Špijunski softver, koji se često naziva Spyware, skup je programa koji daje pristup korisnicima/ administratorima za praćenje ili nadgledanje bilo čijih pametnih uređaja (poput stolnog računala, prijenosnog računala ili pametnog telefona) s bilo kojeg mjesta na svijetu, upozoravaju s portala Pametni-gradovi.eu.
Špijunski softver prijetnja je ne samo za tvrtke nego i za pojedinačne korisnike, jer može ukrasti osjetljive podatke i naštetiti bilo čijoj mreži. Kontroverzno je zbog čestih povreda privatnosti krajnjeg korisnika. Može napasti korisnikov uređaj, ukrasti osjetljive podatke (poput podataka o bankovnom računu ili kreditnoj kartici ili osobni identitet) ili web podatke, te ih podijeliti s podatkovnim tvrtkama, oglašivačima ili vanjskim korisnicima.
Postoje brojni internetski špijunski programi dizajnirani gotovo bez ikakvih troškova, čiji je krajnji cilj pratiti i prodavati podatke korisnika. Neki špijunski softver može instalirati dodatni softver i promijeniti postavke na korisnikovom uređaju. To bi moglo biti teško identificirati.
U nastavku se nalaze četiri glavne vrste špijunskog softvera, od kojih svaka ima svoje jedinstvene značajke za praćenje i bilježenje aktivnosti korisnika.
Četiri glavne vrste špijunskog softvera
Kolačići za praćenje: Ovo su najčešći tipovi tragača. Oni nadziru korisnikove aktivnosti korištenja interneta, poput pretraživanja, preuzimanja i povijesti, u svrhu oglašavanja i prodaje.
Sistemski monitori: Ovaj špijunski softver bilježi sve na vašem uređaju. Od e-poruka, pritisaka na tipke, posjećenih web stranica, dijaloga u chat sobi i još mnogo toga.
Oglasni softver: Ovaj špijunski softver koristi se u marketinške svrhe. Prati preuzimanje korisnika i povijest preglednika te predlaže ili prikazuje iste ili povezane proizvode. To često može dovesti do usporavanja rada uređaja.
Trojan: Ovaj špijunski softver je najzlonamjerniji softver. Može se koristiti za praćenje osjetljivih podataka, poput bankovnih podataka ili identifikacijskih brojeva.
Otkriveno je da postoji raširena i kontinuirana zloupotreba špijunskog programa Pegasus
Špijunski softver može napasti bilo koji operativni sustav kao što su Windows, Android ili Apple. Operacijski sustavi Windows skloniji su napadima, ali u posljednjih nekoliko godina Appleovi operativni sustavi također postaju ranjivi na napade.
Prema nedavnoj istrazi Guardiana i 16 drugih medijskih organizacija, otkriveno je da postoji raširena i kontinuirana zloupotreba špijunskog programa Pegasus NSO-a. I to nad vladinim dužnosnicima, aktivistima za ljudska prava, odvjetnicima i novinarima diljem svijeta, koja je bila namijenjena samo protiv terorista i kriminalci.
Istraživanje, koje je proveo tehnički partner Pegasusa Amnesty’s Security Lab, otkrilo je tragove aktivnosti Pegasusa na 37 od 67 pregledanih telefona. Od 37 telefona, 34 su bili iPhonei, a 23 su pokazala znakove infekcije Pegasusom, dok je preostalih 11 pokazalo znakove pokušaja infekcije. Međutim, samo su tri od 15 Android telefona zaražena softverom Pegasus.
Napadi poput Pegasusa mogu imati kratak vijek trajanja i koriste se za ciljanje određenih pojedinaca. No dokazi iz prošlosti pokazali su da napadači ciljaju na veliku skupinu ljudi i da su često uspješni.
Najčešći načini na koje se uređaji mogu zaraziti špijunskim softverom
- Preuzimanje softvera ili aplikacija iz nepouzdanih izvora ili neslužbenih izdavača aplikacija
- Prihvaćanje kolačića ili skočnih prozora bez čitanja
- Preuzimanje ili gledanje internetskih piratskih medijskih sadržaja
- Otvaranje privitaka od nepoznatih pošiljatelja
- Špijunski softver može biti krajnje nesiguran ako ste zaraženi. Njegova šteta može varirati od kratkotrajnih problema s uređajem (poput sporog sustava, pada sustava ili pregrijavanja uređaja) do dugoročne financijske prijetnje.