Prva stručna konferencija u sklopu projekta "Potresni rizik Grada Zagreba" održana je u četvrtak, u Zagrebačkom inovacijskom centru (ZICER), uz suorganizaciju događaja od strane Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, civilnu zaštitu i sigurnost.
„Cilj projekta 'Potresni rizik Grada Zagreba' je znanstveno utvrditi rizik od potresa u Zagrebu za ljude i zgrade te ga kvantificirati, a centralni dio projekta jest stvaranje baze podataka o zgradama u Zagrebu koji će omogućiti analize te posljedično donošenja odluka, strateška promišljanja i organizacijske procese. Isto tako, projekt će osigurati podatke za pripremu učinkovitog odgovora u hitnoj situaciji neposredno nakon potresa te omogućiti pripremu mjera za brzi oporavak potresom pogođene zajednice i donošenje primjerenih gospodarskih, društvenih i političkih odluka“, rekla je u uvodu konferencije voditeljica projekta Kristina Martinović iz Grada Zagreba.
Potom je Martina Ciprijan iz Državne geodetske uprave dala pregled aktivnosti multisenzorskog zračnog snimanja RH za potrebe procijene smanjenja rizika od katastrofa. Iza nje je dr. Ivica Sović iz Seizmološke službe RH analizirao i definirao potresnu opasnost za Zagreb, dok je tim s Građevinskog fakulteta predstavio bazu podataka o građevinama za procjenu potresnog rizika.
Bilo je u programu konferencije riječi i o stanju tla kao sastavnom dijelu analize potresnog rizika, dok je Vojkan Gavrilović iz tvrtke GDi prezentirao sustav za upravljanje potresni rizikom. Dario Krnjaković, Tina Rukavina Crnarić i Tea Peršun osvrnuli su se na problematiku obnove zgrada javne namjene u Zagrebu, a Mihaela Zamolo iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo (HCPI) govorila je o izazovima obnove kulturne baštine.
Stručna konferencija bila je namijenjena prvenstveno službenicima županija i gradova koji u svojim procjenama rizika imaju identificiran i rizik od potresa. Izlaganja su obuhvatile do sada izrađene aktivnosti te dati pregled nužnih preduvjeta za precizno utvrđivanje rizika od potresa pojedinog područja.