Taj je skup održan u sklopu nacionalne kampanje "Ne kupujte mačka u vreći". Prema iznesenim podacima među trgovanim krivotvorinama najviše je odjeće i obuće, uglavnom sportske, a slijede ženske torbe, mobiteli i satovi.
Hrvatska na 57. mjestu po posjetu piratskim stranicama
Stručnjaci iz raznih nadležnih tijela državne uprave i organizacija za zaštitu intelektualnog vlasništva (od MUP-a, Carinske uprave, Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo-DZIV, do strukovnih udruga ZAMP-a, ZAPRAF-a i drugih) kažu da je prema istraživanjima međunarodne organizacije MUSO, koja prati online piratstvo, Hrvatska 57. zemlja na svijetu s 26,5 posjeta piratskim stranicama po korisniku interneta.
Anita Glavaš iz udruge ZAPRAF naglasila je da hrvatski korisnici interneta najviše pristupaju tzv. public torrentima, njih 60 posto, nakon čega slijede stranice YouTube rippers (najčešće za 'skidanje' glazbe), čemu po njenoj ocjeni pridonosi sve veće korištenje brzih mobilnih mreža.
Oko tri milijuna korisnika interneta u Hrvatskoj posjetilo je u zadnjih godinu dana oko 80 milijuna ilegalnih web stranica, a slično je i u Turskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Belgiji i Nizozemskoj dok najgore stoji Bugarska. Ilegalne stranice najmanje se pak posjećuju u Njemačkoj, Italiji i Velikoj Britaniji, kazala je Glavaš.
Zamjenica ravnateljice DZIV-a Ana Rački Marinković iznijela je pak podatke o rastu trgovine piratskom i krivotvorenom robom koja je prešla udjel od 2,5 posto ukupne svjetske trgovine, s vrijednošću od 340 milijardi eura, pri čemu sve više raste broj malih pošiljki koje se najčešće naručuju i dostavljaju iz Kine.
Tržište EU-a svake godine zbog takve kupovine izgubi najmanje oko 50 milijardi eura, gubi se stotine tisuća radnih mjesta, dok se u Hrvatskoj prema procjenama, izravno izgubi 261 milijun eura odnosno 9 posto prodaje i oko četiri tisuće radnih mjesta, naglasila je Rački Marinković.
Nikako ne kupovati lijekove, a za ostalo dobro provjeriti što i tko se krije iza web stranice
Ona, kao i Ines Živčić iz Carinske uprave kažu da se danas gotovo sve krivotvori, upozorivši kupce da paze što kupuju i da po mogućnosti što više provjeravaju internetske stranice s kojih kupuju, a pogotovo da nikako putem interneta ne kupuju bilo kakve lijekove, te da sve što im sumnjivo stigne prijave policiji.
Kada birate kupovinu preko interneta, koja se čini ugodnijom, morate biti svjesni rizika te odgovorni i sve dobro provjeriti, pogotovo radi li se o web stranicama koje organiziraju prodaju oglašivačima, jer je teško doći do stvarnog identiteta onoga tko robu i prodaje, a još i teže do povrata novca, naglasila je Živčić.
Ona prodaju putem Facebooka smatra najrizičnijom kategorijom internet prodaje, jer je utvrđivanje identiteta stvarnog prodavača i organizatora prodaje gotovo nemoguće.
Na skupu se čulo i da sami kupci koji naruče krivotvorenu robu, znali to ili ne, ako roba završi na carini, također mogu platiti kaznu.
Primjeri iz krimi prakse
Da ipak ima mogućnosti za otkrivanje pirata i krivotvoritelja, pokazao je predstavnik MUP-a i njegova Odjela za visokotehnološki kriminal Marko Vrkljan.
Za primjer, iznio je kako je utvrđeno da su stranice web shopa s Facebooka te Filmovita (za besplatno 'skidanje' i gledanje filmova) i Filmski maraton nedopušteno nudili i robu i filmove. Facebook web shop prijavio je kupac Nike tenisica nakon čega su uz pomoć zastupnika za Hrvatsku tog sportskog brenda u istrazi utvrdili da su robu prodavali sinkronizirano državljanke Srbije i Hrvatske iz Varaždina i Velike Gorice, koje su za to koristile pet računa u hrvatskim bankama preko kojih su pak doznali da je po tim računima bilo oko 1,5 milijuna kuna transakcija i točno su vidjeli i račun od kupca tenisica koji je sve prijavio. Sve osobe u tom lancu su kazneno prijavljene.
Zanimljiv je i slučaj s filmovima odnosno stranicom Filmovita koju s prijavili iz Blitz distribucije zbog navodne učinjene im štete od oko 4 milijuna kuna, te se utvrdilo da je ta 'filmska', a zapravo piratska stranica koristila servere u Njemačkoj, pa je također stigla kaznena prijava. (Hina)