17.4.2023.

Strukovna udruga kriminalista na Hvaru o dvostrukom uhićenju u predmetima prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

Sredinom travnja je, u organizaciji Strukovne udruge kriminalista i sekcije Regionalnog kluba IPA Splitsko-dalmatinske, u zgradi "Arsenala" u Hvaru održan okrugli stol "Dvostruka uhićenja (tzv. dual arest) u predmetima prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji". Osim članova Strukovne udruge kriminalista i Regionalnog kluba IPA Splitsko-dalmatinske, događaj je okupio ugledne profesore s Pravnog fakulteta u Zagrebu i Osijeku te Veleučilišta kriminalistike i javne sigurnosti u Zagrebu, kao i predstavnike Visokog prekršajnog suda i Općinskog prekršajnoj suda u Splitu, Hrvatske udruge sudskih vještaka i eksperata te Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (predstavnik HS-a bio je dr. Renato Matić).

Sudionicima okruglog stola prigodno se obratio gradonačelnik Grada Hvara Rikardo Novak, koji je zajedno s predsjednikom SUK-a Darkom Majstorovićem i zamjenikom predsjednika Davorom Posilovićem, predsjednikom Regionalnog kluba IPA Splitsko-dalmatinske Markom Doljaninom te predsjednikom Hrvatske strukovne udruge eksperata i sudskih vještaka Goranom Mazijom položio vijenac ispred spomenika Ivanu Vučetiću, kriminalisti svjetskog glasa i rođenom Hvaraninu, izumitelju desetoprstne daktiloskopije.

U uvodnom dijelu programa sudionicima se obratio Darko Majstorović, predsjednik SUK-a koji je u kontekstu teme okruglog stola, na prigodan način predstavio „temeljene smjernice rada i djelovanja Strukovne udruge kriminalista s osobitim sociološkim osvrtom na uloge kriminalista odnosno policijskih službenika, kao nositelja reda i mira društvu“. 

Prigodni prikaz sigurnosnog stanja tijekom turističke sezone i specifičnostima rada policije na otoku Hvaru dao je načelnik Policijske postaje Hvar, ujedno član SUK-a Jure Tadić.

Uvodničari u okrugli stol bili su dr. Marin Bonačić, izvanredni profesor pravnog fakulteta u Zagrebu i dr. Hrvoje Filipović, profesor s Veleučilišta kriminalistike i javne sigurnosti koji su dali cjeloviti prikaz problematike tzv. 'dvostrukih uhićenja' kod kriminalističkih istraživanja prekršaja iz područja Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. U sklopu izlaganja dat je i prikaz provedenog istraživanja tijekom 2021. godine u tri policijske postaje na području Grada Zagreba (I. , II. I IV. PP Zagreb), koji je obuhvatio prekršajne predmete nasilja u obitelji s posebnim naglaskom na predmete u kojima je došlo do dvostrukog uhićenja.

U nastavku, s ciljem daljnje analize fenomenologije obiteljskog nasilja izlaganje - pod nazivom "Rodno uvjetovano nasilje" - imala je dr. Zlata Đurđević, redovita profesorica u trajnom zvanju te predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Nakon izlaganja uslijedila je aktivna i iznimno sadržajna rasprave na temu dvostrukih uhićenja u prekršajnim predmetima obiteljskog nasilja u kojoj je sudjelovao veći dio sudionika okruglog stola.

Posebno izlaganje, analiza prakse kod procesuiranja kaznenog djela "Trgovanje utjecajem" iz čl. 295. Kaznenog zakona Republike Hrvatske održao je dr. Igor Vuletić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku.

Na kraju stručnog okruglog stola uslijedila je prezentacija zaključaka koje su formulirali i prezentirali Davor Posilović, zamjenik predsjednika SUK-a, mr. sc. Davor Solomun, predsjednik Nadzornog odbora i Vladimir Miletić predsjednik Podružnice Strukovne udruge kriminalista za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju.

Zaključci

  1. Iako je iz dosada provedenih istraživanja i analiza te na temelju nekih mišljenja stručne i zainteresirane javnosti razvidno da su u određenom broju slučajeva „dvostruka uhićenja“ (uhićenja oba počinitelja) kod procesuiranih prekršaja obiteljskog nasilja dvojbena, zaključuje se da se u daljnjoj praksi policije kao ovlaštenog tužitelja i u budućnosti, mogu opravdano očekivati takvi slučajevi iz razloga što ne postoje zakonodavne, strateške i programske smjernice za „suzbijanje“ dvostrukih uhićenja
  2. Za cjelovito sagledavanje problematike dvostrukih uhićenja („dual arest“) potrebno je provesti dodatna istraživanja i analize koje bi obuhvatile predmete iz više policijskih uprava (regija) i više analiziranih broja predmeta kako bi se dobio odgovor u kojem  obimu i postotku se policija kao ovlašteni tužitelj odlučuje na dvostruko uhićenje, da li su te odluke opravdane i da li takav način postupanja eventualno negativno utječe na politiku suzbijanja obiteljskog nasilja
  3. Postupak pojedinačne procjene žrtve u svim predmetima obiteljskog nasilja neovisno da li se radi o prekršajima ili kaznenim djelima, osim policije, u većoj mjeri trebaju vršiti sudovi i državno odvjetništvo a sukladno odredbama „Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji“
  4. Obzirom da „mjere prvog zahvata“, a i kasnije procesuiranje prekršaja obiteljskog nasilja provode policijski službenici temeljne policije SSS, a u sve većem broju slučajeva i s malo radnog staža i iskustva, potrebna je uža specijalizacija za predmete obiteljskog nasilja policijskih službenika (ovlašteni tužitelji) a i sudaca Općinskih prekršajnih sudova.
  5. Ukazuje se potreba za preispitivanjem pojma psihičko nasilje iz čl. 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u sudskoj i policijskoj praksi s ciljem definiranja teleološkog i sustavnog tumačenja te također u kontekstu definicije obiteljskog nasilja preispitati opstojnost verbalne uvrede kao bića prekršajnog djela nasilja u obitelji u komparaciji s kaznenim djelom „Uvreda“ (članka 147. KZ RH) koje se progoni po privatnoj tužbi?!
  6. S ciljem stvaranja zakonodavnih, strateških i programskih smjernica za suzbijanje (neutemeljenih) dvostrukih uhićenja potrebne su izmjene i dopune „Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji“ u dijelu u kojem se propisuje „privođenje počinitelja nasilja sucu ili pritvorskom nadzorniku“  (Glava 1. 1. točka 16. Protokola).
  7. Zakonska obveza policije je da primjenjuje načelo legaliteta, zbog izbjegavanja kriminalizacije žrtve te mogućnosti primjene načelna oportuniteta, a zbog smislene primjene prekršajno-pravnih sankcija  u odnosu na svrhu vođenja postupka, provedbu tih načelna potrebno je urediti podzakonskim propisom.