U 2014. godini ukupni osigurateljni gubici od prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem iznosili su 35 milijardi dolara, što je pad u odnosu na 44 milijarde dolara u 2013. godini te još veći pad u odnosu na prethodni desetogodišnji prosjek od 64 milijardi dolara. Međutim, tijekom 2014. godine dogodilo se čak 189 prirodnih katastrofa, što čini njihov rekord odnosno najveći broj ikad zabilježen u Sigma studiji.
Broj katastrofalnih događaja u razdoblju od 1970. do 2014. godine
Ukupni ekonomski gubici od prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem iznosili su oko 110 milijardi dolara (2013. bili su 138 milijardi dolara, a 10-godišnji prosjek iznosi 200 milijardi dolara). U katastrofama je poginulo više od 12.700 osoba, što doduše čini najnižu brojku ikad zabilježenu u jednoj godini. Primjerice, 2013. godine u prirodnim je katastrofama poginulo čak 27.000 ljudi.
Globalno, osigurateljne štete nastale zbog konvektivnih oluja (tornada, tuče, jake kiše, poplave) u razdoblju od 1990. do 2014. godine rasle su u prosjeku 9 posto godišnje. Osigurane štete od svih vremenskih neprilika u istom su razdoblju rasle 6,6 posto godišnje.
Najviše ukupne gospodarske štete izazvali su uragani u Aziji i na području Pacifika, dok su najviši ukupni osigurani gubici bili na području SAD-a, Europe i Japana.
„Čini se da se učestalost katastrofalnih događaja povećava, s rekordnim brojem događaja u 2014.“, rekao je Kurt Karl, glavni ekonomist Swiss Rea, podsjećajući na niz olujnih nevremena koja su zahvatila SAD i Europu, kao i na tuču u svibnju prošle godine u SAD-u, koja je uzrokovala najveću osiguranu štetu te godine, u iznosu od 2,9 milijardi dolara.
Globalno, osigurateljne štete nastale zbog konvektivnih oluja (tornada, tuče, jake kiše, poplave) u razdoblju od 1990. do 2014. godine rasle su u prosjeku 9 posto godišnje. Osigurane štete od svih vremenskih neprilika u istom su razdoblju rasle 6,6 posto godišnje
