Obilne kiše koje su izazvale smrtonosne i katastrofalne poplave u nekoliko zapadnoeuropskih zemalja, samo su najnoviji pokazatelj da sve nacije trebaju učiniti više kako bi zaustavile katastrofe uzrokovane klimatskim promjenama, objavila je u petak Svjetska meteorološka organizacija (WMO).
Agencija je priopćila da su zemlje, uključujući Belgiju, Njemačku, Luksemburg i Nizozemsku, u dva dana od 14. do 15. srpnja primile količinu koja je inače uobičajena za dva mjeseca kiše i to na terenu koji je "već bio blizu zasićenja".
Fotografije snimljene na mjestu nekih od najgorih udara vode i klizišta pokazuju ogromne, zjapeće rupe na mjestima na kojima su stajale kuće. Nakon što su medijski izvještaji ukazali na preko 100 potvrđenih smrtnih slučajeva u Njemačkoj i Belgiji u petak ujutro, nepoznat broj žrtava i dalje je na ogromnim područjima.
Kuće pometene
"Vidjeli smo slike kuća koje su pometene, to je stvarno, zaista poražavajuće", rekla je glasnogovornica WMO-a Clare Nullis. U izjavi svog glasnogovornika, glavni tajnik UN-a António Guterres, rekao je da je tužan zbog gubitka života i uništenja imovine. Izražava sućut i solidarnost obiteljima žrtava te vladama i narodu pogođenih zemalja.
Šef UN-a rekao je da je UN spreman pružiti doprinos trajnim naporima za spašavanje i pomoć, ako je potrebno.
"Europa je u cjelini spremna, ali znate, kad dođete do ekstremnih događaja, poput onoga što smo vidjeli - dva mjeseca kiše u dva dana - vrlo je teško nositi se s tim", dodala je gospođa Nullis, prije nego što je opisao scene "potpune devastacije" u njemačkoj jugozapadnoj regiji, koja se graniči s Francuskom, Belgijom i Luksemburgom.
Ističući tipične mjere pripravnosti, dužnosnik WMO-a napomenuo je da je švicarska nacionalna meteorološka služba MeteoSwiss imala aplikaciju za pametne telefone koja je redovito izdavala upozorenja o kritičnim razinama visoke vode.
Najviše upozorenja na poplavu na snazi je na popularnim turističkim i kamping mjestima, uključujući jezera Biel, Thun i Vierwaldstattersee, a upozorenja su na snazi i za jezero Brienz, Rajnu u blizini Basela i jezero Zürich.
Za razliku od tih vlažnih uvjeta, dijelovi Skandinavije nastavljaju trpjeti užarene temperature. Nezapamćena vrućina na zapadu sjeverne Amerike također je posljednjih tjedana izazvala razorne šumske požare.
Među skandinavskim zemljama koje trpe dugotrajne vrućine, grad Kouvola Anjala na jugu Finske ima već 27 dana uzastopno temperature iznad 25C. "Ovo je Finska, znate, to nije Španjolska, nije sjeverna Afrika", naglasila je Nullis novinarima u Ženevi.
"Svakako, kad vidite slike koje smo ovaj tjedan vidjeli u Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj, šokantno je, ali prema scenarijima klimatskih promjena, vidjet ćemo još ekstremnih događaja, posebno ekstremnih vrućina", dodao je dužnosnik WMO-a.
I dalje traje zabrinutost zbog porasta temperature mora na visokim sjevernim geografskim širinama, rekla je Nullis, opisujući Finski zaljev u Baltičkom moru na "rekordno visokoj" razini do 26,6C 14. srpnja, što ga čini najtoplijom zabilježenom temperaturom vode otkako su zapisi započeli prije nekih 20 godina.
Ponavljajući poziv generalnog tajnika UN-a Antónia Guterresa svim zemljama da učine više kako bi se izbjegla klimatska katastrofa povezana s porastom emisija i temperatura, Nullis je pozvala na akciju uoči ovogodišnje klimatske konferencije UN-a, poznate kao COP26, u Glasgowu, u Studeni.
Akcija, odmah
„Moramo pojačati klimatske akcije, moramo povećati razinu ambicija; ne činimo ni približno dovoljno da bismo ostali u okviru ciljeva Pariškog sporazuma (o klimatskim promjenama) i održali temperature niže od dva Celzijeva stupnja do kraja ovog stoljeća. "