18.6.2021.

Zar i to? Kriza Covid-19 naglašava šire izazove povezane s natalitetom

Pandemija Covid-19 nije samo prouzročila milijune prerane smrti, već je utjecala i na broj rođenih. U zemljama s visokim dohotkom broj živorođenih se smanjio da bi zabilježio najniže razine u 2020. godini jer su trudnoće odgođene. Budući da se majčinstvo sve češće odgađa za kasniju dob, pandemija bi stoga mogla imati trajne učinke na demografske promjene, pridonoseći daljnjem starenju društava.

U EU se broj novorođenčadi smanjio za oko -3% na 4,1 milijuna u 2020. godini, jer je većina od 27 zemalja članica, osim Finske, Luksemburga i Malte, izvijestila o smanjenju broja živorođenih. Ova kretanja korespondiraju s zapažanjem da se u vrijeme ekonomske krize, porasta stope nezaposlenosti i neizvjesnosti planovi o trudnoći odgađaju.

Međutim, dok je pandemija Covid-19 pojačala postojeće demografske trendove u zemljama s visokim dohotkom i uzrokovala daljnji pad broja novorođenčadi, Populacijski fond Ujedinjenih naroda procjenjuje da se čak 1,4 milijuna neplaniranih trudnoća dogodilo u zemljama s niskim i srednjim prihodima zemlje, gdje su žene često imale ograničen pristup uslugama planiranja obitelji kao rezultat krize Covid-19.

Pročitajte izvješće!