Potporu konferenciji dali su Grad Zadar, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Platforma hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa, Udruga gradova i Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba. Sponzori konferencije su tvrtke Fortinet, Protekta, Komteh, Motorola Solutions, Bosch Sigurnosni Sistemi, Mediteran Security, Securitas i JANAF.
Konferenciju je otvorio Filip Dragović, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i član Vijeća za domovinsku sigurnost Predsjednice RH, a uvodno su se sudionicima obratili Krunoslav Borovec, pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave policije, te Ivica Katić, pročelnik Upravnog odbora za gospodarstvo i obrtništvo Grada Zadra
Osma međunarodna konferencija "Sigurnost gradova SIGG 2016" podijeljena je u tri modula – prevencija kriminaliteta u lokalnoj zajednici, kritična infrastruktura te urbani rizici i klimatske promjene. Konferenciju je otvorio Filip Dragović, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i član Vijeća za domovinsku sigurnost Predsjednice RH, a uvodno su se sudionicima obratili Krunoslav Borovec, pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave policije, te Ivica Katić, pročelnik Upravnog odbora za gospodarstvo i obrtništvo Grada Zadra.
Najbolji projekt sigurnosti u lokalnoj zajednici: Sigurnost u turizmu Zadarske županije 2015
Konferencija "Sigurnost gradova" bila je prigoda i za proglašenje rezultata natječaja za najbolji projekt sigurnosti lokalne zajednice. Riječ je o godišnjoj nagradi koju temeljem raspisanoga Natječaja dodjeljuju Hrvatski forum za urbanu sigurnost i časopis Zaštita. Među prijavljenim projektima, tri projekta su ušla u najuži natječaj, projekt Koprivničko-križevačke županije "Siguran prijevoz djece u vozilima", projekt Grada Splita "Uključivanje građana u sigurnosni proces zaštite od požara i drugih ugroza na području Grada Splita" te projekt Zadarske županije "Sigurnost u turizmu Zadarske županije 2015". Ovogodišnji laureat, projekt koji je dobio najveći broj glasova Stručnog povjerenstva je projekt Zadarske županije "Sigurnost u turizmu Zadarske županije 2015", a priznanje im je uručio Krunoslav Borovec. Zadarska županija nagrađena je i nagradom koju je osigurala tvrtka Bosch sigurnosni sistemi, a koju im je dodijelio Danijel Jerković, regionalni direktor Odjela sigurnosnih sistema tvrtke Robert Bosch. Riječ je o bušilici IXO, najprodavanijem modelu alata ikada.
Sinj najsigurniji hrvatski grad
Časopis Zaštita već sedam godina u suradnji s institucijama za društvena istraživanja provodi istraživanje o sigurnosti hrvatskih gradova. Novo istraživanje sigurnosti provedeno je u suradnji s Ekonomskim institutom Zagreb na temelju podataka MUP-a. Istraživanjem su obuhvaćeni gradovi iznad 20.000 stanovnika, a takvih je gradova u Hrvatskoj 29. Iako smo proveli analizu svih 29 gradova, ove godine smo se odlučili istaknuti samo deset najsigurnijih gradova. Kao i do sada, u obzir smo uzeli nasilna kaznena djela (protiv života i tijela – ubojstva i pokušaji ubojstva, silovanja i pokušaji silovanja, teške tjelesne ozljede), imovinska kaznena djela što podrazumijeva razbojništva, provalne krađe, teške krađe, razbojničke krađe i krađe, potom žrtve u prometu (poginule i ozlijeđene osobe) te učestalost zloporabe opojnih droga. Uz te pojedinačne tablice objavljujemo i ukupnu prosječnu stopu koja predstavlja aritmetičku sredinu triju stopa: nasilnih kaznenih djela, imovinskih kaznenih djela i zloporabe droga.
Ta nam prosječna stopa može poslužiti i kao pokazatelj stope kriminaliteta odnosno otkriti koji su gradovi najmanje odnosno najviše izloženi kriminalcima, pa je zato iz nje izuzet promet. No izračunali smo i ukupnu aritmetičku sredinu svih izračunatih stopa (imovinska kaznena djela, promet, nasilna kaznena djela, zloporaba droge) kako bismo generalno gledano dobili podatke o najsigurnijim gradovima. Ove smo godine prilikom analize uzeli u obzir i tzv. "sezonalnost" odnosno činjenicu da određene gradove posjećuje veći broj turista pa se temeljem broja evidentiranih noćenja i ta brojka uračunala u broj stanovnika pojedinog grada što je dakako pridonijelo porastu broja stanovnika u određenim gradovima koji su turistima posebno atraktivni. Kada su u pitanju nasilna kaznena djela, istraživanje pokazuje da najmanje nasilnih kaznenih djela po stopi stanovnika ima u Velikoj Gorici, Samoboru i Solinu. Slijede Sinj, Zaprešić, Požega, Sisak, Vinkovci, Virovitica i Split.
S provalama, krađama i razbojstvima najmanje problema u 2015. imali su stanovnici Požege, Sinja i Dubrovnika, jer upravo takve podatke pokazuje istraživanje o stopi imovinskih kaznenih djela. Visoko na ljestvici su i Koprivnica, Vukovar, Đakovo... Najmanje zabilježenih slučajeva zloporabe droge u 2015. bilježi se u Petrinji, Karlovcu i Velikoj Gorici. Prometno najsigurniji gradovi po stopi stanovnika u Hrvatskoj su Petrinja, Đakovo i Sinj. U tim je gradovima najmanji broj teško stradalih i smrtno stradalih u prometu.
Prema svim promatranim pokazateljima, Sinj je najsigurniji hrvatski grad sa stopom od 1,51 kada se gleda ukupna sigurnost. Na ljestvici najsigurnijih na drugo mjesto zasjela je Petrinja sa stopom 1,75 a na treće Samobor s 1,79. Slijede Požega, Đakovo, Dubrovnik, Sisak, Vukovar, Solin i Split
Kada je riječ o ljestvici koja otkriva podložnost kriminalitetu najmanje je na meti kriminala Sinj sa stopom od 1,12, Požega s 1,19 i Samobor s 1,41. Kao što sam napomenula, ta se stopa računa na osnovu pokazatelja imovinskih i nasilnih kaznenih djela te prometa. Kada je riječ o ukupnoj rang listi najsigurnijih gradova 2015, dobivenoj aritmetičkom sredinom stope nasilnih kaznenih djela, imovinskih kaznenih djela, prometa i zloporabe droga.
Prema svim promatranim pokazateljima, Sinj je najsigurniji hrvatski grad sa stopom od 1,51 kada se gleda ukupna sigurnost. Na ljestvici najsigurnijih na drugo mjesto zasjela je Petrinja sa stopom 1,75 a na treće Samobor s 1,79. Slijede Požega, Đakovo, Dubrovnik, Sisak, Vukovar, Solin i Split. Riječ je, dakle o deset najsigurnijih gradova u Hrvatskoj. Hrvatski forum za urbanu sigurnost i časopis Zaštita dodijelio je priznanja za prvih pet najsigurnijih gradova u Hrvatskoj - Sinju, Petrinji, Samoboru, Požegi i Đakovu, a nagrade im je dodijelio gospodin Dragović. Usporedba s 2013. i 2014. godinom otkriva da se Sinj učvrstio na prvoj poziciji jer je i u protekle dvije godine bio najsigurniji hrvatski grad iznad 20.000 stanovnika po sva četiri pokazatelja, što nam daje zaključiti da je dobro i sigurno živjeti u gradu alkara. Ako se vratimo na stopu kriminaliteta, tada možemo vidjeti da je i tu Sinj u sve tri godine prvi na listi najmanje podložnih kriminalitetu. Zanimljivo je da Dubrovnik, usprkos brojnim turistima i neopisivim gužvama drži pod kontrolom stopu kriminaliteta jer je na ljestvici za 2015., zauzeo visoko peto mjesto dok je godinu ranije bio čak i bolji – treći, skočivši na tu poziciju s 13. mjesta u 2013.
Među najsigurnijim gradovima na ljestvicu su u prvih deset 2015. u odnosu na godinu ranije ušli gradovi Sisak, Dubrovnik i Vukovar, no oni su ionako i u 2014. bili vrlo blizu top deset jer su se nalazili na 12., 13. i 14. mjestu. Iz prvih deset ispali su Virovitica, Velika Gorica i Kaštela no samo su se neznatno pomakli na listi ispod deset najsigurnijih. Analizu najsigurnijih gradova je, kao i prošle godine, napravio Vedran Recher, doktorand na Ekonomskom institutu Zagreb koji radi na projektu PRICON. S obzirom na to da namjera naše analize nije nikoga ocrniti nego zorno pokazati statističke brojke i potaknuti one koji imaju lošije rezultate na promjene u segmentima u kojima su najslabiji kada je u pitanju sigurnost, izvukli smo samo deset najsigurnijih gradova dok ćemo ostalim gradovima koje smo analizirati poslati cjelovite rezultate istraživanja kako bi uvidjeli u čemu leže problemi sa sigurnošću u njihovim sredinama. Nasuprot tome, od onih kojima je sigurnost na zavidnoj razini želimo pokupiti vrijedna saznanja koja pokazuju na koji način su ostvarili takve dobre rezultate.
Prevencija kriminaliteta
Urbana sigurnost splet je različitih sigurnosnih pretpostavki, od prometne sigurnosti, videonadzora javnih površina, zaštite kritične infrastrukture, prevencije neželjenih ponašanja, a na razini sigurnosti gradova ključna komponenta je dobra suradnja policije, lokalne zajednice i građana. I ove smo godine za sve sudionike konferencije pripremili izuzetno zanimljiv i aktualan program. O načinima prevencije kriminaliteta u lokalnoj zajednici govorio je Ile Barišić, koji će u ime Grada Solina predstaviti Strategiju Vijeća za prevenciju kriminala Grada Solina od 2015. do 2017., dok se Paško Ugrina iz Ravnateljstva MUP-a nadovezao s predavanjem o održivosti prevencije kriminaliteta u lokalnoj zajednici, a ujedno je dao i presliku rada svih Vijeća za prevenciju u Hrvatskoj. Ivana Marić i Krešimir Laštro iz Zadarske županije predstavili su tamošnje Vijeće za prevenciju, a fokusirali su se na sigurnost Zadarske županije kao turističke destinacije. Predavanje gospođe Zrinke Vučinović otvorilo je izuzetno aktualnu problematiku izbjegličke krize kao sigurnosne prijetnje i izazova za Jugoistočnu Europu.
Važnost javno-privatnog partnerstva
Modul "Kritična infrastruktura" svojim je predavanjem otvorio Robert Mikac, koji je govorio o razvoju javno-privatnog partnerstva u području kritičnih infrastruktura. Robert Mikac je pojasnio što su to kritične infrastrukture, što navedeni koncept označava, kako navedeno područje razvijaju države koje nameću standarde na ovom području poput SAD-a, Velike Britanije i Australije i u kojoj je fazi ovaj proces u Republici Hrvatskoj. Robert Mikac je projektni menadžer projekta RECIPE, koji je financiran iz Europske unije, a projektom se istražuje i želi dati obol na temama na kojima smo deficitarni u Hrvatskoj. Predstavit će se i komparativna analiza područja infrastruktura zemalja čije rezultate i standarde bismo mogli kratkoročno postići poput Mađarske i Švedske.
Namjera panel rasprave Kritična infrastruktura, koju je moderirao Robert Mikac, dok su panelisti bili Ivan Funčić, Vlado Zorić, Željko Pivalica i Tomislav Jarmić, bila je podizanje svijesti o značaju i važnosti kritične infrastrukture. Želja je bila pojasniti normativu, zakonska rješenja i relacije s implementacijom pravne stečevine EU koju smo morali preuzeti prije pristupanja u EU, naglasiti važnost javno-privatnog partnerstva u jačanju otpornosti i zaštiti kritične infrastrukture te prikazati kako su pojedine države uredile i neprestano dograđuju sustav jačanja otpornosti i zaštite kritičnih infrastruktura.
N.G.K.