Danas su žene sve prisutnije u sektoru sigurnosti, kao zaštitarke voditeljice i menadžerice, što je prije bilo nezamislivo, jer su to nekada bili poslovi koji su „bili rezervirani“ samo za muškarce. Žene doživljavaju sigurnost drugačije od muškaraca i na različite načine stupaju u interakciju sa sigurnosnim procesima.
Kao i u svakodnevnom životu, tako i u sigurnosnom sektoru, žene balansiraju između različitih odgovornosti, igraju različite uloge, odgovaraju na različite društvene norme i grade karijeru u sigurnosti na različite načine. Žene dobro određuju prioritete i imaju dobre komunikacijske vještine, kako bi se nosile sa svakodnevnim izazovima, imaju dobro oko za detalje i posvećene su timskom radu. One su dobre u uspostavljanju odnosa s drugima kroz empatiju i to pomaže kod rješavanja sporova i napetosti.
Žene se mogu bolje nositi sa stresom i dobre su u multitaskingu i suočavanju s brojnim teškim izazovima izravno, te imaju sposobnost postizanja rezultata. Ovom promjenom industrija se diversificira, a potreba za zaposlenicima stalno raste. Žene, pak, sa sobom donose drugačiji pristup rješavanju sukoba. Zaštitarke dokazuju svoju sposobnost komunikativnim vještinama kojima ublažuju teške situacije prije nego eskaliraju u fizički sukob.
„Kada sam počela raditi u sigurnosnom sektoru prije 26 godina nije bilo tako lako za žene kao što je danas. Uz to, žena je bilo izrazito malo. Iako se i danas još uvijek smatra da se poslovi zaštite odnose na muškarce, ipak, ima pomaka, pa posljednjih godina sve više žena pristupa oružanim snagama, policiji, zaštitarskim tvrtkama..“, kaže nam Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara - strukovne zaštitarske komore.
Osnovan 1992. Ceh je tek nakon četvrtine stoljeća rada dobio prvi puta predsjednicu, 2017. godine. Te godine je u svom završnom obraćanju dotadašnji predsjednik Ceha, Damir Funčić, pozvao sve članice i članove da podrže rad novoizabranog vodstva Hrvatskog ceha zaštitara te naglasio da je izborom nove predsjednice najvećeg i najstarijeg strukovnog udruženja sigurnosti, koje se prema tradicionalnom shvaćanju ogledalo samo u snazi mišića, poslana jasna poruka da ova djelatnost počiva na planiranju, projektiranju, prevenciji i u prvom redu radu sivih moždanih stanica u čemu su žene u potpunosti ravnopravne s muškim kolegama.
Lidija Stolica je gotovo cijeli svoj radni vijek u sigurnosnoj industriji
Kada se tek zaposlila u sigurnosnoj industriji, jednako kao i privatna zaštita, bili su joj još nepoznanica, no bila je odlučna naučiti što više - kroz edukacije, sajmove, konferencije... Učila je i usavršavala se u struci.
Osim što je predsjednica Ceha zaštitara, profesionalno radi u tvrtki koja se bavi tehničkom zaštitom, a aktivna je i u sportu kojim se profesionalno bavila u mladosti. Trenirala je profesionalno rukomet u Njemačkoj i Hrvatskoj do svoje 33. godine, a sada je svoje iskustvo i znanje prenosi u ženskom rukometnom klubu. Upravo tu, kaže, vidi da mlade djevojke imaju pogrešnu sliku o ženama u privatnoj zaštiti.
„Smatram da im treba dati šansu da vide možda svoju drugu karijeru i u tom sektoru“, kaže Stolica.
Djelatnost privatne zaštite obuhvaća poslove zaštite osoba i imovine koji se obavljaju tjelesnom i/ili tehničkom zaštitom te poslove izrade prosudbi ugroženosti. Sa svojim ljudskim i tehničko tehnološkim kapacitetima zaštitarstvo kao sigurnosna djelatnost uključena je u sustav domovinske sigurnosti Republike Hrvatske i svakodnevno provodi poslove od vitalne važnosti za društvo u cjelini. Tijekom pandemije, Europska komisija je zaštitare proglasila žurnim službama.
Lidija Stolica smatra da je vrlo važno da su žene prisutne u sigurnosnoj industriji, pogotovo u tjelesnoj zaštiti. „U tjelesnoj zaštiti, kada imate neku specifičnu situaciju, zaštitarke mogu biti ključne jer su njihove reakcije drugačije i mogu biti prikladnije nego kod muških kolega“, pojašnjava Lidija Stolica. A, osim što žene reagiraju drugačije u kriznim situacijama, sklonije su multitaskingu od muškaraca.
„Kada netko izaziva nerede drugačije će reagirati kada preko puta njega stoji žena zaštitarka. Dvojica muškaraca će se prije sukobiti te teže smiriti situaciju, dok žene lakše uspijevaju uspostaviti normalan kontakt s nezadovoljnom osobom i time brže riješiti problem. U SAD-u se primjerice radi u kombinaciji jedna žena i dva muškarca s tim da je najčešće žena frontalni igrač, odnosno prvi kontakt i ona je ta koja kompenzira bilo kakvu stresnu situaciju. A ako dođe do nekakvih verbalnih ispada ili napada onda se tu uključe kolege. Sigurnosni sektor je vrlo tražen, ima puno događaja gdje dolaze obitelji s djecom, i kada žena stoji u sigurnosti, dobivaju drugačiji osjećaj zaštite. To nije zato što se misli da će žena bolje reagirati od muškarca, već zbog toga što će u danom momentu brže donijeti odluku da pruži adekvatnu zaštitu jer je to ženi urođeno. Druga stvar je da je upravo žena ta koja može raditi više stvari odjednom i fokusirati se na njih te donijeti vrlo brzo odluku što treba napraviti“, pojašnjava Stolica.
Iako se sama nikada nije morala nositi s negativnim komentarima ili degradacijama od strane muških kolega, ne negira da ih prema ženama u sigurnosti ima. Čak i u tvrtkama koje se bave tehničkom zaštitom gdje su mahom visokoškolovani ljudi. Iako se u takvim tvrtkama žene općenito uvažavaju, ipak ima nekih situacija gdje će se one osjećati loše.
„To može biti zato što ih se ne shvaća ozbiljno, zato što bilo kakvu ideju ili iznošenje plana moraju nekoliko puta ponoviti da bi ih se shvatilo ozbiljno, što ih se nerijetko doživljava kroz šalu ili im se podsmjehuje ili im se, pak, kradu ideje. Mi žene, često ne razmišljamo o tome da moramo paziti na sebe i svoj posao, nego uvijek sve radimo sa srcem; iznosimo ideje i planove kako bi cijeloj zajednici bilo dobro. A to se onda ignorira da bi se nakon nekog vremena ta ista ideja pojavila kao ideja nekog muškarca“, tumači Stolica.
Trenutno je u hrvatskoj sigurnosnoj industriji, prema nekim procjenama, zaposleno od 8 do 10 posto žena od ukupnog broja zaposlenih u toj industriji. Stolica tvrdi da je taj postotak čak bliže onom - osam. U tjelesnoj zaštiti, smatra predsjednica Ceha, trebaju nam kvalitetne žene što sada nije uvijek slučaj, a to se može učiniti tako što će se puno više promovirati ovaj posao. Sve kako bi se djevojkama i ženama pokazalo da to može biti vrlo dobar posao; častan posao i posao koji žena može odraditi u nekim segmentima i bolje od muškarca, a ne da žene imaju dojam da su zaposlene samo zato što to zakon propisuje u nekakvom postotku ili zato što je klijent naveo da želi zaštitarku. Žene trebaju osjećaj da su doista potrebne.
Kada je riječ o rukovodećim pozicijama u industriji sigurnosti, žene dođu do neke granice ali kada bi trebale napredovati dogodi se prirodan slijed: udaju se, postaju majke, brinu o djeci, idu na bolovanje i naravno onda opet moraju kretati ispočetka u profesionalnoj karijeri.
Predsjednica Ceha stoga smatra da žene itekako mogu utjecati na promjene u poslovanju te pridonijeti organizaciji poslovnog sustava, a potkrepljuje to provedenom analizom u IT industriji koja pokazuje da su najjače tvrtke one u kojima su i žene u upravama a ne isključivo muškarci.
„Iz svega prethodno navedenog tvrtke u industriji sigurnosti zapošljavaju žene za dugoročni uspjeh. Žene brzo postaju jedan od najvećih aduta i sigurna budućnost industrije sigurnosti“, zaključuje predsjednica Ceha zaštitara Lidija Stolica.
Nataša Gajski Kovačić
(Članak je objavljen u okviru programa poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije)
(Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora)