Sustavno upravljanje rizicima sastavni je dio budućnosti

Upravljanje rizikom od katastrofa s fokusom na zaštitu kulturne baštine bio je naziv prvog predavanja na radionici održanoj u sklopu projekta Operativne snage civilne zaštite za zaštitu kulturne baštine čiji je nositelj Ravnateljstvo CZ RH, a održao ga je Saša Tkalec iz Frontexa. Prvi dan radionice 40 pripadnika operativnih snaga civilne zaštite te konzervatori proveli su u Zagrebu gdje će se predavanja nastaviti sve do četvrta kada počinje terenski rad u Sisku i Petrinji.

Rizik je prema ISO 31000:2018 „učinak neizvjesnosti na ciljeve ”, rekao je Tkalec, dok je katastrofa kritični, odnosno uništavajući događaj za čije je prevladavanje i oporavak nužna vanjska pomoć ili intervencija.

Prvi dan radionice sa zanimanjem su pratili i ravnatelji civilne zaštite i kulture

Rizicima se može upravljati, no za to je potrebna metoda i metrike. Veća raznolikosti pristupa, odnosno strategija i dugo sjećanje doprinose većoj otpornosti, rekao je Tkalec te dodao da je za otpornost potrebna kompleksnost što uključuje javne politike, propise i strukture, no veća kompleksnost ima i cijenu jer se ne daje 100 posto uvažiti kod planiranja. O organizaciji sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj govorila je Ana Miličić, iz Ravnateljstva CZ. Svrha izrade procjene rizika je smanjenje rizika od katastrofa (SROK) uz pomoć kojeg se upravlja rizicima.

Voditeljica projekta Ivana Cesarec iz Ravnateljstva CZ RH

Povjerenici civilne zaštite

„SROK uvijek započinje izradom procjene rizika“, rekla je Miličić. Polaznicima radionice je pojasnila tko su temeljne operativne snage sustava civilne zaštite: Operativne snage vatrogastva, Hrvatskog Crvenog križa i Hrvatske gorske službe spašavanja, kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost. Riječ je o snagama visoke razine spremnosti i samodostatnosti i po osposobljenosti i po opremljenosti koje provode najzahtjevnije i najsloženije zadaće spašavanja u katastrofama te posjeduju posebna stručna znanja i vještine. Stožer civilne zaštite je, pak, stručno, operativno i koordinativno tijelo koje usklađuje djelovanje operativnih snaga u pripremnoj fazi prije nastanka posljedica izvanrednog događaja i tijekom provođenja mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama. Stožer civilne zaštite osniva se na razini Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na državnoj razini djeluje Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske kojeg je imenovala Vlada Republike Hrvatske a sastoji se od rukovodećih osoba iz središnjih tijela državne uprave, operativnih snaga sustava civilne zaštite i drugih pravnih osoba od osobite važnosti za sustav civilne zaštite Republike Hrvatske. Ukupno je imenovano 24 osobe uključujući i načelnika Stožera.

Ana Miličić iz Ravnateljstva CZ RH

Postrojbe civilne zaštite, JLS osniva prema namjeni sukladno procjeni rizika, napomenula je te dodala da bi važna karika u sustavu trebali biti povjerenici civilne zaštite koji su odgovorni za svoje područje i koji bi bili sposobni da u najtežim situacijama razložno i staloženo usmjeravaju i organiziraju provedbu mjera i postupaka, no nažalost povjerenici se nerijetko biraju po političkoj liniji.

Tomislav Marević, načelnik Sektora za pripravnost i koordinaciju u Ravnateljstvu CZ govorio je o osobnoj pripremi i pripremi tima za aktivnosti na terenu. Pripravnost zahtijeva dugoročne aktivnosti, za žurnu pomoć treba do 8 tjedana, za ranu obnovu od 6 tjedana do 6 mjeseci, dok je za ublažavanje posljedica potrebno više od četiri mjeseca.

Ključno je razumjeti lokalne prijetnje i specifične sigurnosne izazove

Uspjeh neke misije spašavanja ovisi o razini pripreme. Pritom priprema obuhvaća organizaciju tima, osposobljavanja, treninge, planiranje, administrativnu i logističku podršku, ali i jasno definiranu hijerarhiju i strukturu s jasno definiranim procedurama svih faza misije. „Svaki član tima ima specifičnu ulogu, bilo da je to zapovjednik, tehničar, logističar ili medicinski tim. Uz to, potreban je svakodnevni brifing i debrifing kako bi se osiguralo da svi članovi tima znaju status operacije, svoj zadatak i da su spremni na moguće promjene“, rekao je Marević. Pojasnio je važnost vježbi rekavši da redovite vježbe civilne zaštite omogućuju pojedincu i timu razvoj vještina potrebnih za rad na terenu. Vježbe, naime, simuliraju stvarne scenarije koliko je to moguće.

Marević je govorio i o aspektima sigurnosti i zaštite, pri čemu je Safety zaštita od neopreznih, nesvjesnih i nenamjernih nesreća i fokusira se na sprječavanje ozljeda i nezgoda koje bi mogle nastati slučajno kao dio sekundarnih opasnosti na terenu. Security je osiguravanje od namjernih prijetnji i opasnosti koje (najčešće) dolaze od strane ljudi. Fokusira se na sprječavanje kriminalnih aktivnosti, vrijeđanja, napada i drugih zlonamjernih radnji. „Ključno je razumjeti lokalne prijetnje i specifične sigurnosne izazove. Nakon toga je potrebno izraditi plan sigurnosti koji uključuje sve potencijalne rizike. Uz to, potrebno je neprestano procjenjivanje okoliša i potencijalnih prijetnji, prikupljanje informacija od lokalnih izvora i partnera te ažuriranje plana sigurnosti i komunikacija s timom“, objasnio je. “Kontinuirano komunicirati na temu primarnih i sekundarnih prijetnji na terenu vrlo je bitno“, rekao je te dao jedan od primjera zaštite odnosno SOP i S&S plana. „S čime smo suočeni, ima li nas dovoljno, imamo li svu zaštitnu opremu i trebamo li potporu drugih timova ili kapaciteta, osnovna su pitanja koja treba postaviti“, kazao je Marević.

Predavanje Tomislava Marevića pozorno se slušalo

Prvi dan je u poslijepodevnim satima protekao u znaku timskog rada

Na terenu nakon katastrofalnog događanja kretanje u paru je obavezno kako bi se osigurala međusobna podrška i brza reakcija u slučaju opasnosti. „Zvuk koji se čini kao „lom grana” u takvim slučajevima znači pucanje armature i savjet je bježati što prije s tog mjesta“, savjetovao je. Prema njegovim riječima, upravljanje incidentima zahtijeva dobro prethodno planiranje, učinkovitu komunikaciju i prilagodljivost.

O sustavu i djelovanju Konzervatorske službe govorila je Mirna Sabljak iz Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Kao zadatke Uprave za zaštitu kulturne baštine pobrojala je istraživanje, praćenje stanja, dokumentiranje i promicanje značaja kulturnih dobara; uspostavljanje zaštite i utvrđivanje svojstva kulturnih dobara; vođenje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske i Geoportala kulturnih dobara RH, između ostaloga. Sudionike je pobliže upoznala s radom Hrvatsko restauratorskog zavoda kao središnje javne ustanove konzervatorsko-restauratorske djelatnosti u Republici Hrvatskoj koja obavlja poslove zaštite kulturnih dobara te Geoportalom kulturnih dobara RH kao središnjim mjestom pristupa prostornim podacima o nepokretnim kulturnim dobrima.

Potresi 2020. godine u Hrvatskoj zahtijevali su hitna postupanja i procjenu šteta na kulturnoj baštini. Iskustva ratnog stradanja kulturne baštine u Domovinskom ratu i ranijih izvanrednih događaja već su prije iznjedrili procjenu šteta po građevinskim sklopovima prema posebno razrađenoj tipologiji sklopova.

Kacige koje su podijeljene sudionicima koistit će se na terenu u Sisku i Petrinji kasnije u tjednu

Sinergija u upravljanju kriznim situacijama

„U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (NPOO) Ministarstvo kulture i medija provodi investiciju Uspostava digitalne infrastrukture i usluga javne uprave izradom sustava konzervatorskih podloga, koja obuhvaća izradu konzervatorskih podloga za najmanje 60 kulturno-povijesnih cjelina gradskih obilježja te uspostavu informacijskog sustava za uslugu e-Konzervatorske podloge povezane s postojećim e-uslugama (e-Građani, ISPU Informacijski sustav prostornog uređenja). Procijenjena vrijednost investicije je 10.750.545 eura, a cilj je uspostava digitalne infrastrukture i usluga javne administracije izradom sustava konzervatorskih podloga što će doprinijeti povećanju korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija u komunikaciji između građana i Uprave za zaštitu kulturne baštine, uklanjanju administrativnih prepreka u procesu izdavanja odobrenja sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara“, rekla je Sabljak.
Dodala je da je sinergija u upravljanju kriznim situacijama osnova očuvanja graditeljskog naslijeđa i cjelokupne baštine. „Sustavno upravljanje rizicima sastavni je dio budućnosti“, zaključila je.

The Coordination Structure for the protection of cultural heritage at risk: The Safeguarding Cultural Heritage Cell, bio je naziv predavanja Veronice Piacentini iz predsjedništva Vijeća ministara talijanske službe civilne zaštite. „I dalje treba uložiti mnogo napora da se ojača poveznica između tijela za upravljanje rizikom od katastrofa, aktera u kulturi i nositelja znanja“, rekla je.

U nastavku je održana radionica gdje su sudionici podijeljeni u četiri tima te su morali odabrati vođu tima, konzervatora, logističara i stručnjaka za PR te obrazložiti svoje odluke.

O komuniciranju s javnošću u kriznim situacijama govorila je Andrijana Maslać, voditeljica Službe za krizno komuniciranje, Ravnateljstvo civilne zaštite MUP RH. Svoje je predavanje započela Pitagorinim citatom: „U odnosima s drugim ljudima ne ponašaj se tako da ti prijatelji postanu neprijatelji, već da ti neprijatelji postanu prijatelji“. Rekla je da su odnosi s javnošću svjesna, planirana i održiva aktivnost kojom se uspostavlja i održava međusobno razumijevanje između organizacije i njezine javnosti, kako navodi Britanski institut za odnose s javnošću (IPR).

Preko medija se djeluje na najširu javnost

„Odnosi s javnošću podrazumijevaju rad u javnosti, rad za javnost i rad s javnošću. Suština odnosa s javnošću je komunikacija. Mediji su pritom posrednici koji omogućavaju komunikaciju. Preko medija se djeluje na najširu javnost, a cilj je stvaranje pozitivnog publiciteta i naklonosti novinara te partnerskog odnosa između organizacije i medija kao i promjene stavova ciljanih javnosti te poboljšanje odnosa sa zajednicom“, navela je Maslać. Poručila je sudionicima radionice: „Budite dostupni medijima kad imate lošu vijest jednako kao i kad želite plasirati neku dobru vijest“.

Priprema izjave za medije i sam nastup pred medijima

Kada je riječ o kriznom komuniciranju, Maslać je napomenula da kriza traži brzu reakciju, izaziva nesigurnost i stres, ometa uobičajene, rutinske aktivnosti, izaziva veliku medijsku pozornost i zanimanje javnosti, a obično je prati neprijateljski stav medija. Stoga su važna pravila kriznog komuniciranja slijedeća: prvih par sati je najbitnije, potrebno je doznati činjenice, nikad ne reći više nego što znamo, ne iznositi svoje mišljenje te biti iskreni.

„Mediji će izvještavati o temi s našom pomoći ili bez nje. U našem je interesu sudjelovati u priči i predstaviti svoju stranu“, rekla je Maslać. Na temelju zadanog scenarija, sudionici su tada trebali pripremiti izjavu za medije, što su i vrlo uspješno obavili.

Nataša Gajski Kovačić