U posljednje vrijeme, Hrvatska je sve češće pogođena jakim olujama koje uzrokuju veliku materijalnu štetu, prekide u prometu i ozbiljne ekonomske gubitke. Zabrinjavajući intenzitet i frekvencija ovih ekstremnih vremenskih događaja izazivaju zabrinutost među građanima, znanstvenicima i donositeljima odluka. Analiziramo obrasce čestih oluja u Hrvatskoj, njihove posljedice, te mogućnosti prilagodbe i smanjenja rizika.
Primarni uzrok učestalih oluja su globalne klimatske promjene koje podižu prosječnu temperaturu zraka, rezultirajući većom količinom vlage u atmosferi i većom mogućnošću za intenzivnije padavine i snažnije oluje. Klimatske promjene pridonose i čestim te intenzivnijim ekstremnim vremenskim uvjetima, kao što su oluje, toplinski valovi i suše. Urbanizacija dovodi do stvaranja urbanih toplinskih otoka koji imaju više temperature u gradovima nego u ruralnim područjima, što može izazvati oluje. Krčenje šuma i promjene u upotrebi zemljišta utječu na lokalne hidrološke cikluse, povećavajući rizik od poplava i ostalih ekstremnih vremenskih pojava. Blizina Jadranskog mora i raznolikost hrvatskog terena doprinose nastanku jakih oluja, gdje toplina mora pojačava vlažnost zraka, a planinski reljef utječe na intenzitet i putanju oluja.
Olujna nevremena uzrokuju značajnu materijalnu štetu, uključujući oštećenja na infrastrukturi, stambenim objektima i poljoprivrednim površinama. Ekonomski gubici od oluja mogu biti veliki, posebno u ključnim sektorima poput turizma i poljoprivrede, koji su ključni za hrvatsko gospodarstvo. Kako bi se ublažile posljedice sve učestalijih oluja, nužno je provesti mjere prilagodbe i smanjenja rizika. To uključuje unapređeno planiranje urbanog prostora, zaštitu prirodnih ekosustava i provedbu politika za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Također je važno unaprijediti sustave rane uzbune i upravljanje krizama kako bi se osigurao brz odgovor na nadolazeće oluje.
Česta olujna nevremena u Hrvatskoj predstavljaju ozbiljan izazov koji zahtijeva koordinirane akcije na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Faktori kao što su klimatske promjene, urbanizacija i zemljopisni uvjeti su ključni za povećanje učestalosti i intenziteta oluja. Učinkovito suočavanje s ovim izazovima zahtijeva implementaciju mjera prilagodbe i smanjenja rizika, kao i kontinuirana ulaganja u istraživanje i razumijevanje klimatskih promjena kako bi se osigurala sigurnija i otpornija budućnost za sve stanovnike Hrvatske. (E. A.)