Iako je Hrvatska gorska služba spašavanja prije 70 i više godina utemeljena kao služba za spašavanje i pružanje pomoći na planinskim i teško pristupačnim gorskim područjima, HGSS je kroz protekla desetljeća izrasla u organizaciju čiji pripadnici požrtvovno i nesebično spašavaju iz visina, dubina, poplava i požara, zapravo svih kriznih situaciju. Stoga ne treba čuditi kada pripadnike Gorske službe spašavanje vidite kako djeluju u spašavanju prilikom poplava i visokih voda, a primjer djelovanja pripadnika HGSS-a bio je vidljiv tijekom spašavanja u Donjoj Jablanici, mjestu koje je bilo najteže pogođeno katastrofalnim poplavama u Bosni i Hercegovini 4. listopada ove godine. O (su)djelovanju Službe u stanjima poplava porazgovarali smo s Reneom Tonklijem, pročelnikom Komisije za spašavanje s voda i poplava HGSS-a.
Rene Tonkli, pročelnik Komisije za spašavanje s voda i poplava HGSS-a
Iako sam naziv Službe ne otkriva da je HGSS itekako angažiran u stanjima opasnosti od poplava, javnost je već navikla vidjeti angažman Hrvatske gorske službe spašavanja u poplavama, kada vode zaprijete stanovništvu i urbanim područjima.
Upravo tako, već dugi niz godina aktivni smo na području obrane od poplava kao i na intervencijama vezano uz iste.
Vodite li statistiku angažmana vaših pripadnika pri poplavama, u odnosnu na ukupni godišnji angažman HGSS-a u svim akcijama spašavanja i pomoći?
Kao i za sve ostale aktivnosti vodimo evidenciju angažmana naših spašavatelja jer dežurstva na poplavama iziskuju mnogo vremena i rada.
Kako je ustrojena Komisija za spašavanje s voda i poplava unutar HGSS-a?
Zbog same želje da pomognemo u incidentima uzrokovanim brzim vodama i poplavama, kao i odgovor na sve češće intervencije prilikom povećanja aktivnosti u pustolovnim sportovima, prije petnaestak godina odlučili smo i pokrenuti i taj vid spašavanja. Često je pitanje što 'Gorska' radi na vodi, misleći ponajprije na nizinsko područje. To je ponajprije zbog usvajanja novih znanja naših članova i poboljšanja sposobnosti ta odluka se pokazala itekako potrebna i nadasve uspješna.
Sudjelovanje pripadnika HGSS-a iz stanica Dubrovnik, Orebić i Šibenik u akciji pomoći i spašavanja u stanovništvu u Donjoj Jablanici, u BiH, pokazala je još jednom samodostatnost sustava HGSS-a u kriznim situacijama. Možete li nam, u kraćim crtama, rezimirati doprinos HGSS-a u saniranju stanja koje su prouzrokovali poplave, bujice i odroni na Neretvi?
Kako smo na području cijele RH imali aktivnosti vezane uz poplave jedan dio naših snaga usmjerili smo prema susjednoj Bosni i Hercegovini gdje uspješno surađujemo sa stanicama gorskih službi u BiH, tako da je u vrlo kratkom vremenu krenuo tim od 13 pripadnika HGSS-a, nekoliko vozila i dva plovila. Naše iskustvo u pretragama terena kao i kretanju kroz poplavljena područja te upravljanju motornim plovilima za spašavanje uvelike su pomogli kolegama spašavateljima na intervenciji u Donjoj jablanici. Upravo zbog poznavanja terena i svakako pripadnika gorskih službi u BiH puno lakše je odrađena komunikacija, kao i sve ostale aktivnosti.
Opišite nam kako djeluje sustav HGSS-a u slučaju poplavnih i bujičnih situacija?
Pripremne radnje započinju s porastom vodostaja naših rijeka te učestalim padalina, tako da su sve stanice u pripravnosti s ljudstvom i tehnikom mnogo prije nego se uopće na nekom području dogodi poplava. U koordinaciji s rukovodstvom Službe i pročelnicima stanica, potrebama na terenu i pozivima od strane Centra 112, policije i Hitne medicinske pomoći usmjerujemo aktivnosti tamo gdje je potrebno. Stanice koje u tom trenutku imaju smanjene aktivnosti po pitanju poplava stoje na raspolaganju susjednim stanicama, cijeloj Službi i stanovništvu RH kao najpotrebitijima.
Kako funkcionira koordinacija i suradnja s ostalim dionicima sustava zaštite i spašavanja u RH prilikom poplava i visokih voda?
Putem gradskih, županijskih te Državnog stožera naše snage izlaze na teren uz ostale snage Sustava CZ i djeluju zajedno ili odvojeno po svojim specijalnostima. Sva komunikacija se odrađuje preko centra 112 te Zapovjednika Stožera na tom terenu.
Možete li izdvojiti neku od akcija vezano za protupoplavno djelovanje HGSS-a u Hrvatskoj ili inozemstvu, a da je bila suviše zahtjevna, opasna ili pogibeljna?
Kada govorimo o zahtjevnosti neke akcije najprije mislimo na otežani rad naših spašavatelja zbog loših vremenskih uvjeta i dugotrajnosti djelovanja na poplavama. Svaka naša akcija je opasna i pogibeljna jer su spašavatelji izloženi vremenskim neprilikama, hidrološkim pojavama na rijekama, zaraznim bolestima te radu u uvjetima smanjene vidljivosti i noću.
Iz vaše perspektive molimo komentar o pravilima ponašanja u slučaja poplava – što poduzeti i kako se odnositi prema poplavama?
Na našim stranicama i društvenim mrežama možete pronaći sve informacije i upute vezane za poplave. Trenutne informacije specifične za određeno područje možete saznati preko Centra 112 koji vas može povezati s nama kao i ostalim operativnim snagama na terenu.
Mislite li da će klimatske promjene biti uzrok sve većim kriznim poplavnim situacijama u budućnosti?
Moramo računati i na taj faktor, no najbolja obrana od poplava je dobra priprema zajednice kako bi se posljedice ublažile i umanjile. Vidno je da živimo u vremenima klimatskih promjena tako da smo već pripremljeni na ''iznenađenje'' koja nam donose prirodne pojave.
Što mislite o sustavu zaštite i spašavanja od poplava u Hrvatskoj? Imamo li dobar sustav i što je potrebno unaprijediti?
Sustav se pokazao funkcionalan i potrebno je nastaviti s uvježbavanjem operativnih snaga kao i analiziranjem prethodnih poplava. Naglasak je na nabavi nove opreme i tehnike, shodno najnovijim trendovima u svijetu.
Dražen Najman
(Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije u okviru Programa poticanja novinarske izvrsnosti)
(Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora)
