Predsjednici i premijeri napustili su COP26, ali UN-ova konferencija o klimatskim promjenama i dalje je u fokusu. Dvorane su još uvijek pune novinara, delegata i mladih aktivista, koji jako rade na tome da se njihov glas čuje.
U gradu Glasgowu svakodnevno se održavaju "klimatski štrajkovi" i prosvjedi građana koji zahtijevaju klimatske akcije. Danas se velika skupina okupila ispred Plave zone – gdje se održava većina sastanaka – dok su mladi aktivisti skandirali u centru grada.
Nakon službenog završetka Svjetskog samita lidera, danas je započeo prvi od tematskih dana COP26 – o financijama.
Potrebna su financijska sredstva i zdrava ulaganja za rješavanje klimatskih promjena, kako bi se smanjile emisije, promicala prilagodba na utjecaje koji se već događaju, te kako bi se izgradila otpornost. Prednosti koje proizlaze iz ovih ulaganja, međutim, dramatično nadmašuju sve prethodne troškove.
Sastanci, plenarni i prateći događaji okupili su ministre financija, investicijske bankare, izvršne direktore i druge koji su se obvezali učiniti više za usmjeravanje novca potrebnog za financiranje tranzicije u svijet bez ugljika. Sastavili smo najvažnije dnevne obveze u našoj istaknutoj priči.
Na COP26 je 'Dan financija', a u središtu pozornosti je velika najava: gotovo 500 globalnih tvrtki za financijske usluge složilo se u srijedu da uskladi 130 bilijuna dolara – oko 40 posto svjetske financijske imovine – s klimatskim ciljevima postavljenim Pariškim sporazumom, uključujući ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva Celzija.
Mark Carney, UN-ov posebni izaslanik za klimatsku akciju i financije, okupio je Glasgow Financial Alliance za Net Zero, grupu bankara, osiguravatelja i investitora koji su se sada obvezali staviti klimatske promjene u središte svog rada.
Ali što točno znači ovaj dogovor?
"Osnovna poruka danas je da je novac tu, novac je tu za tranziciju, a to nije bla bla bla", rekao je Carney delegatima tijekom COP26 događaja za financiranje klimatskih promjena.
Bivši guverner Engleske banke naglasio je da Net Zero vidi kao kritičnu infrastrukturu novog financijskog sustava.
“Radi se o fokusu na klijenta, odlasku tamo gdje su emisije kako bi se smanjile. Dakle, tvrtke koje imaju planove za smanjenje emisija, naći će kapital, one koje nemaju neće. Stoga toplo preporučamo da se ti planovi provedu”, objasnio je.
Obveza dolazi s načinom na koji uključene tvrtke, uključujući većinu velikih zapadnih banaka, moraju koristiti znanstveno utemeljene smjernice kako bi do 2050. dosegle neto nulte emisije i obvezati se na privremene ciljeve prema smanjenju od 50 posto do 2030., i čak i smanjenje od 25 posto u sljedećih pet godina.
To znači prilagoditi svoje poslovne modele, razviti vjerodostojne planove za tranziciju, a zatim ih provesti.
Zašto nam je potreban privatni sektor za financiranje klimatskih promjena?
Privatno financiranje može pomoći financiranju inicijativa privatnog sektora i pretvoriti milijarde posvećene ulaganjima u klimu putem javnih kanala u trilijune ukupnih ulaganja u klimu. No, otključavanje sustavnih promjena zahtijevat će suradnju, ambiciozne obveze i kratkoročno djelovanje u cijelom financijskom sustavu.
“Sve do danas u svijetu nije bilo dovoljno novca za financiranje tranzicije; ovo je prijelomnica”, rekao je Carney na plenarnoj sjednici COP-a.
Prema Patricii Espinosa, izvršnoj tajnici Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC), nema sumnje da mora doći do duboke transformacije svjetskog gospodarstva i da privatni sektor mora biti dio toga.
“Privatni sektor shvaća da su klimatski rizici vrlo važni za njihove portfelje i da ih moraju uskladiti s održivijim načinom rada”, rekla je na konferenciji za novinare.
Guenther Thallinger iz njemačke multinacionalne tvrtke Allianz izrazio je svoju predanost Glasgow Financial Allianceu.
“Sve počinje promjenom donošenja odluka koje svi imamo kao financijske institucije. Utjecaj klime treba integrirati u donošenje odluka, zato su privremeni ciljevi toliko važni. Svi smo postavili ovu vrstu ciljeva”, rekao je na panelu.
“Mi doslovce ovdje stvaramo novu industriju, nova temeljna pravila za novu industriju koja daje prioritet klimatskim akcijama”, dodala je Audrey Choi, glavna direktorica za održivost Morgan Stanley.
A što je s novcem javnog sektora na COP26? Za sada kasni...
Na COP15 2009. godine dogovoreno je financiranje klime od 100 milijardi dolara godišnje do 2020. kako bi se podržala otpornost, prilagodba i energetski prijelaz u zemljama u razvoju. Obećanje je sada službeno odgođeno do 2023.
Međutim, predsjednik COP26 Alok Sharma iznio je neke dobre vijesti: 90 posto svjetskog gospodarstva sada je pokriveno neto nultim ciljem.
“Mala je vjerojatnost da ćemo 2021. ispuniti cilj od 100 milijardi dolara, ali na temelju informacija koje su dostavili donatori, analiza pokazuje da će razvijene zemlje učiniti značajne korake prema cilju od 100 milijardi dolara 2022., a ja vjerujemo da to također daje nadu da ćemo ga dočekati 2023.”, rekao je na konferenciji za novinare u srijedu.
Ranije tijekom dana, pozivajući se na isto pitanje, britanski kancelar Rishi Sunak pozvao je razvijene zemlje da pojačaju svoju potporu zemljama u razvoju, uključujući tako što će im pomoći da iskoriste bilijune dolara koje je privatni sektor posvetio neto nuli.
Šefica UN-a za klimu Patricia Espinosa naglasila je da su u tom pogledu napravljeni određeni pomaci.
“Sjedinjene Države pridružile su se Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj i Europskoj uniji u partnerstvu vrijednom više milijardi dolara kako bi podržale Južnu Afriku u financiranju ravnopravnog prijelaza s ugljena. Ova inicijativa je ukupno procijenjena na 8,5 milijardi”, rekla je.
Dodala je da su Japan i Australija također najavili obvezu da će udvostručiti financiranje prilagodbe, a Sjedinjene Države, Švicarska i Kanada također su značajno povećale svoju financijsku potporu adaptaciji.
Štoviše, zemlje su se također obvezale da će u razdoblju od 2021. do 2025. usmjeriti 12 milijardi dolara za financiranje klimatskih problema vezanih uz šume.
“Nove obveze preuzele su Španjolska, Irska, Luksemburg, tako da se nadam da ćemo do kraja ove konferencije stvarno doći do cilja od 100 milijardi možda 2022. godine”, rekla je Espinosa.