Vitomir Begović
Rezultati istraživanja provedenog na razini EU-a, 2020. godine, pokazuju da je udio čimbenika rizika za mentalno zdravlje predstavljao 44,6% ukupne zaposlene populacije u dobi od 15-64 godine. Troškovi uzrokovani oboljenjima mentalnog zdravlja procjenjuju se na više od 4% BDP-a u svim državama članicama EU. Utvrđeno je da brojni psihosocijalni faktori rizika na poslu povećavaju rizik od razvoja anksioznosti, depresije i izgaranja.
Vremenski pritisak ili preopterećenost poslom bili su najčešće spominjani čimbenik rizika za mentalno zdravlje na poslu, jer ga je prijavila gotovo jedna petina (točno 19,5%) zaposlenih ljudi u EU. Suočavanje s teškim kupcima, pacijentima, učenicima itd. i nesigurnost posla bili su drugi i treći najčešći čimbenici rizika za mentalno dobro koje su ljudi izjavili da imaju na poslu, a navodi ih 10,4% odnosno 6,1%.
S obzirom na distribuciju osoba koje prijavljuju čimbenike rizika za mentalno zdravlje u vezi s radom između različitih sektora gospodarske djelatnosti, Zdravstvene i socijalne djelatnosti (58,5%), Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela (52,7%) i Obrazovanje (50,4%) %) bili su sektori s najvišim stopama na razini EU-a. Obrazovne i financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja imale su jednu od najnižih stopa u pogledu fizičkih čimbenika rizika, ali su rangirane kao treći i četvrti sektori koji su najviše pogođeni čimbenicima rizika za mentalno blagostanje. Drugi relevantan nalaz je da je sektor Transport i skladištenje rangiran među prvih pet sektora s najvišim stopama i za osobe koje prijavljuju fizičke i psihičke čimbenike rizika na poslu. Pandemija je pogoršala situaciju u smislu sve veće prisutnosti stresa, tjeskobe i depresije.
U Hrvatskoj nakon dugo godina napokon je svjetlo dana ugledao dokument koji bi trebao cjelovito usmjeriti aktivnosti na unapređenju mentalnog zdravlja, uključivo i onog vezanog za radnu populaciju.
Nakon mjesec dana upravo je završeno e-savjetovanje o Nacrtu Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja 2022. – 2030., a objava izvješća očekuje se oko 17. lipnja ove godine, a zatim i oblikovanje ovog važnog dokumenta,koji bi potom trebao biti i prihvaćen.
Rezultate e savjetovanja o ovom dokumentu možete vidjeti na poveznici https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=20208
Na žalost i ovog puta izostalo je aktivnije sudjelovanje stručnjaka za zaštitu na radu, HR stručnjaka,predstavnika poslodavaca i radnika , institucija nadležnih za zaštitu na radu i zdravlje na radu, i drugih. Budući je upućen veći broj primjedbi i prijedloga trebalo bi očekivati da će iste predlagači i prihvatiti, kako bi u konačnici ovakav dokument bio provediv i učinkovit.
I ovom prilikom potrebno je podsjetiti da poslodavci imaju obvezu procjeniti i psihosocijane rizike vezane za pojedina mjesta rada, te poduzeti potrebne mjere prevencije.Vrlo često to izostaje,odnosno uočavaju se općenite formulacije, a time i nedekvatne mjere prevencije i zaštite.
Zdravlje je temelj dobrog i uspješnog života i rada kako pojedinca tako i organizacije. Zabrinutost za održavanje i poboljšanje zdravlja zaposlenika je razumna, jer su zdravi i zadovoljni radnici koji rade u sigurnom i poticajnom radnom okruženju produktivniji i kreativniji, manje je vjerojatno da će se razboliti i manje vjerojatno da će otići na bolovanje. Poslodavcu koji nudi dobro i poticajno radno okruženje lakše je zaposliti kvalitetnije osoblje i potvrditi društvenu odgovornost te doprinijeti lojalnosti radnika.
Najnovija norma ISO-ovog odbora za zdravlje i sigurnost na radu ISO 45003 ima za cilj pomoći organizacijama svih vrsta i svih sektora da uspostave dobru praksu za upravljanje psihičkim zdravljem i dobrobiti zaposlenika.
Ovaj dokument obrađuje mnoga područja koja mogu utjecati na psihičko zdravlje radnika, uključujući neučinkovitu komunikaciju, pretjerani pritisak, loše vodstvo i organizacijsku kulturu, te pruža smjernice za upravljanje psihosocijalnim rizikom unutar sustava upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu (OH&S) temeljenom na ISO 45001 .
Norma pokriva aspekte kao što su kako identificirati uvjete, okolnosti i zahtjeve na radnom mjestu koji mogu narušiti psihičko zdravlje i dobrobit radnika; kako identificirati primarne čimbenike rizika i procijeniti ih kako bi se utvrdilo koje su promjene potrebne za poboljšanje radnog okruženja; i kako identificirati i kontrolirati opasnosti povezane s radom i upravljati psihosocijalnim rizikom unutar sustava upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu.
Budući je norma primjenjiva na organizacije svih veličina i u svim sektorima, s ciljem razvoja, implementacije, održavanja i kontinuiranog poboljšanja zdravih i sigurnih radnih mjesta,ovom dokumentom potrebno je preporučiti organizacijama u svim sektorima primjenu ove norme.
Naravno država može to i poticati. U zemljama u kojima je sigurnost i zdravlje na radu prioritet, prevencija nesreća shvaća se kao ulaganje u sigurnija i zdravija radna mjesta,te se isto potiče uglavnom strategijama osiguranja i/ili poreznim i financijskim programima, koji su odvojeni od sustava osiguranja. U prvom slučaju takva je stimulacija obično dio sustava osiguranja od nezgoda na radu i profesionalnih bolesti.
Postoje različite metode, a može se učiniti razlika između izravnih i neizravnih ekonomskih poticaja. Izravni ekonomski poticaji sežu od varijacija premije osiguranja, poreznih poticaja, do shema financiranja koje odmah poboljšavaju performanse tvrtke na području zaštite na radu ili im pomažu da ulažu u nove mjere prevencije. Neizravni ekonomski poticaji mogu biti preventivni programi koji pružaju javno subvencionirane usluge, čime se tvrtkama omogućuje pristup određenim uslugama ispod tržišnih cijena (npr. implementacija i certificiranje sustava upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu).
Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta raspravljao je o ovoj temi te je pozvao na modernizaciju postojećeg zakonodavstva u području sigurnosti i zdravlja na radu, koje će odgovoriti na nove uvjete i izazove digitalnog doba.Upućen je i poziv Europskoj komisiji da 2023. proglasi Godinom dobrog mentalnog zdravlja.
Potreban je zajednički napor poslodavaca, radnika i društva na poboljšanju zdravlja i dobrobiti ljudi na radnom mjestu. To se postiže poboljšanjem organizacije rada i radnog okruženja, poticanjem zaposlenika na aktivno sudjelovanje u aktivnostima zaštite i promocije zdravlja,izborom zdravog načina života i promicanje osobnog razvoja.