Foto: UNDP/Jean Damascene Hakuzimana
Veći dio zemaljske kugle bio je sušiji nego inače u 2021., s "kaskadnim učincima na gospodarstva, ekosustave i naše svakodnevne živote", priopćila je u utorak Svjetska meteorološka organizacija UN-a (WMO). Prema prvom izvješću agencije o globalnim vodnim resursima, područja koja su bila neuobičajeno suha uključivala su južnoameričko područje Rio de la Plata, gdje je stalna suša zahvatila regiju od 2019.
U Africi, glavne rijeke kao što su Niger, Volta, Nil i Kongo imale su ispodprosječni protok vode 2021. Isti trend primijećen je u rijekama u dijelovima Rusije, Zapadnog Sibira i središnje Azije. S druge strane, riječni volumeni iznad normale bili su u nekim sjevernoameričkim bazenima, sjevernoj Amazoni i Južnoj Africi, kao i u kineskom riječnom slivu Amur i sjevernoj Indiji.
U Africi, rijeke poput Nigera, Volte, Nila i Konga imale su protok ispod normalnog 2021. godine, zajedno s dijelovima Rusije, zapadnog Sibira i središnje Azije.
WMO je rekao da 3,6 milijardi ljudi ima neadekvatan pristup vodi barem jedan mjesec godišnje i da se očekuje da će taj broj porasti na više od pet milijardi do 2050.
Klimatska kriza
“Utjecaji klimatskih promjena često se osjećaju kroz vodu – intenzivnije i češće suše, ekstremnije poplave, nestalnije sezonske padaline i ubrzano topljenje ledenjaka – s kaskadnim učincima na gospodarstva, ekosustave i sve aspekte našeg svakodnevnog života”, rekao je WMO Glavni tajnik prof. Petteri Taalas.
“Pa ipak, nema dovoljno razumijevanja promjena u distribuciji, količini i kvaliteti slatkovodnih resursa”.
Izvješće o stanju globalnih vodnih resursa "ima za cilj popuniti tu prazninu u znanju i pružiti sažet pregled dostupnosti vode u različitim dijelovima svijeta", dodao je. “Ovo će poslužiti kao podloga za ulaganja u prilagodbu klimi i ublažavanje, kao i kampanju Ujedinjenih naroda za osiguravanje univerzalnog pristupa u sljedećih pet godina ranim upozorenjima o opasnostima kao što su poplave i suše”.
Između 2001. i 2018., UN-Water izvijestio je da je nevjerojatnih 74 posto svih prirodnih katastrofa bilo povezano s vodom. Nedavna konferencija UN-a o klimatskim promjenama, COP27, u Egiptu, pozvala je vlade da dalje integriraju vodu u napore prilagodbe, a voda je prvi put spomenuta u ishodnom dokumentu COP-a kao priznanje njezine ključne važnosti, istaknuo je WMO.
Prvo izdanje izvješća razmatra protok vode – količinu vode koja teče kroz riječni kanal u bilo kojem trenutku – i također procjenjuje kopneno skladištenje vode – drugim riječima, svu vodu na kopnenoj površini i ispod površine te kriosferu (zamrznutu voda). Izvješće ističe osnovni problem: nedostatak dostupnih verificiranih hidroloških podataka.
WMO-ova jedinstvena politika podataka nastoji ubrzati dostupnost i razmjenu hidroloških podataka, uključujući informacije o riječnom protoku i prekograničnim riječnim slivovima.
Zemaljski pokrov
Osim varijacija riječnog toka, ukupno kopneno skladištenje vode klasificirano je kao ispod normalnog na zapadnoj obali Sjedinjenih Država, u središnjoj Južnoj Americi i Patagoniji, sjevernoj Africi i Madagaskaru, središnjoj Aziji i Bliskom istoku, Pakistanu i sjevernoj Indiji. Bio je iznad normale u središnjoj Africi, sjevernoj Južnoj Americi – posebno u amazonskom bazenu – i sjevernoj Kini.
“Općenito, negativni trendovi jači su od pozitivnih”, upozorio je WMO, s pojavom nekoliko žarišta uključujući Patagoniju, izvorišta Gangesa i Inda, kao i jugozapad SAD-a.
Ledenjaci u Čileu i Argentini znatno su se povukli u posljednja dva desetljeća.
Kriosfera – odnosno ledenjaci, snježni pokrivač, ledene kape i, tamo gdje je prisutan, permafrost – najveći je prirodni rezervoar slatke vode na svijetu. “Promjene u vodnim resursima u kriosferi utječu na sigurnost hrane, ljudsko zdravlje, integritet i održavanje ekosustava te dovode do značajnih utjecaja na gospodarski i društveni razvoj”, rekao je WMO, ponekad uzrokujući poplave rijeka i bujične poplave zbog izbijanja ledenjačkih jezera.
S porastom temperatura, godišnje otjecanje s ledenjaka obično se povećava kod jelat, sve dok se ne postigne prekretnica, koja se često naziva "vrh vode", nakon koje otjecanje opada.
Dugoročne projekcije otjecanja ledenjaka i vrijeme najveće količine vode ključni su inputi za dugoročne odluke o prilagodbi, dodao je WMO.