U napadu drona nadomak Harkiva 6. svibnja 2025. godine, Toni Herceg položio je život štiteći sedmoricu ranjenih suboraca. Njegov čin, opisan u nadolazećoj knjizi njegova oca Zdenka Hercega, nije samo potresno svjedočanstvo o najvišem stupnju vojničke hrabrosti, već i prijelomna točka koja zorno demonstrira kako je jeftina, komercijalna tehnologija iz korijena promijenila paradigmu ratovanja, taktiku zaštite i redefinirala pojam sigurnog zaklona.
Povijest ratovanja prepuna je priča o pojedincima koji su vlastitim tijelima skočili na granatu kako bi spasili svoje timove. No, tragična pogibija Tonija Hercega na ukrajinskom bojištu u svibnju prošle godine u anale vojne povijesti i sigurnosne analitike ulazi kao paradigmatski primjer sukoba čovjeka i nove, asimetrične prijetnje 21. stoljeća. Kada su se uslijed siline eksplozije vrata vojnog transportera – u kojem se nalazilo sedam teških ranjenika – zaglavila i ostala poluotvorena, Toni Herceg nije dvojio. Svjestan da u tom trenutku ne postoji tehnička mogućnost zatvaranja oklopa, a znajući da operateri FPV (First-Person View) dronova-kamikaza bjesomučno pretražuju bojište u potrazi za upravo takvim pukotinama, stao je na vrata. Postao je živi štit. Svojim tijelom fizički je zatvorio otvor i spriječio dron da uleti u unutrašnjost transportera, spasivši sedam života po cijenu vlastitog.
Još je grčki povjesničar Herodot zapisao misao koja i danas zvuči potresno: „U miru sinovi pokapaju očeve, a u ratu očevi pokapaju sinove.“ Rat tako preokreće prirodni poredak života i ono što bi trebalo biti iznimka postaje svakodnevica. Sličnu gorčinu stoljećima kasnije izrazio je rimski povjesničar Tacit, kada je napisao: „Naprave pustoš i nazovu je mirom.“ U tim riječima krije se kritika pobjeda koje se na kraju mjere spaljenim gradovima, raseljenim ljudima i obiteljima koje nikada više neće biti iste. Humanist Erasmus Rotterdamski u 16. stoljeću upozoravao je na još jednu ljudsku slabost primijetivši da je rat sladak onima koji ga nisu iskusili, jer oni koji o ratu odlučuju često su najudaljeniji od njegove stvarnosti.
Upravo u toj udaljenosti od bojišnice rađaju se novi tehnološki izazovi, a nadolazeća promocija knjige koju je napisao Tonijev otac, Zdenko Herceg, bit će iznimno emotivan događaj, ali za stručnu javnost ona mora biti i duboka opomena. Ona otvara ključno pitanje: kako se suprotstaviti prijetnji koja se doslovno zavlači u svaki otvor na bojištu?
Kraj ere apsolutnog oklopa i gubitak sigurnih zona
Desetljećima se vojna doktrina oslanjala na koncept čvrstog oklopa, pri čemu su oklopni transporter, rov, bunker ili borbeno vozilo pješaštva značili sigurnost od krhotina granata, puščane paljbe i tradicionalne artiljerije. Međutim, masovna integracija FPV dronova s eksplozivnim punjenjem uništila je taj privid sigurnosti jer se danas suočavamo s tehnologijom koja posjeduje tri ključne karakteristike koje iz temelja mijenjaju pravila igre na bojišnici.
Prva je kirurška preciznost takozvanog zadnjeg metra. Za razliku od minobacačkog projektila koji ima balističku putanju i pogađa odozgo, FPV dron je vođen u realnom vremenu s punom trodimenzionalnom slobodom kretanja, što operaterima omogućuje da s nevjerojatnom točnošću upravljaju letjelicom kroz šumske puteve te ulijeću u ventilacijske otvore bunkera, otvorene kupole tenkova ili kroz poluotvorena stražnja vrata vozila. Uz to, ova tehnologija donosi i ekstremnu asimetriju na bojište budući da sustav od nekoliko stotina eura, sastavljen od komercijalnih komponenti i opremljen improviziranom minom, može trajno neutralizirati taktičko vozilo vrijedno milijune eura bez ikakvog rizika za operatera koji sjedi kilometrima daleko. Konačno, kombinacija izviđačkih i jurišnih sustava stvorila je bojište pod potpunom vizualnom transparentnošću, gdje se svako kretanje, taktika evakuacije ili tehnički kvar detektiraju u roku od nekoliko minuta.
Tehnološke i taktičke lekcije
Tragedija kod Harkiva zorno pokazuje da u modernom sukobu pasivna zaštita više nije dovoljna ako zakaže mehanika. To pred vojnu industriju, konstruktore borbenih vozila i vojne stratege postavlja potpuno nove imperative u dizajnu oklopa i opremanju taktičkih postrojbi na prvoj crti bojišnice.
Kao primarna mjera nameće se obvezna integracija mobilnih protudronskih sustava na razini desetine i vozila, što znači da bi svako taktičko, oklopno i evakuacijsko vozilo u modernom okruženju moralo biti opremljeno kompaktnim uređajima za elektroničko ometanje. Ti uređaji stvaraju zaštitni mjehur i prekidaju vezu između drona i operatera na kritičnoj udaljenosti prije nego što letjelica stigne do cilja. Također, u samoj konstrukciji borbenih i transportnih vozila potrebno je predvidjeti suvišnost mehaničkih sustava i alternativna rješenja za hitno zatvaranje otvora u slučaju primarne havarije izazvane eksplozijom koja iskrivi geometriju trupa. Na kraju, ne smije se zanemariti ni hitna implementacija fizičkih pregrada, poput dodatnih unutarnjih pregradnih mreža, jer iskustva s terena pokazuju da čak i najjednostavnije žičane barijere postavljene unutar otvora mogu zadržati letjelicu ili prerano aktivirati njezin upaljač izvan glavnog prostora s posadom, čime se drastično povećava šansa za preživljavanje pješaštva unutar vozila.
Tamo gdje tehnologija zakaže, ostaje čovjek
Evolucija ratovanja koju danas analiziramo kroz prizmu autonomnih sustava i umjetne inteligencije često nas navodi na krivi zaključak da sukobe rješavaju isključivo algoritmi i inženjering. Slučaj Tonija Hercega podsjeća nas na surovu istinu da u trenucima kada tehnologija zakaže, kada oklop popusti i kada mehanizacija izda, jedina linija obrane ostaje čovjek sa svojim moralnim kompasom, obukom i spremnošću na samopožrtvovnost.
Knjiga Zdenka Hercega bit će trajan spomenik jednom neshvatljivom herojstvu, ali za sve nas u sektoru sigurnosti i obrane ona mora ostati trajna stručna i moralna obveza da neumorno radimo na pronalaženju rješenja koja će zaštititi ove momke na terenu. Tehnologija se promijenila iz korijena, prijetnja se zavukla u svaku pukotinu na bojištu, a naš odgovor na nju mora biti jednako brz, inovativan i beskompromisan.
Upravo u tom svjetlu, nadolazeće predstavljanje knjige „Sin – Priča o Toniju“, autora Zdenka Hercega, u izdanju Školske knjige, održat će se u srijedu, 10. lipnja 2026. u 18 sati u velikoj dvorani Školske knjige (III. kat), Masarykova 28, Zagreb i predstavlja događaj od iznimne važnosti za javnost. Ova potresna biografska ispovijest, nastala pod prepoznatljivom krilaticom „tu za vas“, donosi dubok uvid u život, ideale i konačnu žrtvu mladog hrvatskog branitelja na stranom ratištu. Za sve zainteresirane čitatelje i stručnjake koji žele sačuvati sjećanje na ovaj povijesni čin, važno je napomenuti da se knjiga već sada može nabaviti izravno preko prodajnih kanala i službene stranice Školskih novina.
Eugen Antić