U Hrvatskoj je 25 posto građana pozitivno na antitijela

Dijana Mayer, epidemiologinja s Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, komentirala je za RTL prve rezultate serološkog istraživanja HZJZ-a koje je pokazalo da je 25 posto građana pozitivno na antitijela. U kontaktu je bilo 25 posto, to znači da je njih 25 posto stvorilo antitijela. Morao bi  se raditi dodatni  test  kako bi se vidjelo koliko ih je stvarno imuno. Može se dogoditi da se nakon dva tjedna pokažu konačni rezultati i da se pokaže da je od 25, 20 posto imuno, pa će nam trebati još 50 posto procijepljenog pučanstva.

Do sada smo dobili 400 000 doza cjepiva.  

Inače, HZJZ je objavio nova pravila o testiranju i karanteni, iz kojih je vidljivo kako se karantena produžuje na 14 dana za kontakte osoba oboljelih od novih sojeva koronavirusa.

• Cijepljenje protiv COVID-19 se smatra, kao i preboljenje, važećim razlogom za izuzeće od karantene i testiranje nakon bliskog kontakta s oboljelim;
• Preporučljivo je testiranje bliskih kontakata ako su dio kolektiva ili rade s izrazito vulnerabilnim skupinama;
• S obzirom na povećane kapacitete testiranja i sniženu incidenciju bolesti, nema potrebe navoditi prioritete za testiranje kod simptomatskih osoba.
• Radi smanjenja širenja infekcije svi bliski kontakti oboljelog upućuju se u zdravstveni nadzor u karanteni/samoizolaciji.
• Bliske kontakte koji su dio kolektiva u kojem je važno procijeniti proširenost infekcije ili rade s vulnerabilnom populacijom preporučljivo je testirati PCR testom ili brzim antigenskim testom unutar pet dana od izlaganja. Negativan rezultat testa nema utjecaja na trajanje karantene. Pozitivan rezultat testa zahtijeva obradu bliskih kontakata testirane osobe.
• Bliski kontakti* podliježu zdravstvenom nadzoru u karanteni/samoizolaciji u trajanju od 10 dana od zadnjeg bliskog kontakta sa zaraženom osobom.
• Ako su bolesnik i kontakti u zajedničkom kućanstvu bez mogućnosti izolacije bolesnika (npr. oboljelo dijete koje njeguju roditelji), kućni kontakti podliježu karanteni u trajanju od 10 dana od zadnjeg kontakta s oboljelom osobom. Ako su kontinuirano u bliskom kontaktu s bolesnikom, to podrazumijeva karantenu od 20 dana (10 dana trajanja zaraznosti bolesnika plus 10 dana karantene od posljednjeg dana zaraznosti bolesnika) od datuma obolijevanja bolesnika, pod uvjetom da bolesnik zadovolji uvjete za prekid izolacije nakon deset dana i da kontakti ne razviju simptome bolesti tijekom tog razdoblja što treba procijeniti izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite.
• Izuzetno, ako se na temelju anamneze ili rezultata screening testa za nove varijante, posumnja da bolesnik boluje od varijante virusa s većim potencijalom širenja ili koja je antigeno različita od prevladavajućih varijanti, karantena kontakata traje 14 dana. Trenutno se to odnosi na tzv. UK, brazilsku i južnoafričku varijantu virusa. Ako sekvenciranje sojeva, koje je u toku, pokaže da je UK varijanta već široko rasprostranjena u populaciji, produljenje karantene se neće odnositi na bliske kontakte oboljelih od UK varijante.
• Po završetku karantene nije potrebno testirati osobe ako ne razviju simptome (osim ako su imunokompromitirane i rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, a u tu svrhu koristi se PCR test).
• Imunokompromitirane osobe koje rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, a koje tijekom karantene nisu razvile nijedan simptom bolesti COVID-19 (asimptomatski tijekom karantene), na svoje radno mjesto mogu se vratiti i prekinuti karantenu nakon provedenog testiranja 10. dana karantene i zaprimanja jednog negativnog rezultata testiranja. U tu svrhu koristi se PCR test.
• Ako osobe u karanteni/samoizolaciji razviju simptome bolesti kompatibilne s bolesti COVID-19, treba ih testirati na SARS-CoV-2. U očekivanju rezultata testiranja treba ih tretirati kao oboljele od COVID-19. U tu svrhu može se koristiti brzi antigenski test ili PCR test.

Definicija bliskog kontakta

• dijeljenje kućanstva s bolesnikom;
• izravan tjelesni kontakt s oboljelim od bolesti COVID-19;
• nezaštićen izravni kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelog od bolesti COVID-19 (dodirivanje korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje u osobu);
• kontakt licem u lice s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta;
• boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj ustanovi itd.) s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta – boravak u zatvorenom prostoru na udaljenosti većoj od dva metra može predstavljati bliski kontakt, ovisno o tome ima li bolesnik simptome, o nošenju maski, o ventilaciji prostorije… svaki pojedinačni kontakt u zatvorenom prostoru treba individualno procijeniti;
• zdravstveni radnik ili druga osoba koja pruža izravnu njegu oboljelom od bolesti COVID-19 ili laboratorijsko osoblje koje rukuje s uzorcima oboljelog bez korištenja preporučene osobne zaštitne opreme (OZO) ili ako je došlo do propusta u korištenju OZO-a;
• kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza ili sa strane; suputnici ili osobe koje skrbe o bolesniku tijekom putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja putnika, bliskim kontaktima se mogu smatrati putnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova).

Potrebno je naglasiti da svaka specifična situacija zahtijeva individualnu epidemiološku procjenu rizika i da se postupanje može razlikovati od preporuka ako postoji medicinsko opravdanje.

Osoba ne podliježe zdravstvenom nadzoru u karanteni/samoizolaciji ako je:

• imala laboratorijski potvrđen COVID-19 (PCR testom ili antigenskim testom) u posljednja tri mjeseca i bili su ispunjeni uvjeti za prekid izolacije;
• na temelju jasne epidemiološke anamneze i kliničke slike klasificirana kao vjerojatan slučaj COVID-19 (npr. ukućan koji živi s laboratorijski potvrđenim bolesnikom koji je tijekom karantene razvio karakteristične simptome bolesti) u posljednja tri mjeseca i bili su ispunjeni uvjeti za prekid izolacije;
• prije više od 14 dana, a manje od tri mjeseca primila drugu dozu COVID-19 cjepiva. S obzirom na to da cijepljenje ne sprječava u potpunosti mogućnost asimptomatske infekcije i prijenos infekcije putem cijepljene osobe, cijepljene osobe koje ostvare bliski kontakt s bolesnikom moraju se sljedeća dva tjedna od tog kontakta strogo pridržavati mjera za smanjenje prijenosa kapljičnih infekcija. Osobito ako su zaposleni u zdravstvenoj ustanovi ili domu za starije osobe, cijepljeni kontakti moraju konzistentno i bez iznimke koristiti FFP2 masku bez ventila, održavati fizički razmak u najvećoj mogućoj mjeri i voditi brigu o strogoj higijeni ruku radi sprječavanja mogućeg prijenosa infekcije na pacijente, korisnike domova i kolege. Cijepljeni bliski kontakti oboljeloga tijekom dva tjedna nakon kontakta ne smiju sudjelovati u zajedničkim aktivnostima pri kojima se skida maska (npr. zajedničko ispijanje kave ili gablec u sobi za odmor ili blagovaonici). Ako se u tom razdoblju pojave simptomi treba se podvrgnuti izolaciji i procijeniti radi li se o COVID-19, uključujući upućivanje na testiranje na SARS-CoV-2. Izuzetak su bliski kontakti osoba za koje se na temelju epidemiološke anamneze ili screening testa na varijante SARS-CoV-2 posumnja da boluju od varijante protiv koje su postojeća cjepiva bitno niže učinkovitosti. Trenutno je to tzv. Južnoafrička varijanta.

Kriteriji za završetak izolacije oboljelih od bolesti COVID-19

Ove preporuke temelje se na postojećim spoznajama o trajanju zaraznosti osoba s virusom SARS-CoV-21 i podložne su promjeni. Podaci za donošenje odluke o prekidu izolacije su datum pojave prvih simptoma i znakova bolesti i njihovo trajanje,odnosno datum testiranja (uzimanja uzorka) na SARS-CoV-2, ovisno o tome radi li se o simptomatskoj ili asimptomatskoj infekciji virusom SARS-CoV-2.

Prekid izolacije se prvenstveno temelji na kliničkoj slici i proteku vremena od početka bolesti, a iznimno na rezultatima testiranja.

Asimptomatski bolesnik s COVID-19

Za asimptomatske slučajeve COVID-19 završetak izolacije preporučuje se 10 dana nakon prvog pozitivnog testa/uzimanja uzorka na SARS-CoV-2, uz uvjet da tijekom tog razdoblja nisu razvili nikakve simptome bolesti. U slučaju razvoja simptoma, koriste se kriteriji za simptomatske bolesnike, pri čemu je referentna točka datum pojave simptoma.
Simptomatski bolesnik COVID-19 s blagom ili umjerenom kliničkom slikom, koji nije imunokompromitiran

Završetak izolacije simptomatskog bolesnika blagom ili umjerenom kliničkom slikom COVID-19, koji nije imunokompromitiran preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

• najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika i ima značajno poboljšanje (smanjenje) drugih simptoma COVID-19;
• prošlo je najmanje 10 dana od prvog dana bolesti.

Simptomatski bolesnik s COVID-19 s teškom kliničkom slikom koji nije imunokompromitiran

• završetak izolacije simptomatskog bolesnika s COVID-19 s teškom kliničkom slikom koja zahtijeva intenzivnu skrb, preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji::
• najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika i značajno poboljšanje simptoma2 bolesti COVID-19;
• prošlo je najmanje 20 dana od prvog dana bolesti.

Teško imunokompromitirani bolesnik (npr. oboljeli od maligne bolesti na kemoterapiji, osobe koja duže razdoblje primaju visoke doze kortikosteroida (npr. prednizona > 20 mg/dan duže od 14 dana)/imunosupresivnih lijekova zbog svoje osnovne dijagnoze, primatelj transplantiranog organa/tkiva, osoba s HIV infekcijom i niskim vrijednostima CD4 limfocita (<200) ili drugim oblikom imunodeficijencije). Završetak izolacije preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

• najmanje tri uzastopna dana bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika;
• značajno poboljšanje simptoma2 bolesti COVID-19;
• I prošlo je najmanje 20 dana od početka simptoma bolesti.

ILI

• osoba ima dva uzastopna negativna rezultata brisa RT-PCR testiranja na SARS-CoV-2 s razmakom od minimalno 24 sata, s time da je prvi bris uzet najmanje deset dana od početka bolesti i nakon što je bolesnik tri uzastopna dana afebrilan.
• Za korisnike domova za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom primjenjuju se Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID19 za pružatelje socijalne usluge smještaja za starije osobe i osobe s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi.

Najčešća pitanja vezana uz Covif-19 i odgovori HZJZ-a:

 
1.         MORAM LI SE CIJEPITI PROTIV SARS-COV-2?

Cijepljenje protiv SARS-CoV-2 je dobrovoljno.

 
2.         KOME SE JAVITI U SLUČAJU DA SE ŽELIM CIJEPITI PROTIV COVID-19?

Za cijepljenje se možete prijaviti:

·             Prijavom kod svojeg liječnika obiteljske medicine.

·             Putem internetske stranice cijepise.zdravlje.hr

·             Pozivom na besplatni broj telefona 0800 0011.

·             Javljanjem u županijski zavod za javno zdravstvo

Građani se mogu se prijaviti za cijepljenje putem internetske stranice cijepise.zdravlje.hr ili putem besplatnog telefona 0800 0011. Osobe starije od 65 godina  imat će prednost pred osobama mlađe životne dobi.

Ako ste osoba s kroničnom bolešću, možete se  prijaviti i putem internetske stranice cijepise.zdravlje.hr , odnosno putem besplatnog telefona 0800 0011. Ipak, preporučuje se da se najprije prijavite svojem izabranom liječniku opće odnosno obiteljske medicine, a koji će utvrditi narušenost Vašeg zdravstvenog stanja i dati Vam prioritetni termin za cijepljenje.

 
3.            MOGU LI SE CIJEPITI PROTIV SARS-COV-2 IZVAN SVOG MJESTA PREBIVALIŠTA?

Ako niste u mogućnosti cijepiti se u mjestu svog prebivališta, odnosno kod izabranog liječnika obiteljske medicine, za cijepljenje se možete javiti putem portala cijepise.zdravlje.hr ili nadležnom županijskom zavodu za javno zdravstvo u mjestu svojeg trenutnog boravka.

 
4.            MOGU LI SE CIJEPITI OSOBE KOJE IMAJU EUROPSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE?

U RH se možete besplatno cijepiti  protiv COVID-19 neovisno o vrsti zdravstvenog osiguranja. Ako nemate izabranog liječnika obiteljske medicine, za cijepljenje se možete javiti nadležnom županijskom zavodu za javno zdravstvo u mjestu svojeg trenutnog boravka. Kontakte možete pronaći OVDJE. Osobe koje nemaju OIB (strani državljani), ne mogu se prijaviti putem portala cijepise.zdravlje.hr, nego isključivo putem županijskog zavoda za javno zdravstvo.

 
5.            KADA ĆU DOĆI NA RED ZA CIJEPLJENJE?

Cijepljenje se provodi  prema definiranim prioritetnim skupinama sukladno Nacionalnom planu za cijepljenje protiv COVID-19.  Početak cijepljenja osoba iz pojedinih prioritetnih skupina ovisi o dostupnosti cjepiva, odazivu na cijepljenje, ali i broju osoba koje pripadaju tim prioritetnim skupinama. Planom je propisano prvo cijepiti djelatnike i korisnike domova za starije osobe (i drugih ustanova za pružanje usluge smještaja u sustavu socijalne skrbi) i zdravstvene djelatnike, zatim (uvjetno rečeno, druga faza cijepljenja) sve osobe starije od 65 godina i sve osobe s kroničnim bolestima neovisno o dobi, te na kraju (uvjetno rečeno, treća faza) cjelokupno stanovništvo.

Izabranim liječnicima obiteljske medicine prepušteno je procijeniti među svojim pacijentima koje najbolje poznaju, odnosno u čiju anamnezu i stanje bolesti imaju uvid, kako odrediti prioritet u ovakvim situacijama kad s jedne strane imaju osobu starije životne dobi, a s druge strane mlađu osobu ali opterećenu teškom kroničnom bolešću.

Cijepljenje se preporučuje i skrbnicima osoba s invaliditetom ako ta invalidna osoba u potpunosti ovisi o tom skrbniku. Upute možete naći OVDJE.

 
6.            ZDRAVSTVENI SAM DJELATNIK U PRIVATNOM SEKTORU, KOME SE TREBAM JAVITI ZA CIJEPLJENJE?

Cijepljenje djelatnika u privatnom sektoru zdravstva planirano je pod istim uvjetima kao i u javnom sektoru. Potrebno je istaknuti da su u I. fazi cijepljenja, zbog dinamike pristizanja cjepiva i njegovih ograničenih količina, izdvojene skupine radnika u zdravstvu i socijalnoj skrbi koje predstavljaju poseban prioritet s obzirom na veličinu rizika kojem su one izložene, neovisno pripadaju li javnom ili privatnom sektoru. Dio se tih posebnih prioriteta odnosi na djelatnosti koje su u prvoj liniji – poput hitne pomoći, intenzivističkog COVID odjela i bolničkog osoblja. Provođenje cijepljenja privatnih zdravstvenih djelatnika može se organizirati na sljedeće načine:

• ako se radi o ustanovi s većim brojem zdravstvenih djelatnika, ustanove mogu organizirati cijepljenje svojih djelatnika (bolnice, domovi zdravlja, poliklinike), a informacije o potrebnim količinama cjepiva upućuju teritorijalno nadležnom zavodu za javno zdravstvo

• privatne zdravstvene djelatnike koji imaju vlastitu praksu, a nisu dio veće zdravstvene ustanove, upućujemo da se cijepe organizirano u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima doma zdravlja na čijem terenu rade

• privatni zdravstveni djelatnici mogu se cijepiti i u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili kod svog izabranog liječnika obiteljske medicine.

 
7.            KADA JE NACIONALNIM PLANOM CIJEPLJENJA PREDVIĐENO CIJEPLJENJE DIPLOMATA?

Diplomatima i članovima njihovih obitelji koji žive u RH bit će omogućeno cijepljenje protiv COVID-19 sukladno prioritetnim skupinama za procjepljivanje definiranim Nacionalnim planom cijepljenja. Osobama koje nemaju izabranog liječnika obiteljske medicine preporučuje se predbilježiti za cijepljenje kod epidemiološke službe teritorijalno nadležnog županijskog zavoda za javno zdravstvo ili putem portala cijepise.zdravlje.hr . Sukladno dinamici cijepljenja prioritetnih skupina i pristizanja cjepiva, te će osobe temeljem iskazanog interesa biti kontaktirane radi dogovora termina cijepljenja.

 
8.            TKO ĆE ME KONTAKTIRATI VEZANO ZA PRIMANJE DRUGE DOZE CJEPIVA?

Kontaktirat će Vas liječnik koji Vas je cijepio i prvom dozom.

 
ŠTO TREBATE ZNATI PRIJE CIJEPLJENJA

 
9.            JESU LI LIJEKOVI KOJE UZIMAM/ALERGIJE KOJE IMAM KONTRAINDIKACIJA ZA CIJEPLJENJE mRNA CJEPIVOM PROTIV COVID-19?

Preosjetljivost na sastojke cjepiva jedina je kontraindikacija za cijepljenje protiv COVID-19 (naravno, uz opće kontraindikacije – akutna febrilna bolest i teška nuspojava na primjenu prethodne doze tog cjepiva). Od sastojaka cjepiva naglašava se polietilenglikol, koji pokazuje križnu preosjetljivost s polisorbatom. Drugim riječima, ako osoba nije alergična na polietilenglikol i/ili polisorbat, može se cijepiti. Prema preporukama CDC-a, koje i mi prihvaćamo, alergija na antibiotike i druge lijekove nije kontraindikacija za cijepljenje.

Kod osoba koje su imale neposrednu alergijsku reakciju na bilo koje drugo cjepivo ili injekcijsku terapiju (tj. intramuskularna, intravenska ili potkožna cjepiva ili terapije  koje nisu povezane s mRNA COVID-19 cjepivom ili polisorbatima) potreban je oprez pri primjeni cjepiva, no navedeno ne predstavlja kontraindikaciju za cijepljenje za trenutno dostupna mRNA cjepiva u Hrvatskoj. Te se osobe trebaju informirati o rizicima i koristima kako bi se donijela konačna odluka o cijepljenju. Može se razmotriti odgoda cijepljenja i / ili savjetovati se s alergologom-imunologom dok ne budu dostupne opsežnije informacije o riziku od anafilaksije.

Alergijske reakcije (uključujući ozbiljne alergijske reakcije) koje nisu povezane s cjepivima, injekcijskim terapijama, komponentama mRNA COVID-19 cjepiva (uključujući polietilenglikol) ili polisorbatima, poput alergija na hranu, kućne ljubimce, otrove kukaca ili okolišne alergene ili alergije na lijekove koji se primjenjuju na usta (uključujući oralne ekvivalente lijekova za injekciju) nisu kontraindikacija niti mjera opreza za cijepljenje mRNA COVID-19 cjepivom.

Nakon cijepljenja preporučuje se sve osobe nadzirati 15 minuta, a osobe s poviješću neposredne alergijske reakcije bilo koje ozbiljnosti na cjepivo ili injekcijsku terapiju i osobe s anafilaksijom bilo kojeg uzroka u anamnezi 30 minuta.

10.          MOGU LI SE CIJEPITI PROTIV SARS-COV-2 AKO SAM TRUDNA/DOJIM?

Iskustvo s primjenom trenutno dostupnih  cjepiva (Pfizer-BioNTech,  Moderna i AstraZeneca) u trudnica je ograničeno. Ispitivanja na životinjama ne upućuju na izravan ili neizravan štetan učinak na trudnoću, razvoj zametka i fetusa, porođaj ili postnatalni razvoj (razvoj poslije rođenja). Zbog ograničenih i nedostatnih saznanja o učincima cjepiva na trudnice, primjenu cjepiva tijekom trudnoće treba razmotriti samo kad su moguće koristi veće od bilo kojih potencijalnih rizika za majku i fetus. Nije poznato izlučuje li se cjepivo u majčino mlijeko.

11.          SMIJEM LI SE CIJEPITI AKO SAM IMUNOKOMPROMITIRAN (UZIMAM IMUNOSUPRESIVNU TERAPIJU, ONKOLOŠKI SAM BOLESNIK I SL.)?

Osobe s imunokompromitirajućim stanjima ili koje uzimaju imunosupresivne lijekove mogu biti u povećanom riziku od razvoja teških oblika bolesti COVID-19 i njezinih komplikacija zbog čega se preporučuje cijepljenje ako nemaju kontraindikaciju za cijepljenje. Međutim, važno je istaknuti da postoji mogućnost smanjenog imunološkog odgovora, tj. mogućnost da će kod imunokompromitiranih osoba učinkovitost cjepiva biti niža nego kod imunokompetentnih osoba (osoba s imunološkim sustavom koji uredno funkcionira).

O optimalnom vremenu cijepljenja protiv COVID-19 savjetujte se sa svojim nadležnim liječnikom, odnosno liječnikom specijalistom, koji ima sveobuhvatan uvid u Vaše zdravstveno stanje, trenutnu terapiju i dosadašnje liječenje te Vam može savjetovati kada bi bilo najbolje provesti cijepljenje na temelju razumijevanja Vašeg imunološkog statusa i vjerojatnog imunološkog odgovora na cijepljenje, uzimajući u obzir rizik od bolesti COVID-19 i vjerojatnost izloženosti bolesti.