24.9.2020.

Utjecaj pandemije Covid-19 i krize na poslovanje operatera kritične infrastrukture i osnovnih usluga u jugoistočnoj Europi

World Security Report - službeno glasilo Međunarodnog udruženja CIP stručnjaka (International Association of CIP Professionals) donosi u svom novom izdanju stručni članak doc. dr. sc. Roberta Mikca o utjecaju pandemije Covid-19 i krize na poslovanje operatera kritične infrastrukture i osnovnih usluga u jugoistočnoj Europi.

Robert Mikac piše da je do sredine 2020. godine, pandemija COVID-19 prouzročila velik broj smrtnih slučajeva, značajnu ekonomsku štetu i kolaps mnogih tvrtki širom svijeta te iznenađujuće istaknula značajnu nespremnost međunarodnih organizacija. To je dodatno zakompliciralo situaciju, pojačalo učinke krize i stvorilo brojne kaskadne učinke u svim sektorima. U Europi se, zbog zakašnjele reakcije, nedovoljne suradnje i konkretnog plana i Europske unije i država članica pojavila velika neizvjesnost u vezi sa svim važnim političkim, poslovnim i društvenim procesima. Vremenom se situacija djelomično stabilizirala - manifestirala se suradnja, koordinacija i solidarnost.

Veliki pritisak na kritične infrastrukture

No, kriza i dalje nije obuzdana i još je uvijek nedovoljno upravljana. U odnosu na sve spomenuto, izvršen je veliki pritisak na kritične infrastrukture i operatore osnovnih usluga, koji su u okolnostima velike neizvjesnosti zatvorili granice, smanjena je suradnja i razmjena informacija dok se istovremeno morao osigurati kontinuirani rad poslovnih procesa, vlastita zaštita  i zaštita  ulaganja te nesmetana isporuka robe i usluga kupcima, kao i ostalim kritičnim infrastrukturama.

Mikac dalje navodi da se fleksibilnost u poslovanju pokazala potrebom jer krize često uzrokuju brojne nepredviđene situacije i uvjete, pa je potrebno u određene postupke uvesti veću fleksibilnost. U dijelu javno-privatnog partnerstva s državom istaknuta je potreba za višom razinom suradnje i koordinacije, donošenjem zakonskih i podzakonskih akata koji nedostaju, provedbom postojećih i otvorenih dijaloga, jer oni upravljaju nacionalnom kritičnom infrastrukturom i osiguravaju isporuku odnosno održavanje osnovnih usluga i stoga je partnerski odnos neophodan kako bi se poslovni procesi mogli učinkovito implementirati.

Zaključuje da je pokazana velika spremnost i učinkovitost operatora kritične infrastrukture i osnovnih usluga u jugoistočnoj Europi u suočavanju s pandemijom i krizom COVID-19, što je prema autoru rada veće od onoga što su zemlje do sada pokazale, ali također postoji velik prostor za poboljšanja u brojnim područjima koja su ovisna i izvediva samo u javno-privatnom partnerstvu. Kriza je utjecala i još uvijek utječe na poslovanje, ali je vidljivo da su operatori krizu iskoristili kao priliku da promijene dio vlastitih poslovnih procesa, kao i da otkriju dodatni broj identificiranih lekcija, koje bi, ako se pretvorene u naučene lekcije mogu omogućiti višu razinu spremnosti, spremnosti i učinkovitosti u rješavanju budućih kriza. (N.G.K.)