Kao jednu od tema blagdanskog broja odabrali smo zaštitu u trgovačkom sektoru koji će se ove godine, zbog globalne financijske krize, naći na dosad najvećim iskušenjima pred najsnažnijim naletom raznoraznih lopova
Damir Stolnik
U cilju preveniranja sve većeg broja krađa i zbog njih nastale štete, trgovački su centri, uz edukaciju zaposlenika i organizacijske mjere, primorani implementirati i različite sigurnosne sustave zaštite. Mnogi centri sve češće angažiraju i zaštitare u građanskoj odjeći, jer oni u slučaju primjene svojih ovlasti djeluju vrlo diskretno čime uzrokuju manje neugodnosti i kupcima i prodavačima. Ipak, za postizanje optimalne zaštite trgovačkih centara neminovno je objediniti zaštitno djelovanje zaštitara i tehnička sredstva i naprave u jedinstvenu zaštitnu cjelinu – sustav integralne zaštite
Kradljivci preferiraju stvari malog volumena, ali velike novčane vrijednosti, a ukradenu robu najčešće iznose kroz glavna vrata, u kolicima ili ih skrivaju u odjeći
Nekad je vrijeme Adventa ili Došašća bilo vrijeme iščekivanja, nade i molitve za katoličke vjernike, no danas ono sve više postaje vrijeme namijenjeno blagdanskom trošenju i kupovanju. Statistike pokazuju da je prosinac mjesec tradicionalne potrošnje - prošle su godine hrvatski građani na blagdansko kupovanje prema procjenama potrošili oko 12 milijardi kuna.
Trgovački centri u to vrijeme postaju „meka“ brojnih hodočasnika koji ih nemilosrdno obilaze. No mnogi od njih nemaju baš poštene namjere i cilj im nije kupnja, već doba blagdanske ludnice koriste za obavljanje različitih protupravnih radnji.
Na prvom su mjestu krađe koje sve više postaju neizostavni dio „poslovanja“ svakog trgovačkog centra te oštećenje i konzumacija pojedinih prehrambenih proizvoda. Statistike su i tu neumoljive: istraživanja provedena u nekoliko trgovačkih lanaca govore da se u ovoj godini u trgovinama krade - 50 posto više nego lani! Prema nekim istraživanjima štete nastale zbog krađe kupaca imaju udio od gotovo 37 posto u ukupnim štetama.
Ovi su podaci potaknuli trgovačke centre na uvođenje sve većih i složenijih mjera zaštite, jer se kradljivci svakim danom koriste sve naprednijim metodama i tehnikama iznošenja ukradenih stvari iz trgovina. Preferiraju se stvari malog volumena, ali velike novčane vrijednosti, a ukradena se roba najčešće iznosi kroz glavna vrata, u potrošačkim kolicima ili skrivena u odjeći.
Elektronička zaštita artikala
U cilju preveniranja sve većeg broja krađa i zbog njih nastale štete, trgovački su centri, uz edukaciju zaposlenika i organizacijske mjere, primorani implementirati i razne sigurnosne sustave zaštite. Na listi najpoželjnijih sustava zaštite artikala od krađe nalazi se elektronička zaštita robe. Njezine su prednosti brojne: osim što sprječava krađu, omogućava slobodno izlaganje robe i njezinu dostupnost kupcima koji ne moraju čekati na prodavača da im robu pokaže, što pak trgovačkom osoblju ostavlja više prostora i vremena da se posvete kupcima.
Najčešća je elektronička zaštita artikala ona u obliku privjesaka ili malih savitljivih naljepnica koje se pričvršćuju ili lijepe na razne proizvode. Za razliku od zaštitnih privjesaka koji su vidljivi, zaštitne se naljepnice izrađuju s različitim oznakama i natpisima kako bi djelovale kao obične oznake i bile što manje uočljive.
Angažiranje zaštitarskog osoblja u građanskoj odjeći postaje vrlo poželjno u velikim trgovačkim centrima, jer u slučaju primjene svojih ovlasti kao takvi vrlo diskretno djeluju te na taj način uzrokuju manje neugodnosti kupcima, ali i samim prodavačima
Deaktivacija elektroničke zaštite moguća je samo na blagajni, gdje se zaštitne naljepnice „deaktiviraju“, dok se privjesci uz pomoć posebnog alata skidaju s kupljene robe.
Druga vrsta elektroničke zaštite artikala podrazumijeva fizički spoj izloženog artikla s izložbenim pultom. Na artiklu se nalazi detektor koji je žičanim kabelom spojen sa središnjom jedinicom. Uklanjanje detektora ili rezanje kabela rezultira oglašavanjem alarma. Kabel, najčešće elastični, omogućuje uzimanje artikla u ruke i njegovo slobodno pregledavanje i isprobavanje prije same kupnje. Žičana zaštita artikala primjenjuje se prvenstveno kod zaštite izloženih mobilnih uređaja, digitalnih fotoaparata, ručnih električnih alata i sl.
Dodatne sigurnosne mjere
Osim šteta koje nastaju krađom robe, u velikim trgovačkim centrima postoje i znatne štete koje nastaju oštećenjem izloženih artikala te konzumiranjem hrane i pića od strane kupaca. U takvim slučajevima nikakva elektronička zaštita artikala ne sprječava kupca da konzumira određene prehrambene proizvode.
Za preveniranje ovakvih štetnih događaja, koji naročito dolaze do izražaja u doba velikih blagdanskih gužvi, uvode se i dodatne sigurnosne mjere – ugradnja videonadzora u prostorima trgovina te angažiranje zaštitarskog osoblja u građanskoj odjeći.
Videonadzor sam po sebi ne sprječava počinitelja jer ne predstavlja stvarnu fizičku zapreku, ali omogućava njegovu identifikaciju te kao takav ima funkciju odvraćanja od namjere izvršenja krađe izloženih artikala, tj. oštećivanja ili konzumiranja izložene robe.
Angažiranje zaštitarskog osoblja u građanskoj odjeći postaje vrlo poželjno u velikim trgovačkim centrima, jer u slučaju primjene svojih ovlasti oni djeluju vrlo diskretno te na taj način uzrokuju manje neugodnosti kupcima, ali i samim prodavačima.
Diskretno postupanje zaštitara u građanskoj odjeći naročito dobiva na važnosti prilikom aktiviranja alarma, nakon čega kupce zaustavljaju i obavljaju njihov pregled i pregled predmeta koje nose pri izlasku iz štićenog prostora - trgovine.
Ništa bez zaštitara
Iako trgovački centri svakog dana uvode sve veće i složenije mjere tehničke zaštite, očito je da se bez tjelesne zaštite, dakle bez zaštitara, ne može. Naime, elektronička zaštita artikala ima i svoja ograničenja.
Da bi maksimalno dobila na svojoj važnosti, zahtijeva i nazočnost zaštitara u neposrednoj blizini blagajne ili na samom izlazu iz trgovine, koji u slučaju oglašavanja alarma jedini ima ovlast zaustavljanja, odnosno zadržavanja i privremenog ograničavanja slobode kretanja te, u konačnici, i pregled osobe i stvari na koje je detekcijski sustav reagirao.
Zaštitari bi u trgovačkim centrima morali biti upoznati s planom evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja poput požara, potresa...
Dakle, primarna je uloga zaštitara u trgovačkim centrima sprječavanje krađa i hvatanje počinitelja kaznenih djela. Ali, ne smijemo zaboraviti činjenicu da je njegova zadaća i zaštita osoba.
Dakle, zaštitar svojom osobnom nazočnošću i zaštitnom aktivnošću ima zadaću zaštititi i zaposlenike trgovačkog centra, ali i kupce koji se zateknu u prostorima centra. Dovoljno je samo prisjetiti se velikog požara koji je ljetos buknuo u trgovačkom centru u Imotskome, gdje je zbog sigurnosti evakuirano nekoliko stotina osoba, a desetak ih je i ozlijeđeno.
Ovakvi i slični događaji predstavljaju izvanredne situacije koje zaštitara neminovno obvezuju na profesionalno postupanje i prilikom izvanrednih događaja koji se mogu dogoditi u prodajnim prostorima koje čuva. Budući da zaštitari svoje poslove u pravilu obavljaju u službenoj odori, ona jasno šalje poruku javnosti da je zaštitar osposobljeni profesionalac i osoba u koju se može imati apsolutno povjerenje te se od njega neminovno očekuju i određeni standardi u postupanju.
Cijeli tekst Damira Stolnika, kao i cijelu temu o zaštiti u trgovačkom sektoru, moći ćete pročitati samo u tiskanom izdanju Zaštite