Bez dobre konkurencije, nema ni dobrog razvoja

Usprkos recesiji ostvarili smo glavne ciljeve - tvrtku nismo smanjili, zadržali smo rezultate na razini 2008. godine, poslujemo u plusu, dosta smo uložili i u razvoj novih proizvoda i novih tržišta, a osobito smo ponosni na vlastite novitete koje ćemo uskoro predstaviti tržištima u Hrvatskoj i Europi, ističe direktor Eccosa zaklapajući knjigu o 2009. godini
[ Antun Krešimir Buterin ]

U skladu s praksom iz prijašnjih godina, zagrebačka tvrtka Eccos inženjering i ove je jeseni održala "Eccos dan" - skup na kojem je okupila sve partnere, korisnike, sadašnje, ali i potencijalne, kako bi se upoznali s najnovijim proizvodima i novim tehnologijama te iz prve ruke, od iskusnih Eccosovih djelatnika, dobili odgovore na sva dotad neodgovorena pitanja. U razgovoru s direktorom Eccosa Krešimirom Paićem i sva su naša pitanja - od prvog do zadnjeg - također naišla na odgovore.

Kraj je godine, zbrajaju se poslovni rezultati, pišu čestitke. Na čemu bi ove godine trebalo čestitati Eccosu?

Kao i svi ostali, i mi smo dosta osjetili gospodarsku krizu. Rezultati nam nisu veći nego lani, ali smo uspjeli poslovati u plusu. Razlog leži u provedenoj redukciji svih troškova, ali ne kroz otpuštanja ljudi nego kroz optimiziranje svega što se moglo optimizirati. Kroz 2009. nastavili smo i s ulaganjima u razvoj - i novih tržišta i novih proizvoda. Uspostavili smo sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001/2008, u tijeku je otvaranje ureda u Sarajevu u BiH, a otvorili smo i podružnicu u Splitu. Radimo i na razvoju vlastitih novih proizvoda koji će uskoro biti predstavljeni u našoj ponudi i za hrvatsko i za strana tržišta. Uglavnom su to rješenja integracije različitih sustava koji sami po sebi nisu integrirani, ali su za to nužna određena inženjerska znanja kako bi se od svega ponuđenog dobio objedinjeni sustav, i kako bi se razna oprema i sustavi različitih svjetskih proizvođača podveli pod isti nazivnik. Mi u Eccosu zapravo umrežujemo opremu najuglednijih svjetskih proizvođača te to nudimo na domaćem i stranim tržištima. Već smo imali uspjeha u Švicarskoj i Engleskoj. Kao zadnju stvar iz 2009. ističem da smo preselili u nove poslovne prostore, u Buzin na jugu Zagreba, što je također uspjeh jer smo iz manjeg, našeg vlastitog prostora u Pilama, došli u veći prostor s oko 750 četvornih metara. On je, doduše, iznajmljen, ali smo zato svi koncentrirani na jednome mjestu što nam olakšava svakodnevno poslovanje i jamči dodatnu kvalitetu.

Sve u svemu, čini mi se da ste zadovoljni poslovanjem?

Da, priznajem da jesmo. Unatoč recesiji ostvarili smo glavne ciljeve - tvrtku nismo smanjili, zadržali smo razinu prometa tek nešto manju od lanjske, ali uz pozitivu, a, ponavljam, dosta smo uložili i u razvoj, s čime svakako nastavljamo. Od aktualnih projekata na kojima upravo radimo ili su pred dovršetkom naglašavam Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu i Muzej krapinskog neandertalca koji će biti otvoren krajem prosinca. U taj je projekt u Krapini integrirana gotovo sva tehnika koja se tamo pojavljuje, a dio projekta predstavili smo i na nedavnom "Eccos danu". Primjer je to jednog integriranog sustava u kojem su svi segmenti našeg poslovanja - od tehničke zaštite i automatike - integrirani u jedan sustav. Početkom ove godine uspjeli smo odraditi i svoj dio posla u Areni Zagreb - sustav za ulaz posjetitelja integriran sa sustavom za parkiranje VIP-gostiju. Trenutno radimo na više također zanimljivih projekata - jedan veliki u Plivi, a drugi za Barkod centar smješten pokraj City centra One u kojem će se dogodine održati Svjetsko prvenstvo u bowlingu pa Eccos uređuje čitavu tehničku zaštitu, naplatu parkiranja, organizaciju parkirališta itd.

Kad već spominjete parkiranje, nemoguće je izostaviti Zagrebparking. Radite li možda i s njima?

Ne, Zagrebparking se dosad oslanjao uglavnom na Siemensovu opremu, no mi se nadamo da ćemo i mi dobiti šansu instalirati neke od naših sustava podjednake kvalitete.

Možete li ukratko, bez lažne skromnosti, reći u čemu ste najbolji na tom rastućem tržištu?

Nikad ne volim tvrditi da smo najbolji u bilo čemu, ali mogu reći da smo dobri. Pritom želim istaknuti visoku obrazovanost naših kadrova - od ukupno pedesetak ljudi njih polovica su diplomirani inženjeri, uglavnom elektrotehnike - te konstantno praćenje tehnologije. Nudimo i organiziranu servisnu službu od 0 do 24 sata koju smo osnovali među prvima u sektoru tehničke zaštite. Imamo i relativno širok dijapazon poslovnih aktivnosti - tu su tehnička zaštita i automatika kao i objedinjenje svih tih sustava što ostale "security" tvrtke u principu ne rade. Tu smo spremni korisnicima ponuditi jednu korist više jer im možemo objediniti baš sve što se u njihovoj zgradi, objektu, industriji… može objediniti, počevši od sustava tehničke zaštite i automatike pa do sustava za praćenje potrošnje i kvalitete energije, što su ujedno naša tri ključna područja djelovanja. Želim naglasiti i da se trudimo biti maksimalno korektni prema našim partnerima. Oni se mogu u nas pouzdati da ako nešto i pogriješimo, a svi griješimo, svoje pogreške nikad nećemo gurati drugima nego ćemo na njima raditi dok ih ne ispravimo. Ukratko, držimo se dogovora, što je jedan od postulata našeg poslovanja - ono što obećamo, to ćemo i ispuniti. To možemo zahvaliti i našim zaposlenicima, koji su svi redom profesionalci, vole svoj posao, pošteni su i očito zadovoljni uvjetima rada jer imamo vrlo malu fluktuaciju radne snage.

U kojem smjeru uopće ide tehnologija u sigurnosnom sektoru, ima li kraja tome neprestanom razvoju?

Ide prema umreženju. Automatika je, primjerice, već davno prije imala zajedničke protokole po kojima su svi proizvođači vezali svoje proizvode na krovne aplikacije. S druge strane, proizvođači sustava tehničke zaštite bili su dosta zatvoreni i ono što se integriralo bilo je odrađeno unutar njihovih internih programa. Mislim da će to sad ići prema otvaranju pa će oni koji će se otvoriti napredovati, dok će oni koji će se nastaviti zatvarati u konačnici stagnirati, nazadovati pa i propasti. Tako je bilo i u ostalim smjerovima pa će, vjerujem, tako biti i u sektoru tehničke zaštite.

Kao predstavnik industrije sigurnosti, kakvom ocjenjujete razinu sigurnosti u RH, s posebnim naglaskom na korporacije? Koliko su one spremne ulagati u svoju sigurnost?

Kao što se čulo na nedavnoj konferenciji UHMS-a, u sferi korporacijske sigurnosti "novac štiti novac". Sve se to može izračunati pa ljudi i tvrtke ulažu koliko imaju, ovisno o svojim proračunima. Taj se problem osobito osjeća u zadnje vrijeme, u recesiji, kada mnogi važu između ulaganja u proizvodnju i ulaganja u sigurnost pa zaključe da im je u nuždi proizvodnja ipak važnija, dok se bez sigurnosti još nekako i može. Srećom, iako nas mediji bombardiraju pljačkama, krađama i ubojstvima, iako novine imaju po tri stranice "crne kronike", a dnevnici po pet minuta, Hrvatska je i dalje relativno sigurna zemlja u odnosu ne samo na zemlje u okruženju, nego i na Europu.

Što biste kao direktor rado vidjeli zamotano pod božićnim borom?

Svakako nekoliko novougovorenih poslova kojima bismo osigurali opstanak i daljnji razvoj tvrtke u idućem razdoblju, osigurali postojeća radna mjesta i stvorili prostora za zapošljavanje novih, a jedna od želja svakako je i širenje na strana tržišta. Svim djelatnicima Eccosa, ali i cijeloj konkurenciji, želim ovim putem čestitati sretan Božić i Novu godinu, uz želju da svi zajedno opstanemo, jer bez dobre konkurencije nema ni dobrog razvoja tvrtke.