolongirati na duži period. Izdvojili bismo mogućnost različitih tumačenja pojedinih članaka Zakona, poručuju iz Raiffeisenbank
Ovim novim zakonom i naše su djelatnosti uključene u sektor novčarskih institucija, a podržavamo nastojanja zakonodavca da novim mjerama dodatno ojača zaštitu imovine i ljudskih života. Neovisno o tome što je naše poslovanje ranijih godina bilo obuhvaćeno manje zahtjevnom regulativom, uvijek smo inzistirali na višim standardima zaštite naših poslovnih prostora s ciljem postizanja veće sigurnosti za naše djelatnike i klijente”, ističe Snježana Traunkar iz Auro Domusa, najveće tvrtke za proizvodnju, prodaju i otkup zlata i srebra.
“Financijska agencija sudjelovala je u izradi nacrta Zakona o zaštiti novčarskih institucija, a od donošenja istoga, intenzivno radi na prilagodbi u svim relevantnim odredbama te očekujemo da ćemo do kraja studenoga proces uspješno privesti kraju. Smatramo da je rok za prilagodbu trebao biti nešto dulji, primjerice, predložili bismo jednu godinu od usvajanja. Teškoće na koje smo naišli u procesu prilagodbe vezane su uz relativne kapacitete tvrtki dobavljača koje se bave poslovima tehničke zaštite, kao i vremenski odmak u realizaciji aktivnosti nabavke nedostajuće opreme, uslijed provođenja postupaka javne nabave. Novi Zakon je svakako unaprjeđenje u odnosu na stari, jasnije su definirane obveze pojedinih institucija, a naglasak je stavljen na optimalne, umjesto minimalnih mjera zaštite. Generalno, radi se o kvalitetnijem aktu od prethodnog Zakona o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju gotovim novcem i vrijednostima. Što se tiče nedostataka, izdvojili bismo one u pogledu većih zahtjeva i posljedično troškova za određene institucije, koje obavljaju iste ili slične poslove”, pojašnjavaju nam u Uredu Uprave Financijske agencije.
“Hrvatska Lutrija je na vrijeme započela postupati po Zakonu o zaštiti novčarskih institucija, odnosno odmah po stupanju istoga na snagu pa iako smatramo da bi bilo bolje da je rok za prilagodbu duži, nadamo se da ćemo do kraja studenoga na svim našim lokacijama instalirati potrebnu opremu. Smatramo da je najviše problema proizašlo iz činjenice što su svi obveznici Zakona istovremeno počeli s prilagodbama pa su izvođači otežano popratili tražene aktivnosti zbog relativno kratkog roka. Ovim zakonom, svakako je podignuta razina sigurnosti, ali su i troškovi drastično povećani. Mišljenja smo da se ovkva razina sigurnosti mogla postići i s nešto manjim mjerama od traženih. No ako se doista smanji broj pljački svaka uložena kuna bit će opravdana”, kažu u Hrvatskoj Lutriji.
Potrebe izrade Pravilnika
“Hrvatska pošta je već u velikoj mjeri usklađena s novim Zakonom o zaštiti novčarskih institucija vezano za tehničku, mehaničku zaštitu, prijevoz i prijenos novca. Činjenica je da po broju poslovnica (1016 poštanskih ureda diljem RH) Hrvatska pošta ima najrasprostranjeniju mrežu za pružanje novčarskih usluga. Također, Hrvatska pošta je obveznik i Zakona o javnoj nabavi te u skladu s time provodi postupke javne nabave. To je jedini dio u kojem još vidimo prostor za prilagodbu - rokova provođenja nabava, a koje se tiču direktno Zakona o zaštiti novčarskih institucija. Smatramo da taj novi Zakon donosi niz pozitivnih rješenja, a kao potencijalni prostor za poboljšanje vidimo potrebu izrade Pravilnika kojim bi se detaljnije definirala provedba pojedinih odredbi Zakona. Hrvatska pošta posluje u skladu sa svim zakonskim propisima RH te će u najbržem mogućem roku prilagoditi i sve što je preostalo, kao što najveći dio već i jest”, poručuju iz Hrvatskih pošta.
“Prilagodit ćemo se do kraja prosinca u najvećem dijelu svim propisanim mjerama temeljem novoga Zakona o zaštiti novčarskih institucija. Rok za prilagodbu nije bio dovoljno dug, te smo mišljenja da ga je trebalo prolongirati na duži period. Svakako bismo na prvom mjestu izdvojili nedorečenost Zakona, odnosno mogućnost različitih tumačenja pojedinih članaka Zakona. Novi Zakon će napraviti značajne financijske troškove bankama u RH, a upitno je hoće li se poboljšati mjere sigurnosti”, prenosi stavove Raiffeisenbank Austrie d.d. Zagreb Ozren Tabaković.
Od izvođača radova i distributera tehničke i mehaničke opreme sa svojim su nam se mišljenjem javile tvrtke Peran d.o.o., Bravarija Piljek, Alarm Automatika i Bilić-Erić.
Eventualni nedostaci će se pojaviti u praksi jer niti jedan zakon ne može obuhvatiti sve situacije s terena, ali generalno gledajući smatram Zakon znatno boljim u odnosu na stari u kontekstu tehničke razrade, kaže Renata Dončević iz tvrtke Alarm automatika
“Sve radove prilagodbe za novi Zakon o zaštiti novčarskih institucija ćemo izvršiti na vrijeme do 30. studenog 2015., a svi obveznici koji se neće uspjeti prilagoditi na Zakon sami su za to odgovorni. Razlog tome je što ili nemaju sredstava za potrebite radove, ili se nisu odmah 30. svibnja orijentirali na početak reorganizacije radova, a argument da su tvrtke koje se bave ugradnjom sustava tehničke zaštite “prebukirane poslom” smatram neozbiljnom, jer tvrtki u Hrvatskoj ima i previše. Polugodišnja prilagodba je bila više nego dovoljna ako su poštivali sve potrebne kriterije. Sve poteškoće na koje smo naišli u procesu prilagodbe smo riješili jer smo ih pravovremeno uočili. Zakon nema nedostataka, ali postoji još primjera tj. problema koji se zakonski mogu riješiti. Ovo je dobar početak. Prednosti ovog Zakona su da se konačno ugrađena oprema može koristiti svrsishodno, a ne kao što smo do sada imali primjer da je oprema montirana samo zato što je to zakonska obaveza”, govori vlasnik i direktor tvrtke Peran, Željko Peran.
“Prilagodba mehaničke zaštite vjerojatno neće biti moguća do kraja studenog, unatoč činjenici da su korisnici pokrenuli zahtjeve za prilagodbom. Razlog je što se pokretanjem zahtjeva nailazi na poteškoće koje onemogućuju prilagodbu opreme u kratkom periodu. To se prvenstveno odnosi na opremu koja je nabavljena prije stupanja na snagu ovog Zakona, tj. na prikupljanje odgovarajućih dokaza o sukladnosti i certifikata. Zakonom je propisano donošenje Pravilnika kojima bi se olakšala provedba Zakona, ali s rokovima nakon roka za prilagodbu Zakonu. S obzirom na navedeno i trenutnu situaciju, mišljenja smo da bi definitivno trebalo prolongirati rok prilagodbe. Međutim, novi Zakon o zaštiti novčarskih institucija ima i svojih prednosti, prvenstveno to što se vodilo računa o sigurnosti osoba i imovine, a da pri tome nisu zadani visoki standardi. Time je smanjen trošak prilagodbe malim tvrtkama i privatnim poduzetnicima, dok velike institucije već odavno provode daleko više standarde sigurnosti od zadanih novim Zakonom”, prenosi svoja razmišljanja Dejan Piljek, direktor prodaje iz tvrtke Bravarija Piljek.
Bilo bi dobro produžiti rok
“U Alarm automatici smo očekivali povećani obim posla na implementaciji i prilagodbi mjera zaštite sukladno Zakonu o zaštiti novčarskih institucija i za to smo se pripremili. Tako smo još tijekom ljeta naručili potrebnu opremu, dodatno educirali ljude te prilikom ugovaranja poslova vodili računa o rokovima u kojima obveznici Zakona moraju primijeniti ili uskladiti mjere zaštite. Problem postoji, a uzrok mu je što se mnogi obveznici Zakona tijekom ljetnih praznika i trajanja turističke sezone nisu stigli baviti usklađivanjem s novim Zakonom ili nisu uspijevali okupiti sve relevantne ljude. Korisnicima s kojima kontinuirano surađujemo će sigurno sve biti riješeno na vrijeme, a isto tako i onima čije situacije smo već počeli rješavati. Zbog više razloga mislim da bi bilo dobro produžiti rok s obzirom na prethodno spomenuti problem ljeta i kasnog početka usklađivanja. Produženje roka bi osiguralo vrijeme za kvalitetnije izvođenje radova tako da se ne ometa poslovanje, a omogućilo bi i temeljitiju edukaciju djelatnika novčarskih institucija. Najveći broj poteškoća na koje smo naišli se odnose na postojeću situaciju na objektima i to najčešće kod korisnika koji do sada nisu bili obveznici Zakona ili vezano za nove zahtjeva iz zakona na primjer, mehaničku zaštitu. Problemi su specifični za svaku lokaciju i rješavaju se za svakog zasebno. Na Zakonu se radilo gotovo tri godine i u njegovu izradu su bili uključeni i obveznici i struka i inspektori i javnost što se vidi jer su propisani sustavi detaljno definirani. U novi Zakon su ugrađena iskustva u primjeni starog i to ga čini boljim. Eventualni nedostaci će se pojaviti u praksi jer niti jedan zakon ne može obuhvatiti sve situacije s terena, ali generalno gledajući smatram Zakon znatno boljim u odnosu na stari u kontekstu tehničke razrade”, kaže Renata Dončević iz tvrtke Alarm automatika.
Svi obveznici koji se neće uspjeti prilagoditi na Zakon sami su za to odgovorni, kaže Željko Peran iz tvrtke Peran
“Sama prilagodba i organizacija ovakvog obima posla je unutar naše tvrtke obavljena u kratkom roku i pripremljena prije stupanja novog zakona na snagu. Na rokove izvedbe najviše utječu sami korisnici koji još uvijek “ kalkuliraju”. Moramo shvatiti da je financijski teret ipak na krajnjem korisniku i da se odluke te vrste ne donose naglo ni u jednoj tvrtki, stoga smo možda bili malo zakočeni do trenutka prihvaćanja naših ponuda. Do sada smo uspjeli prilagoditi izvjestan broj objekata koji su zahvaćeni ovim zakonom te smo zaposlili dodatan broj ljudi kako bismo uspjeli završiti sve preuzete obaveze u zadanom roku, ali svakako osjećamo stres unutar poslovanja zbog rokova nametnutih od zakonodavca. Smatramo da je rok od šest mjeseci bio prekratak jer je bilo jako puno pitanja i nejasnoća u zakonu, kako od strane investitora tako i izvođača. Trebalo je napraviti više radionica te educirati mjerodavno tijelo da može dati u kratkom roku odgovore i riješiti nesuglasice. Poteškoće na koje smo naišli su prvenstveno bile vezane za tumačenje zakona koji je još uvijek u nekim svojim dijelovima nedorečen i kao takav ostavlja mogućnost za razna tumačenja. Koordinacijom između Inspektorata smo probali svesti neke nedoumice na najmanju moguću mjeru. Ovaj Zakon je pozitivan pomak u odnosu na prijašnju verziju istog , jer su zakonom definirano pozicije, količine opreme i sama njihova funkcija. Zakon je pisan da zaštiti uistinu osobe i imovinu a ne samo da se provede zakonska regulativa. No, ima i nedostataka koji nisu jasno definirani i u ovom periodu ih pokušavamo definirati, stoga mislimo da je svakako kratak rok za provedbu istog”, govori nam Robert Miljanović, direktor iz tvrtke Bilić-Erić.
Dio struke i obveznika Zakona govori da postoje određene poteškoće u prilagodbi, posebno naglašavaju da je zadani rok bio izrazito kratak s logističke strane, pa su izvođači radova otežano popratili tražene aktivnosti. Rok je bio jednako tako kratak i zbog velikih financijskih ulaganja, pa obveznici postupaka javne nabave navode i vremenski odmak u realizaciji aktivnosti nabavke nedostajuće opreme, uslijed provođenja postupaka javne nabave. Neki naglašavaju i to da još nisu gotovi ni Pravilnici. Tako članak 45. govori da će ministar unutarnjih poslova u roku od 60 dana do godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti tri Pravilnika. Ova tri pravilnika su bitna jer propisuju smjernice za njegovu provedbu:
- Pravilnik o popisu hrvatskih normi, međunarodnih normi, specijaliziranih normi i prihvaćenih pravila struke koji se odnose na ispitivanje i razredbe otpornosti na mehaničke i balističke prodore na elemente mehaničke zaštite, te popisu hrvatskih normi, međunarodnih normi, specijaliziranih normi i prihvaćenih pravila struke koji se odnose na primjenu uređaja i sustava tehničke zaštite;
- Pravilnik o uvjetima i načinu ispitivanja elektrokemijskih sustava zaštite;
- Pravilnik o uvjetima koje moraju zadovoljavati pravne odnosno fizičke osobe koje izdaju certifikate i postupcima ovlašćivanja certifikacijskih pravnih odnosno fizičkih osoba za norme.
Gotovo svi su jedinstveni u stavu da se radi se o kvalitetnijem aktu od prethodnog Zakona i podržavaju nastojanje zakonodavca da novim mjerama dodatno ojača zaštitu osoba i imovine u novčarskim institucijama. Zakon je svima jasan i njegove odredbe o polugodišnjem roku prilagodbe ne mogu se više mijenjati. Unatoč odgovoru kojeg smo primili iz Ministarstva unutarnjih poslova, vjerujemo da oni ipak neće odmah s prvim danima prosinca krenuti u nadzor nad provedbom Zakona i da će obveznicima dati još malo vremena za prilagodbu.
Zakonom je svakako podignuta razina sigurnosti, ali su i troškovi drastično povećani. Ova razina sigurnosti mogla se postići i s nešto manjim mjerama od traženih, kažu u Hrvatskoj Lutriji
No to sigurno neće trajati beskonačno i zato se svi moraju požuriti s usklađivanjem na odredbe ovog Zakona, posebno oni obveznici koji su o tome počeli razmišljati tek nepunih mjesec dana od dana njegova stupanja na snagu.
Dok pišemo o ovoj aktualnoj temi Vrhovni sud RH je potvrdio osuđujuću presudu Dubravku Žugelju, glavnom okrivljeniku za krvavu pljačku Fine u kojoj su 2005. u Zagrebu ubijena dvojica zaštitara te je osuđen na najveću kaznu od 40 godina. Epilog je to policijsko-pravosudne trakavice koja traje već punih deset godina i koja bi još mogla trajati, jer će se na presudu moći žaliti i treći put. Taj najtragičniji događaj u povijesti hrvatskog zaštitarstva donio nam je Zakon o minimalnim mjerama zaštite u poslovanju s gotovim novcem i vrijednostima.
Ovaj Zakon je bio na snazi od 29. prosinca 2005. do 29. svibnja 2015. godine. S razvojem tehnologije, a i zbog primjena novih kriminalnih metoda s odmakom vremena pokazao se manjkav. U novčarskim institucijama nisu ginuli samo zaštitari, ginuli su i djelatnici novčarskih institucija, klijenti, građani i policajci. Stoga se nadamo da smo iz tih slučajeva nešto korisno i naučili te da njihove žrtve nisu bile uzaludne. Zato moramo vjerovati da će novi Zakon i njegovi pravilnici povećati zaštitu svih osoba koje borave i rade u novčarskim institucijama.