Svjedoci smo sve nesigurnijih vremena i sve većih sigurnosnih ugroza, a posebno u domeni cybersecurity aktivnosti, gdje se vrlo često događa “curenje” podataka koji su prikupljeni iz raznih izvora, pa stoga gradovi trebaju polagati veliku pozornost da i u segmentu videonadzora budu potpuno usklađeni sa zakonskom regulativom koja se tiče GDPR-a, piše Dražen Keresteny na portalu Pametni-gradovi.eu.
Sukladno tome, i ljudi su sve više osjetljivi na curenje njihovih osobnih podataka iz raznih izvora, kao i na njihovo neovlašteno korištenje i distribuiranje. Hrvatsko nadzorno tijelo, Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) i ostale državne agencije unutar EU izdaju sve više upravnih kazni zbog neoznačavanja objekata pod videonadzorom i neusklađenosti postavljenog videonadzora sa GDPR uredbama koje se tiču zakonske regulative vezane uz videonadzor, što možete vidjeti i pratiti na stranicama https://www.enforcementtracker.com i/ili https://gdprhub.eu/index.php?title=Advanced_Search tako da kod pretrage ukucate ključne riječi kao što su CCTV, video ili slično.
Iz svega navedenog je jasno da ova neregulirana tematika može prouzročiti gradovima veliku reputacijsku, ali i materijalnu štetu, pa ćemo u ovom tekstu pogledati kako to izbjeći.
Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka – Opća uredba o zaštiti podataka je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 25. svibnja 2018. godine.
Vezano uz to, Republika Hrvatska je dana 27. travnja 2018. godine usvojila Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka koji je stupio na snagu dana 25. svibnja 2018. godine (NN 42/18, u daljnjem tekstu: Zakon) kojim su u Republici Hrvatskoj detaljnije propisani uvjeti obrade osobnih podataka putem uspostavljanja sustava videonadzora.
Potrebno je istaknuti kako je odredbom članka 25. stavka 2. Zakona propisano sljedeće: „Ako drugim zakonom nije drugačije određeno, na obradu osobnih podataka putem sustava videonadzora primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.“, a što upućuje na povezanu primjenu istog u slučaju obrade osobnih podataka putem sustava videonadzora.
Europski odbor za zaštitu podataka donio je dana 29. siječnja 2020. Smjernice o obradi osobnih podataka putem video uređaja, (dalje u tekstu: Smjernice). Također je dobro biti detaljno upoznat sa Zakonom o privatnoj zaštiti, a posebno sa dijelom koji se tiče videonadzora na javnim površinama. Na žalost, pripadajući novi Pravilnik o provedbi tehničke zaštite je već (pre)dugo u raspravi, pa je na snazi još uvijek stari Pravilnik koje je bio vezan uz prošli Zakon o privatnoj zaštiti, tako da još uvijek imamo novi zakon i stari pravilnik.
Sukladno navedenim propisima i Smjernicama, ovdje ćemo pogledati osnovne pojmove i preporuke vezane uz obradu osobnih podataka putem sustava videonadzora.
Prvo treba istaknuti kako je za svako prikupljanje i obradu osobnih podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka potrebno postojanje pravnog temelja iz odredbe članka 6. Opće uredbe o zaštiti podataka kojim je propisano da je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega…
Više na Pametni-gtadovi.eu
