Sigurnosne krize u 21. stoljeću i kako njima upravljati, naziv je međunarodne video konferencije koja će se održati 13. i 14. listopada 2020. godine u vremenu od 11: 00 do 14: 00 sati. Organizatori su Centar za analizu rizika i upravljanje krizama (Beograd), Hrvatska udruga za međunarodne studije (Zagreb) i Institut za razvoj i međunarodne odnose (Zagreb).
Konferencija će se baviti pitanjima poput novih izaziva iz perspektive sigurnosti, iskustvima kao lekcijama za jačanje otpornosti na buduće krize, prijetnjama naspram „šansi“ u uvjetima neizvjesnosti, globalnoj nespremnosti na Ccovid-19 - uzrocima i posljedicama, lekcijama o kriznom menadžmentu u korona krizi te zdravstvenom odgovoru na Covid-19 gdje će biti prezentirana iskustva iz regije.
Krize koje su obilježile prva desetljeća 21. stoljeća, osim što su različitog porijekla, pokazuju trend eksponencijalne učestalosti i intenziteta, s dramatičnim posljedicama po društvo, politiku i privredu. Posebno se izdvaja COVID19, događaj koji je uzdrmao temelje ionako krhkog svjetskog političkog i privrednog poretka. U svijetu neizvjesnosti, potvrdilo se da su jedino izvjesne promjene. Čak i pod pretpostavkom da svjesno upravljamo promjenama, čovjek je svojim činjenjem i nečinjenjem proizveo lokalno i globalno devastirajuće efekte. Ono što je, također, izvjesno je da se svijet, usprkos planetarnim dimenzijama kriza koje su posljedica globalne povezanosti i zavisnosti, neće prestati povezivati i da ćemo kao posljedice te kompleksnosti i ovisnosti imati i koristi i štete. Zbog toga se svaka kriza može promatrati i kao prijetnja i kao prilika.
Tehnološki visoko razvijene zemlje vrlo su ranjive
Klimatske promjene, pandemije, genetski inženjering, umjetna inteligencija i brojni budući digitalni izazovi našu budućnost mogu pretvoriti u raj ili pakao - izbor je naš. Najnoviji događaji pokazali su da su tehnološki visoko razvijene zemlje veoma ranjive. Istovremeno, zemlje koje su najbolje rangirane po stupnju matematičke pismenosti primijenile su najefikasnije strategije obuzdavanja širenja epidemije. Kriza izazvana pandemijom oživjela je tenzije između suverenista i globalista, između privatnosti i efikasnog targetiranja, između komunikacije i poslovanja na daljinu i brojne druge, multiplicirajući promjene čiji su efekti u ovom trenutku nepoznati i nepredvidivi.
Interakcije između socijalnih, tehnoloških i prirodnih sistema i dalje će neizbježno generirati pobjednike i gubitnike, što se također može smatrati relativnim, s obzirom na kompleksnu prirodu zavisnosti i volatilnosti u okruženju. Sve to ne sprječava kompleksne sisteme kao što su organizacije i zajednice da primjenjuju strategije koje će im pomoći, ne samo da „prežive“, nego i da se uspješno razviju i prošire. Također, sve ove strategije imaju zajedničku pretpostavku, a to je: da je moguće identificirati rizike i njima uspješno upravljati.
Razumijemo li mi rizike koji će se u zavisnosti od našeg odnosa prema njima pretvoriti u prijetnje ili šanse, šta je to što neke sisteme čini otpornijim na aktualne i buduće krize i zašto je otpornost važna za sigurnost kao cjelinu? To su pitanja na koja se odgovor može dati iz više znanstvenih, stručnih i praktičnih perspektiva, prije svega naučenih lekcija, kao i suvremenih rješenja upravljanja kompleksnim sistemima u situacijama visoke neizvjesnosti. Najzad, brojne kontroverze u vezi s geopolitičkim preoblikovanjem suvremenog svijeta, a koje se dovode u vezu s aktualnim krizama kao njihov uzrok ili posljedica, zahtijevaju da se ovom pitanju pristupi po principu rekurzije, koji je poseban oblik cirkularne uzročnosti. Pri tome, holistički i multiagencijski pristup postaje još važniji u tumačenju suvremenih pitanja nacionalne sigurnosti, ali i strategija otpornosti bilo koje zemlje ili bilo kojeg biznisa.
Očekivani rezultati
Video konferencija je jedinstven međunarodni događaj koji će okupiti eminentne eksperte i profesionalce iz regije s ciljem da se razmjene iskustva upravljanja rizicima i krizama, bez obzira na veličinu i tip organizacije i ustanove. Istovremeno, cilj konferencije je da razumijevanje i unaprjeđenje suvremenih praksi i politika prije, tijekom i nakon krizne situacije ili bilo kojeg drugog remetilačkog faktora. Rezultati konferencije trebaju poslužiti političkim/strateškim, lokalnim, i organizacijskim akterima kao vodič za razvoj i implementaciju sektorskih politika, točno određenih akcija i djelovanja koja su bitna za poboljšanja „otpornosti“ u strateškom i operativnom okruženju. S druge strane, ključna tema konferencije zahvaća teorijski i praktični kontekst i izazove menadžmenta rizikom, kriznog menadžmenta i menadžmenta poslovnog kontinuiteta s ciljem da se pomogne donositeljima strateških odluka, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, radi planiranja, implementacije, uspostavljanja, upravljanja, nadzora, pregleda, održavanja i kontinuiranog povećanja sposobnosti upravljanja.
Prvi dan konferencije će se raspravljati o boljem i sigurnijem društvu, iz perspektive strateškog i konceptualnog promišljanja na temu suvremenih rizika i kriza: političko-sigurnosnih, psiho-socijalnih, klimatskih, tehnoloških i drugih. Rasprava će, također, obuhvatiti potencijalne hibridne i druge prijetnje, kako od fizičkog, tako i od cyber napada na organizacije, kritičnu infrastrukturu, pametna sigurnosna rješenja i fokus na otpornost organizacija i poslovni kontinuitet u „transportu, energiji i telekomunikacijskoj infrastrukturi“ i druge ključne elemente ekonomske i poslovne aktivnosti.
Tema drugog konferencijskog dana je dobra i loša praksa upravljanja epidemijom COVID19, njenim posljedicama, kao i budućim sličnim krizama. U raspravi će sudjelovati neki od vodećih epidemiologa, imunologa, virusologa i drugih eksperata medicinske struke kao neposredni akteri upravljanja epidemijom COVID19 u svojim državama, i koji su svojim javnim nastupima oblikovali stavove i mišljenja donositelja odluka u javnom i privatnom diskursu.
PROGRAM KONFERENCIJE:
PRVI DAN:
Otvaranje – ključni govori
Sigurnosno upravljanje i novi izazovi, Vlatko Cvrtila
Kvantitativna otpornost – Potencijalni kriterij za upravljanje katastrofama, Slobodan P. Simonović
Globalne migracije i nacionalna sigurnost - slučaj Hrvatska, Jadranka Polović
Upravljanja rizicima u nepredvidivoj budućnosti: Povezivanje različitih pristupa na globalnoj ravni, Aleksandar Jovanović
Analiza djelovanja EU tijekom krize COVID-19, Robert Mikac
Zdravstveni aspekti COVID-19 u ogledalu realnog vremena, Elizabeta Ristanović
Nova europska paradigma dosega radne snage, Stjepan Šterc
Krizno komuniciranje u pandemiji COVID 19 - dio rješenja ili dio problema, Želimir Kešetović
Moderator : prof. Dr Zoran Keković
DRUGI DAN:
Upravljanja epidemijom COVID19 - regija
Bosna i Hercegovina
Prof. dr Mirsada Hukić
Prof. dr Drago Nedić
Crna Gora
Prof. dr Boban Mugoša
Dr. Božidarka Rakočević
Dr. Vjeroslava Slavić.
Hrvatska
Prof. dr Alemka Markotić, Hrvatska
Dr. Nela Sršen
Sjeverna Makedonija
Prof. dr Velo Markovski
Doc. dr Golubinka Bosevska
Srbija
Prof. dr. Ana Gligić
Doc. dr. Verica Jovanović
Moderator : prof. dr Elizabeta Ristanović
Plenarna diskusija i zatvaranje
Na konferenciju se možete prijaviti OVDJE
Zbornik radova
Konferencija je prilika i za izložbu proizvoda, ali i raznih usluga koje zahvaćaju tematski okvir konferencije. Uz to, organizatori pozivaju sve zainteresirane autore da predaju svoje radove koji se odnose na područja istraživanja (webinara), pod uvjetom da isti rad nikada nije objavljen. Vremenski rok za prijem kompletnog rada je 24. prosinca 2020. godine. Dospjeli radovi koji dobiju pozitivnu recenziju bit će objavljeni u Zborniku radova (kategorija M33).
Radove možete dostaviti na e-mail: natasamiletic2@gmail.com
Pitanja u vezi prijave radova možete postaviti Nataši Miletić, broj telefona: 060 066 79 58