Dječak prolazi pored ruševina uništenih kuća u gradu Rafah, u južnom Pojasu Gaze.
© UNICEF/Eyad El Baba
Na globalnoj razini 2024. djeca će vjerojatno biti izloženija nasilju i ratu te ekonomskim poteškoćama, kaže UN-ova agencija za djecu (UNICEF) u glavnoj studiji objavljenoj u ponedjeljak.
Na početku svake godine UNICEF gleda unaprijed na rizike s kojima će se djeca vjerojatno suočiti i predlaže načine za smanjenje potencijalne štete. Najnovije izvješće, Izgledi za djecu 2024.: Suradnja u fragmentiranom svijetu, daje sliku kratkoročne budućnosti koju karakteriziraju kontinuirani sukobi i ekonomska neizvjesnost. Ovdje je pregled glavnih trendova na koje treba obratiti pozornost.
Stalno nasilje i rat
Izgledi sukoba, kaže izvješće, bit će potaknuti eskalacijom natjecanja među svjetskim silama, prijeteći pravima i životima djece. Osim neposredne štete dječjim životima, nasilje i rat utječu na djecu preusmjeravanjem resursa iz obrazovanja, zdravstvene zaštite i prehrane.
Spor ekonomski rast
Gospodarski rast potkopava dugogodišnji napredak u smanjenju siromaštva djece, otežavajući mladim ljudima pristup globalnim tržištima rada. Ako međunarodnu trgovinu ometaju nepovjerenje i carine "milo za drago", cijene hrane bi mogle porasti, a prehrana djece mogla bi biti ugrožena. Način za zaštitu djece, kaže izvješće, je ekonomska solidarnost, tržišna suradnja i ulaganje u buduće vještine.
Nedostatak međunarodne suradnje
Izvješće izražava zabrinutost da fragmentirani multilateralni sustav ne donosi rezultate u ključnim pitanjima za djecu. To može ograničiti napore za rješavanje teških povreda prava djeteta; ometaju globalne napore za rješavanje rizika, uključujući klimatsku krizu; i spriječiti kolektivnu akciju potrebnu za sprječavanje i okončanje sukoba. Multilateralni sustav ima priliku ponovno postaviti svoj smjer 2024. kroz snažnije kolektivno djelovanje, globalno upravljanje i reforme financiranja.
Nejednakosti u zemljama u razvoju
Gospodarstva u razvoju još uvijek se suočavaju s fiskalnim strukturnim nejednakostima. To znači da resursi, mogućnosti i moć nisu ravnomjerno raspoređeni, ograničavajući sposobnost zemlje da ulaže u djecu. Kao rezultat toga, mnogi građani ovise o novčanim doznakama za pokrivanje svojih zdravstvenih i obrazovnih troškova. Nove tehnologije i reforme kreditiranja mogle bi ponuditi nadu za ravnopravniju budućnost.
Demokracija pod prijetnjom
Deseci izbora održat će se 2024. godine, a globalna demokracija suočit će se s rizicima bez presedana, predstavljenim dezinformacijama i političkim nasiljem, ugrožavajući prava i usluge djece. Djeca i mladi mogu biti posebno osjetljivi na ovo nasilje, koje može rezultirati smrću, fizičkim ili emocionalnim ozljedama, prekidom javnih usluga i zatvaranjem škola. Mladi izražavaju nezadovoljstvo demokracijom, ali svoju energiju usmjeravaju u konstruktivno građansko djelovanje i online aktivizam.
Klimatska kriza
Brzi prijelaz na zelenu energiju preoblikuje kritična tržišta minerala i rada, što donosi značajne koristi za djecu i mlade, ali predstavlja i rizike jer su potencijalno izloženi, na primjer, štetnim radnim praksama u rudarskim zajednicama. Zeleni prijelaz također mijenja njihove izglede za radna mjesta u zelenom gospodarstvu, a vladama je izazov da se pozabave potrebama u obrazovanju i obuci vještina. No, ako se njime upravlja odgovorno, kooperativno i pravedno, ovaj prijelaz može biti pozitivan za djecu.
El Niño, bolesti koje prenose komarci i nestašica vode također će ugroziti zdravlje i dobrobit djece te potaknuti nesigurnost hrane, povećani rizik od nestašice dječje hrane i prisilne migracije. Veća prekogranična suradnja u upravljanju rizicima za okoliš i tehnološke inovacije mogu ublažiti negativne učinke.
Regulacija umjetne inteligencije
Konačno, potencijalni utjecaji neprovjerenih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, ponovno raspiruju strah i zabrinutost za dobrobit djece. Politike i propisi u nastajanju, ako su usmjereni na dijete i osmišljeni odgovorno, mogu pružiti prilike i smanjiti negativne učinke.
Vrijeme je za odabir
Zaključak autora izvješća je izbor između budućnosti u smislu daljnje fragmentacije i podjele, ili budućnosti suradnje i suradnje, u kojoj se iskorištavaju mogućnosti, kako bi se stvorio sigurniji, pravedniji svijet za djecu.
Oni tvrde da obnovom duha suradnje predviđenog međunarodnim poretkom nakon Drugog svjetskog rata, reformom financiranja, političkom odgovornosti, solidarnosti i proaktivnim socijalnim politikama, djeca mogu naslijediti uključivo, otporno društvo.