Ojačani savski nasipi od Nove Gradiške do granice sa Srbijom

Sustav zaštite od poplava danas je nezamisliv bez obrambenih (zemljanih) nasipa koji se u Republici Hrvatskoj protežu na čak oko 4100 kilometara. Obrambeni nasipi štite stanovništvo uz tokove rijeka Save, Drave, Dunava, Kupe, Neretve i drugih, no mrežu nasipa potrebno je stalno održavati, nadograđivati i kontrolirati s obzirom na to da je većina nasipa građena i podizana tijekom prošlog stoljeća.

29.10.2024.

Najbolja obrana od poplava je dobra priprema zajednice

Često je pitanje što Gorska služba spašavanja radi na vodi?

7.10.2024.

Međunarodna pomoć Bosni i Hercegovini u uklanjanju posljedica poplava

U koordinaciji Operativnog centra civilne zaštite Ravnateljstva civilne zaštite, danas, 5. listopada 2024., upućena je pomoć Bosni i Hercegovini u uklanjanju posljedica poplava i klizišta

5.10.2024.

U središnjoj Bosni velike materijalne štete od poplava, o broju mrtvih se nagađa

Iz Fojnice u središnjoj Bosni koja je uz Donju Jablanicu najteže pogođena bujičnim poplavama u subotu su priopćili kako se tamo stanje stabilizira, iako su materijalne štete koje je nevrijeme prouzročilo ogromne, dok istodobno u BiH nema jedinstvene potvrde o dosadašnjem broju žrtava

2.2.2015.

WWF: Vlažna staništa štite nas od razornih poplava

Tijekom posljednjih stoljeća isušeno je i izgubljeno više od 90 % vlažnih staništa Europe. WWF ulaže velike napore za njihovo očuvanje pošto su upravo vlažna staništa ta koja nas štite od razornih poplava s kojima smo se imali priliku susresti više puta tijekom zadnjeg desetljeća.

WWF u suradnji s drugim nevladinim organizacijama vodi inicijativu očuvanja “Europske Amazone”, tj. budućeg pentalateralnog UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere koji obiluje upravo takvim staništima.
“Europska Amazona” prekriva područje Mure, Drave i Dunava na granici između Hrvatske, Austrije, Mađarske, Slovenije i Srbije. Vlade pet zemalja zalažu se za osnivanje UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere pošto su prepoznale važnost očuvanja prirode i biološke raznolikosti tog područja. Mreža više od 10 zaštićenih područja unutar 1 000 000 ha površine prekograničnog rezervata biosfere uvelike doprinosi zaštiti od poplava.

Prirodne rijeke svojim meandriranjem stvaraju područja koja su tijekom poplava u mogućnosti primiti iznimno velike količine vode. Kanaliziranjem rijeka smanjujemo dužinu rijeke i onemogućujemo njenu sposobnost meandriranja. To je također jedan od razloga radi kojeg gubimo vlažna staništa te time i prirodnu sposobnost rijeke da nas zaštiti od poplava.

Područje Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav prepoznato je od strane međunarodne zajednice kao područje iznimne prirodne vrijednosti te je ulaskom u Europsku uniju proglašeno područjem Natura 2000. Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju prihvatila provedbu Direktive o pticama, Direktive o staništima i Okvirne direktive o vodama, koje nalažu da se treba zaštititi to područje te očuvati njegova biološka raznolikost.

“Očuvanje vlažnih staništa nije neophodno samo za biljne i životinjske vrste, već i za čovjeka”, ističe Ivana Korn Varga iz WWF Adria. Vlažna staništa pružaju nam i atraktivan prostor za rekreaciju, kao i bolju kakvoću vode koju pijemo a neposredno utječu i na ublažavanje klimatskih promjena. Čuvajmo naša vlažna staništa kako bi na kraju očuvali sami sebe.