"I statistički se i matematički može dokazati da su se oružani napadi na blindirana vozila za prijevoz novca zaredali tek kada su prijevoz i pratnju novca preuzele zaštitarske tvrtke", tvrde u hercegovačkoj policiji
Sigurnosno stanje glede oružanih pljački novca iz banaka, ali i u prijevozu novca, u susjednoj je Bosni i Hercegovini - katastrofalna. Prema nepotpunim podacima iz medija, od 1999. godine do danas izvršeno je najmanje 214 prepada na banke, pošte, bivši Zavod za platni promet, kao i na poštare na ulici i na prijevoz novca. U novije su doba česti i napadi na klijente banaka koji donose utržak radi pologa pa se pljačka zbiva ispred same banke.
U prosjeku je riječ o 24 prepada godišnje na financijske ustanove i na prijevoz novca, što znači – jedan prepad svakih 15 dana.
Zakon koji zbunjuje
Gruba je procjena da je pritom ukradeno oko 25 milijuna KM, dok dva milijuna ipak nisu završila u džepovima razbojnika jer pljačke nisu uspjele. Broj otkrivenih počinitelja zanemariv je, a vraćeni novac gotovo je ravan nuli. Po svemu sudeći, u BiH imaju krivi pristup osiguranju novca na lokacijama i u prijevozu, na što osiguravajuća društva poput Bosna Rea uporno upozoravaju.
U Službenim novinama Federacije BiH proljetos je objavljena nova Uredba o mjerama zaštite financijskih institucija koja se odnosi na sve ustanove koje posluju s gotovinom, vrijednosnim papirima i dragocjenostima na području većeg entiteta BiH. U čl. 8. Uredbe propisuju se mjere zaštite, a uz ostalo to je i "pregrađivanje radnog prostora zaposlenika koji obavljaju poslove s novcem, dragocjenostima i vrijednosnim papirima neprobojnim pregradama u visini etaže i protuprovalnim vratima, od prostora koji su dostupni strankama i drugim osobama".
No odmah iza piše da su "mjere zaštite iz st. 1. čl. 8. - minimalne mjere zaštite, iz čega proizlazi da bi ih sve redom trebalo provesti jer se nigdje ne kaže da se primjenjuju tek neke. I doista, već i čl. 10. odstupa od čl. 8. jer više ne navodi neprobojne pregrade, iako stručnjaci i neki osiguravatelji smatraju da su jedino pravo rješenje upravo - neprobojne pregrade. Članci 11. i 12. pak daju mogućnost izbora za neke objekte – ili neprobojne pregrade ili tjelesna zaštita. To praktički znači da je neprobojna pregrada kao mjera zaštite rangirana ispod tjelesne zaštite.
"Mislimo da je to pogreška i da ona mora biti ugrađena svugdje gdje je više od 100.000 KM, a dodatno na to i fizička zaštita ako imaju iznos veći od 200.000 KM", smatraju u društvu Bosna Re. No pritom se nigdje u Uredbi ne navodi mora li tjelesna zaštita biti naoružana ili ne, a u slučaju da se oružje ne traži, zaštitare se svodi na "obične vratare".
Glede prijevoza novca, čl. 17. Uredbe navodi da vozilo mora biti opremljeno, ali se opet ne navodi izričito jesu li propisane stavke kumulativne ili u upotrebi mogu biti tek neke. Recimo, određeno je da vozilo mora biti opremljeno sigurnosnim spremnikom - torbom. Čl. 18. određuje pak da se "u spremniku koji se prevozi blindiranim vozilom može prenositi do milijun KM".
Zaštitari "s one strane" zakona
Ono što stvara zbrku jest može li unutar vozila biti više spremnika, što odmah znači i više novca u vozilu, ili ne. Ako je namjera zakonodavca ograničiti maksimalnu svotu po vozilu na milijun KM, situacija je dosta jasna. No ako se mogu prenositi i veće svote, tada valja točno definirati i druga ograničenja koja bi morala iziskivati i oštrije mjere sigurnosti, npr. veći broj naoružanih zaštitara i dodatna prateća vozila. U Bosna Re navode kako je primijećeno da za kršenje te odredbe ne postoje nikakve sankcije.
"Iz iskustva smatramo da dosad još nikad nikome nije izrečena kazna zbog neprovođenja mjera zaštite financijskih institucija". Po njihovu mišljenju, praksa dokazuje da je Uredba samo formalno donesena te da njezino provođenje - nitko ne prati.
Nažalost, u BiH postoji još jedan velik problem. Naime, nakon pljačke novca u transportu Unicredit banke koja se zbila na području Gruda, stigle su ozbiljne optužbe iz MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije koji je upozorio na velike propuste u osiguranju prijevoza novca što ga proteklih godina obavljaju zaštitarske tvrtke.
U BiH djeluje 169 privatnih zaštitarskih tvrtki koje, kako tvrdi policija, u kojima rade i neke osobe s kriminalnim dosjeima. Zanimljivo, velike pljačke novca u BiH počele su se događati tek nakon što su prijevoz i osiguranje preuzele zaštitarske tvrtke.
"One su preuzele prijevoz i pratnju novca od trenutka donošenja Zakona o agencijama za zaštitu ljudi i imovine. Upravo nakon toga, što nije nikakva koincidencija, već se može dokazati i statistički i matematički, u prijevozu novca počele su se događati sve češće pljačke novca", naglasio je svojedobno načelnik krim-policije MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije Srećko Bošnjak. (E. D.)