Papa Franjo preminuo je jutros, 21. travnja 2025., u 7:35 sati u svojoj rezidenciji u Domu svete Marte u Vatikanu, u dobi od 89 godina. Smrt je objavio kamerlengo, kardinal Kevin Joseph Farrel, uz prisustvo visokih dužnosnika Svete Stolice. Papa Franjo je samo dan ranije, u nedjelju, posljednji put se pojavio u javnosti i udijelio svoj blagoslov Urbi et Orbi na Trgu svetog Petra.
Njegova smrt označila je početak razdoblja poznatog kao sede vacante – vrijeme kada je papinska stolica prazna. Ovo razdoblje donosi ne samo duhovne i organizacijske promjene unutar Katoličke crkve, već i niz sigurnosnih izazova za vatikanske službe. Od organizacije pogreba, preko osiguravanja konklave, do upravljanja masovnim okupljanjima, Vatikan ulazi u jedno od svojih najosjetljivijih razdoblja.
Papa Franjo, poznat po svojoj skromnosti, izrazio je želju za jednostavnim sprovodom bez pompe, u skladu s njegovim osobnim uvjerenjima. Međutim, očekuje se da će Vatikan tijekom pogrebnih ceremonija privući milijune vjernika i brojne svjetske čelnike. Takva okupljanja zahtijevaju visoku razinu koordinacije između vatikanske žandarmerije, Švicarske garde i međunarodnih sigurnosnih službi. Glavni prioritet bit će sprječavanje potencijalnih sigurnosnih prijetnji i održavanje reda tijekom ovog emotivnog događaja.
Sigurnost tijekom konklave
Konklava, proces izbora novog pape, ključan je trenutak za Vatikan. Kardinali iz cijelog svijeta okupljaju se u Sikstinskoj kapeli pod strogim sigurnosnim uvjetima kako bi donijeli odluku o novom vođi Crkve. Elektronički ometači i druge tehnologije koriste se kako bi se spriječilo curenje informacija. Svaki pokušaj narušavanja integriteta ovog postupka mogao bi imati dalekosežne posljedice za Katoličku crkvu.
Razdoblje žalosti, poznato kao Novendiale, tijekom kojeg se svakodnevno održavaju mise i molitve za pokojnog papu, te sam čin izbora novog pape privlače veliki broj hodočasnika i medijskih kuća. Sigurnosne službe moraju istovremeno upravljati logističkim izazovima, osigurati medicinsku pomoć i zaštititi infrastrukturu od eventualnih napada.
Pored tradicionalnih mjera sigurnosti, Vatikan će koristiti nove tehnologije, poput sustava za praćenje mnoštva i identifikacije potencijalnih prijetnji u stvarnom vremenu. Suradnja s međunarodnim sigurnosnim agencijama, poput Interpola i Europol-a, dodatno osigurava sveobuhvatan pristup zaštiti ovog osjetljivog razdoblja. Posebna pažnja posvećuje se kibernetičkoj sigurnosti, s obzirom na povećanu opasnost od hakerskih napada u trenucima visoke medijske eksponiranosti.
Razdoblje sede vacante predstavlja ne samo duhovnu prijelaznu fazu, već i logistički i sigurnosni izazov za Vatikan. Švicarska garda i vatikanska žandarmerija suočene su s velikim zadatkom osiguravanja mira i sigurnosti dok se Crkva priprema za izbor novog pape. Uz poštivanje tradicije i posebnosti ovog trenutka, ključ uspjeha leži u pažljivoj koordinaciji i spremnosti na nepredviđene situacije. Očekuje se da će vatikanske sigurnosne službe, kao i dosad, uspješno upravljati ovim osjetljivim prijelazom. Na kraju njegovog pontifikata, prisjetimo se riječi pape Franje koje su odjeknule svijetom: „Istinska moć leži u služenju drugima.“ Njegova ostavština ljubavi, solidarnosti i mira nastavit će inspirirati milijune ljudi diljem svijeta. (E. Antić)
Foto: Kai Pilger / Unsplash