Foto:© FAO/Genya Savilov
Rat u Ukrajini stvorio je ogromnu ljudsku patnju, ali također dovodi u opasnost krhki oporavak globalne trgovine, a utjecaj će se osjetiti diljem planeta, priopćila je u utorak Svjetska trgovinska organizacija (WTO). Očekuje se da će obujam svjetske robne trgovine ove godine porasti samo 3 posto, što je manje u odnosu na prethodnu prognozu od 4,7 posto, i 3,4 posto u 2023., iako bi se te brojke mogle revidirati s obzirom na neizvjesnost oko sukoba.
"Povijest nas uči da podjela svjetskog gospodarstva na suparničke blokove i okretanje leđa najsiromašnijim zemljama ne vodi ni prosperitetu ni miru", kaže glavna direktorica WTO-a. Ruska invazija započela je 24. veljače, a WTO je rekao da je najneposredniji učinak rata nagli porast cijena roba.
Smanjenje zaliha, više cijene
I Rusija i Ukrajina ključni su dobavljači osnovnih dobara kao što su hrana, energija i gnojiva, čije su opskrbe sada ugrožene. Zaustavljene su i isporuke žitarica kroz crnomorske luke, s mogućim strašnim posljedicama, posebice za siromašnije zemlje. “Manje zalihe i više cijene hrane znače da bi siromašni u svijetu mogli biti prisiljeni bez njih. To se ne smije dopustiti”, rekla je Ngozi Okonjo-Iweala, glavna direktorica WTO-a.
Dok se rat odvija i drugi čimbenici utječu na globalnu trgovinu, uključujući posljednji lockdown zbog COVID-19 u Kini koji ponovno ometa pomorsku trgovinu baš kad se činilo da pritisci u lancu opskrbe popuštaju.
Ngozi Okonjo-Iweala pozvala je vlade da rade s multilateralnim organizacijama poput WTO-a kako bi olakšale trgovinu. “U krizi je potrebno više trgovine kako bi se osigurao stabilan, pravičan pristup potrepštinama. Ograničavanje trgovine ugrozit će dobrobit obitelji i poduzeća i otežati zadatak izgradnje trajnog gospodarskog oporavka od COVID-19”, rekla je.
Procjena utjecaja rata
S obzirom na oskudne podatke o ekonomskom učinku sukoba, ekonomisti WTO-a morali su se osloniti na simulacije za svoje pretpostavke o rastu globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2023. godine. Njihove procjene obuhvaćaju izravan utjecaj rata, uključujući uništavanje infrastrukture i povećane trgovinske troškove; utjecaj ruskih sankcija, uključujući blokiranje ruskih banaka iz međunarodnog sustava bankovnog plaćanja SWIFT; i smanjena agregatna potražnja u ostatku svijeta - dijelom zbog rastuće neizvjesnosti.
WTO je rekao da bi se svjetski BDP po tržišnim tečajevima ove godine trebao povećati za 2,8 posto, što je 1,3 postotna boda manje u odnosu na prethodnu prognozu. Rast proizvodnje trebao bi porasti na 3,2 posto u 2023., "pod pretpostavkom trajne geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti", što je blizu prosječne stope od 3,0 posto za razdoblje 2010. do 2019.
U regiji Zajednice nezavisnih država (CIS) - stvorenoj nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. i koja isključuje Ukrajinu - očekuje se pad BDP-a od 7,9 posto, što će dovesti do pada uvoza od 12 posto. Međutim, izvoz bi se trebao povećati za gotovo pet posto budući da se druge zemlje i dalje oslanjaju na rusku energiju.
"Ako bi se situacija promijenila, mogli bismo vidjeti snažniji rast obujma izvoza u drugim regijama koje proizvode gorivo", rekao je WTO.
Nizak rast trgovine robom
S obzirom na trenutne pretpostavke o BDP-u, agencija predviđa da bi rast obujma trgovine robom ove godine mogao biti čak 0,5 posto ili čak 5,5 posto. Brojke će biti ažurirane u listopadu ili ranije, ako je to opravdano. Opseg svjetske trgovine robom rastao je otprilike dvostruko brže od svjetskog BDP-a u dva desetljeća prije globalne financijske krize 2007.-2008. Omjer je pao u prosjeku na oko 1:1 nakon krize. Ako se trenutna prognoza ostvari, to sugerira da neće biti temeljne promjene u odnosu između trgovine i proizvodnje.
"Rizici za prognozu su mješoviti i teško ih je objektivno procijeniti", rekao je WTO. “Postoji potencijal za poboljšanje ako rat u Ukrajini završi prije nego što se očekivalo, ali bi se mogli pojaviti značajni negativni rizici ako borbe potraju dulje vrijeme ili ako sukob eskalira.”
Nafta i prirodni plin
Svjetske cijene goriva rasle su već prije rata. Prošlog mjeseca referentna cijena sirove nafte iznosila je 118 dolara po barelu, 38 posto više u odnosu na siječanj i više od 80 posto na godišnjoj razini. Dnevne cijene su se nedavno smanjile, s najviših 128 dolara po barelu 8. ožujka na 104 USD 1. travnja.
Za razliku od cijena nafte, cijena prirodnog plina snažno se razlikuje po regijama. U Europi, gdje se mnoge zemlje još uvijek oslanjaju na ruske zalihe, cijena je porasla 45 posto između siječnja i ožujka, na 41 dolar za milijun britanskih toplinskih jedinica (Btu). Cijena je ostala relativno niska u Sjedinjenim Državama, na otprilike 4,9 dolara za milijun Btu.
WTO je rekao da bi više cijene nafte mogle smanjiti stvarne prihode i potražnju za uvozom u cijelom svijetu, dok bi više cijene prirodnog plina vjerojatno imale veći utjecaj u Europi.
Učinak sankcija
Prognoza trgovine objavljena je zajedno s godišnjom statistikom trgovine robom i komercijalnim uslugama. Opseg robne trgovine, mjeren prosjekom izvoza i uvoza, porastao je 9,8 posto u 2021., a vrijednost je porasla 26 posto na 22,4 bilijuna dolara. Trgovina komercijalnim uslugama, koja uključuje transportni sektor i pokriva kontejnerski transport i industriju putničkog zrakoplovstva, također je porasla za 15 posto u 2021., dosegnuvši 5,7 bilijuna dolara. Iako je trgovina u sektoru putovanja općenito bila pozitivna, te su brojke ostale slabe, jer su ograničenja COVID-19 samo djelomično ublažena tijekom godine.
WTO je rekao da će zapadne sankcije ruskim tvrtkama i pojedincima vjerojatno imati snažan učinak na komercijalne usluge.
“Prije pandemije, usluge putovanja/turizma i zračnog prijevoza bile su najveće usluge kojima se trguje u Rusiji, čineći 46 posto njenog izvoza i 36 posto njenog uvoza. Ove usluge, koje su već teško pogođene pandemijom, mogle bi biti jako pogođene gospodarskim sankcijama”, rekla je agencija.