Eugen Antić
Kao časopis "Zaštita", prvi i zasad jedini hrvatski stručno-popularni i neovisni magazin koji pokriva područje zaštite i sigurnosti osoba i imovine, naša je dužnost objektivno informirati čitatelje o svim relevantnim temama. S obzirom na to da smo medij koji piše o sigurnosnim službama i o oružju, ova objava je samo dokaz kako časopis "Zaštita" može, mora i uvijek je objektivan i nepristran. Iako ne zagovaramo niti potičemo prigovor savjesti kao obvezu, jer razumijemo da je obrana domovine vitalna zadaća i da je potrebno imati spremne i obučene pojedince koji će je štititi, smatramo ključnim pružiti potpune informacije o prigovoru savjesti na nošenje oružja. Radi se o važnom pravu koje mnogi možda i ne poznaju u potpunosti, a koje Centar za mirovne studije (CMS) već godinama aktivno promiče. U suradnji s Mrežom mladih Hrvatske i drugim organizacijama, nedavno je izdan i priručnik "Budućnost bez roka: Tvoj vodič kroz priziv savjesti", a dostupni su i informativni letci koji na jednostavan način objašnjavaju ključne korake za ostvarivanje ovog prava. Sve to ima za cilj pružiti vam jasne i točne informacije o vašim mogućnostima i koracima koje možete poduzeti kako biste ostvarili to pravo, u skladu s Ustavom i zakonom.
Prigovor savjesti je temeljno ustavno pravo svakog građanina Republike Hrvatske. Ono pojedincu omogućuje da, vođen dubokim vjerskim, moralnim ili etičkim uvjerenjima, odbije sudjelovanje u vojnoj službi ili nošenje oružja. To, jednostavno rečeno, znači da nitko ne smije biti prisiljen činiti nešto što je u izravnoj suprotnosti s njegovom savješću. Zamislite to kao svojevrstan unutarnji moralni kompas koji vas vodi u životu i koji vam govori što je za vas dobro, a što loše. Ovo pravo zagarantirano je Ustavom Republike Hrvatske (članak 47., stavak 2.) , ali i međunarodnim pravnim dokumentima poput Europske konvencije o ljudskim pravima i Povelje Europske unije o temeljnim pravima.
Prigovor savjesti nekad i danas
Iako je prigovor savjesti u Hrvatskoj Ustavom zajamčen, njegova je primjena kroz povijest imala različite oblike. Nekadašnji sustav obveznog vojnog roka uključivao je i civilnu službu kao alternativu za prigovarače savjesti, pružajući im mogućnost služenja zajednici na drugačiji način. No, ukidanjem obveznog vojnog roka 2008. godine, promijenio se i kontekst ostvarivanja ovog prava.
Danas se prigovor savjesti najčešće primjenjuje u situacijama gdje se pojedinci, zbog svojih uvjerenja, protive obuci za rukovanje oružjem ili odbijaju radna mjesta koja izravno uključuju nošenje oružja, poput onih u zaštitarskim službama ili policiji. S obzirom na najavljeni povratak obveznog vojnog roka, mnogi se pitaju kako zaštititi svoju slobodu izbora i izbjeći prisilnu vojnu službu. To pravo i dalje živi, samo u nešto drugačijem obliku.
Centar za mirovne studije (CMS) odigrao je iznimno važnu ulogu u zagovaranju prava na prigovor savjesti u Hrvatskoj. Kroz svoj predani rad, CMS se aktivno bavi mirotvornim inicijativama, pravnom pomoći i zagovaranjem prava na prigovor savjesti. Također provodi edukacije o nenasilju i alternativama militarizaciji društva. Osim CMS-a, Mreža mladih Hrvatske (MMH) , Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) i Status M također pružaju podršku i savjetovanje mladima. Ove organizacije civilnog društva pružaju pravne savjete, zagovaračke aktivnosti i edukacije kako bi mladima omogućile ostvarivanje njihovih prava.
Kako ostvariti pravo na prigovor savjesti
Ostvarivanje prava na prigovor savjesti podrazumijeva nekoliko koraka, a važno je znati da zahtjev možete podnijeti u bilo kojem trenutku – prije, za vrijeme ili nakon poziva na vojnu službu. Za podnošenje zahtjeva potrebni su vam ispunjen PZC obrazac, koji možete dobiti u matičnom Odsjeku za poslove obrane, potvrda MUP-a da ne posjedujete oružje te kopija PZC obrasca koju je preporučljivo ovjeriti u Odsjeku za poslove obrane kao dokaz predaje zahtjeva.
Nakon što ste prikupili potrebne dokumente, procedura je sljedeća. Popunjene dokumente odnesite osobno u Područni odsjek za poslove obrane, odnosno na adresu odakle vam je stigao poziv, ili ih pošaljite preporučenom pošiljkom s povratnicom. Zatim se čeka odluka Povjerenstva za civilnu službu, koje je dužno riješiti zahtjev u roku od 30 dana od primitka. Ako Povjerenstvo zatraži dopunu, obavezno je dostavite na vrijeme. U slučaju odbijanja zahtjeva, imate pravo podnijeti žalbu Povjerenstvu za žalbe u roku od 15 dana od primitka odbijenice, a ona će u većini slučajeva odgađati izvršenje. Važno je biti jasan u vezi s razlozima za prigovor savjesti prilikom komunikacije s institucijama. Svaki dopis šaljite preporučeno s povratnicom kako biste imali dokaz o predaji i primitku. Ako dođe do odbijanja zahtjeva, nemojte oklijevati podnijeti pritužbu i tražiti dodatnu pravnu pomoć.
Kao alternativna opcija, ako vaš prigovor savjesti bude prihvaćen u slučaju uvođenja obveznog vojnog roka, možete biti pozvani na civilnu službu. Civilna služba traje duže od vojne, ali uključuje rad u sektorima poput zdravstva, socijalnih usluga i drugih humanitarnih djelatnosti. Ona je zakonska alternativa vojnoj službi i omogućuje osobama koje se protive vojnom angažmanu da obave društveno korisni rad bez kršenja svojih uvjerenja.
Pravo na prigovor savjesti jedno je od temeljnih prava koje omogućava mladima da donose odluke u skladu sa svojim moralnim, etičkim i vjerskim uvjerenjima. U vremenu kada se ponovno raspravlja o uvođenju obveznog vojnog roka i potencijalnim ograničenjima ovog prava, informiranje i aktivno sudjelovanje mladih u zagovaranju slobode izbora postaje ključnije nego ikad prije.
Kroz priručnik "Budućnost bez roka: Tvoj vodič kroz priziv savjesti" i informativne letke nastojalo se osnažiti mlade pružanjem jasnih i korisnih informacija o njihovim pravima, pravnim temeljima prigovora savjesti, procedurama za njegovo ostvarivanje te podršci koja im je dostupna. No, poznavanje prava samo je prvi korak. Da bi se osiguralo njegovo stvarno poštivanje i provedba, potrebna je aktivna uključenost mladih u javni diskurs, edukaciju i zagovaranje. Pravo na prigovor savjesti nije samo osobno pravo – to je i društvena odgovornost, a njegovo poštivanje odražava razinu demokracije, slobode i tolerancije u jednom društvu. Zajedničkim naporima, informiranjem i angažmanom možemo osigurati da ovo pravo ne bude ugroženo, već da ostane zajamčeno za sve buduće generacije.