Predrag Toplak, voditelj u zaštitarskoj tvrtki Lynx Security i IBA tjelohranitelj bio je ovog utorka gost predavač na mjesečnom virtualnom susretu stručnjaka sigurnosti organiziranom od strane Instituta za sigurnosnu kulturu (IVK) i Slovenskog udruženje za siguran svijet.
Toplak je u prezentaciji nazvanoj „Zaštitar, aktivni element sustava sigurnosti“ iznio osobne stavove i prijedloge za poboljšanje stanja u sektoru privatne zaštite u Hrvatskoj, s naglaskom na potrebu kvalitetnije izobrazbe i materijalnih prava zaštitara. Inače, Predrag Toplak je nakon vojne karijere nove izazove potražio u tjelohraniteljskoj profesiji, pa je po umirovljenju i odlasku iz Oružanih snaga RH završio izobrazbu za zaštitara i tjelohranitelja po standardu Međunarodnog tjelohraniteljskog udruženja (IBA), kod instruktora Rajka Bačnara, voditelja IBA organizacije u Hrvatskoj i regiji Balkana.
U uvodnom dijelu prezentacije Toplak je naveo da danas u Hrvatskoj posluje 253 tvrtke, 111 obrta i 147 unutarnjih čuvarskih službi, s oko 16.500 čuvara i zaštitara. „Zaštitarstvo prerasta u sve ozbiljnu privrednu granu u Hrvatskoj i Uniji. Oko 40.000 privatnih zaštitarskih tvrtki u Europi zapošljava više od 1,5 milijuna zaštitara, a njihov promet iznosi oko 35 milijardi eura. Procjenjuje se da će u 2022. godini 100.000 tvrtki iz sektora privatne zaštite ostvariti 257 milijardi dolara prihoda na globalnoj razini, uz više od 20 milijuna zaposlenih“, istaknuo je dalje. Prema istraživanjima, pola svjetske populacije živi u zemljama gdje je veća brojka radnika u privatnoj zaštiti od broja policajaca, a za to je dao nekoliko primjera. U Kini je omjer 5 milijun zaštitara i oko 2,7 milijuna policajaca, u SAD-u 1.1 milijun zaštitara i oko 800.000 policajaca, u Indiji 7 milijuna zaštitara i oko 1.4 milijuna policajaca, dok je u Južnoafričkoj Republici broj zaštitara duplo veći od broja pripadnika policije i vojske!
Nakon uvodnih razmatranja Toplak je iznio stavove o tome što bi državni aparat trebao omogućiti za bolji status i položaj zaštitarskog sektora. „Treba unaprijediti zakonodavni okvir kojim se reguliraju zaštitarska djelatnost, izobrazba, stručni ispiti, uvjeti zapošljavanja, dozvole za rad, zdravstveni pregledi, ovlasti i dr., uz jednostavnije uvjete za prekvalifikaciju u zaštitara za osobe koje izlaze iz policije i vojske. Njima bi se time omogućila tzv. druga karijeru u domeni sigurnosti“, rekao je predavač.
Osvrnuo se potom na trenutno stanje u zaštitarskom zanimanju. Stanje po njemu karakteriziraju „niske i minimalne satnice, nedostatak radne snage, iznimna opterećenost aktivnog kadra, neisplata dodataka, pad kvalitete u odabiru kadra, nedostaci u izgledu, ponašanju i postupanju zaštitara te nepovoljna percepcija javnosti prema zaštitarima“. Toplak je navedene probleme vizualizirao slikama i primjerima, da bi nakon toga ponudio rješenja. Prema njemu zaštitari kroz edukaciju trebaju dobiti karakter, stručnost i proaktivnost. Osim zaštitara, u procesu napretka sektora Toplak vidi ulogu državnog aparata (strukovni nadzor, primjena zakona, intrigiranje privatne zaštite u sustav domovinske sigurnosti, uključivanje bivših policajaca i vojnika u zaštitarski sektor kroz tzv. drugu karijeru), poslodavaca (nagrađivanje izvrsnosti, provođenje zakonskih odredbi, podizanje kvalitete rada i adekvatne plaće) i drugih.
Nakon predavanja uslijedila je rasprava sudionika susreta, pa su svoje stavove o stanju zaštitarskog sektora u Sloveniji i Hrvatskoj iznijeli Andrej Kovačič iz Slovenskog udruženja za siguran svijet, Rajko Bačnar iz IBA Hrvatske, tjelohranitelj Boris Kozar te drugi. Andrej Kovačič je na kraju virtualnog susreta najavio nastavak organizacije stručnih događaja u izvedbi Instituta za sigurnosnu kulturu (IVK) i portala Varen svet.