M.S. (20), šest evidentiranih krađa u mjesec dana, uvijek do 1000 kuna, sve na samo dva prodajna mjesta; uvijek ista roba, već kažnjavana za istovrsno djelo, zbog izbjegavanja dolaska na sud određen istražni zatvor. Počinitelj (48) zaustavljen pri pokušaju iznošenja neplaćenog artikla (baterijska lampa) vrijednog 17 kuna; fizički se odupire, tjelesno ozljeđuje zaštitarku; osuđen za razbojničku krađu (propisano 1-10 godina zatvora).
Više mladih počinitelja dolaze zajedno na prodajno mjesto, nose kalkulatore i bez skrivanja iznose robu ispod 1000 kuna svaki. Primjeri su to iz sudske prakse koje je iznio Rafael Krešić, sudac na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu na 1. međunarodnoj konferenciji Sigurnost u maloprodaji SIGShop 2016, održanoj u četvrtak u hotelu Westin Zagreb.
Prema nekim izračunima, gubitci od krađa u hrvatskim trgovinama iznose milijardu kuna godišnje, a krade se sve i kradu gotovo svi. Kako se moglo čuti tijekom predavanja Marijana Benka, izvršnog direktora za korporativnu sigurnost Agrokora i Marija Kušeca, voditelja Odjela tehničke i tjelesne zaštite Konzuma, prema javno dostupnim izvorima godišnji globalni gubici zbog krađa u maloprodaji iznose 128,51 milijardi dolara što je 1,24 posto ukupnog prometa. Na interne krađe zaposlenika otpada 39 posto, na eksterne krađe 38 posto, na administrativne greške 16 posto, dobavljači su odgovorni za 7 posto gubitaka. Ovi stručnjaci u sigurnosti smatraju da je sigurnost jedan od važnih uvjeta za kvalitetan rad i poslovni uspjeh, a s obzirom na promjenjive i nestabilne uvjete današnjice nužno je uvođenje korporativne sigurnosti kao poslovne funkcije u kompanijama.
Konferencija je obilovala maštovitim primjerima kojima se kradljivci služe u svojem naumu da otuđe robu, od skrivanja predmeta u dječja kolica, preko 'žrtvovanja' jednog člana lopovske družbe kako bi ostali nesmetano mogli izići iz trgovine s ukradenom robom, razmjenjivanja novaca na blagajni do razbijanja stakla na kiosku kamenim blokom...
Iz sudske je prakse vidljivo da se, kada je o organiziranom kriminalu riječ, gotovo uvijek krade roba veće kvalitete i za unaprijed dogovoreno tržište, a većinom je riječ o suhomesnatim proizvodima, kvalitetnijim sirevima, poznatim začinima, skupljim pićima i parfemima. Također je vidljivo da je odabir predmeta krađe dosta uvjetovan stupnjem i vrstom zaštite.
Na konferenciji se dosta govorilo o zakonskom progonu počinitelja krađe. Krađa robe u vrijednosti do 1000 kuna ne podliježe kaznenom progonu nego isključivo progonu po privatnoj tužbi. Većina trgovačkih centara se malo kad odlučuje za takav progon počinitelja zbog nedostatka vremena i upitnosti osude kradljivca. Takvo manjkavo zakonsko rješenje ustvari je najviše na štetu trgovaca. Trgovci svjesno ili ne zaziru od pokretanja postupka a krađa je sve više. Stoga se moglo čuti da bi i za krađu vrijednosti manje od 1000 kuna trebao postojati progon po službenoj dužnosti, jer na ovaj način ne šaljemo dobru poruku.
Od Marka Amidžiča, pomoćnika načelnika 2. policijske postaje Zagreb, sudionici konferencije su mogli saznati da su upravo krađe i teške krađe najviše zastupljene u općem kriminalitetu. Policija bilježi, osim povećanja broja kaznenih djela krađa i povećanje sitnih krađa.
I najmanja krađa svejedno je krađa. Za trgovca u maloj trgovini gubitak koji se na godišnjoj razini nagomila od takvih sitnih krađa, može značiti i kraj poslovanja. Gubitci od krađa u trgovačkim centrima, pak, u značajnom udjelu smanjuju prihode, a maloprodajni lanci muku muče i s organiziranim krađama i s krađama koje dolaze iznutra.
Od krađa je posebno teško osigurati kioske, čulo se na izlaganju Benka i Kušeca, a rješenje bolje sigurnosti u maloprodaji vide u sinergiji javne i privatne sigurnosti. Moglo se čuti i da je prilikom osiguranja preventivnih mjera u trgovačkim centrima od velikog značenja pozicioniranje sustava videonadzora. Sigurnost nije trošak nego strateška investicija, a prevencija je pritom ključna. "Sigurnost nije predmet trgovine", zaključili su Benko i Kušec.
Marijan Ružman, direktor korporativne sigurnosti Peveca, govorio je o tome kako se ulaganjem u tehniku i edukaciju zaposlenika smanjuju štetni događaji. Govoreći o inventurnim manjcima u trgovinama Pevec iznio je podatak da su oni u 2012. bili 0,28 posto dok su se u 2015. smanjili na 0,13 posto. Moderan sustav videonadzora omogućio je i dodatne funkcije- video integraciju blagajni kojom je omogućeno da se sve transakcije na blagajni pohranjuju zajedno s video zapisom kamere koja nadzire blagajnu, te je moguće brzo pronaći video zapise kupovine određenog artikla, plaćanje određenog iznosa ili određene kartice, čime se ubrzava pronalaženje traženog zapisa. U cilju osiguravanja optimalne razine sigurnosti i kontinuiranog praćenja sigurnosnog stanja u svim prodajnim centrima Peveca u rujnu 2010.godine sistematizirano je radno mjesto djelatnika na poslovima unutarnje kontrole.
Alekandar Rajčević, risk menadžer u Ikei govorio je o edukaciji zaposlenika u cilju smanjenja gubitaka. On smatra da Služba sigurnosti nije i ne može biti glavni nositelj rizika i odgovornosti za nastale manjkove. Osnovna je djelatnost u cijelosti nositelj rizika, a sveprisutnost Službe sigurnosti je nemoguća. Kvalitetnim edukacijskim materijalima osigurava se visoka razina kompetencija. Zaposlenici postaju "oči i uši" Službe sigurnosti, a preduvjet je razvoj niza edukacijskih materijala prilagođenih stvarnim potrebama i situacijama svakog pojedinog odjela.
Tilen Belović sigurnosni stručnjak Amazona iz Njemačke održao je predavanje o sprječavanju gubitaka u maloprodaji i funkciji Loss and Prevention odjela. Za unutarnje krađe u maloprodaji po njegovim je riječima modus operandi sweathearting, funkcija „No Sale“ na POS blagajni, funkcija „Storno“ na POS blagajni, reklamacije, popusti za djelatnike, krađa iz sefa/trezora te prijevare s vaučerima za popuste, kreditnim karticama itd. Kada je o vanjskim krađama riječ, najveći problem predstavlja organizirani kriminal.
Ivan Ročić, direktor Securitas Hrvatska u svom je predavanju rekao da postoji tri profila kradljivca - oportunisti, boosteri i organizirani kriminalci. Boosteri kradu kontinuirano, često kradu više artikala, koriste torbe/vrećice obložene aluminijskom folijom ili druge uređaje, nisu toliko zabrinuti oko sigurnosti, prodaju ukradene artikle, dok organizirani kriminalci rade u grupama, posjećuju više lokacija, kradu određene artikle i prodaju ih. Prema Ročićevim riječima, kod prepoznavanja kradljivca važno je obratiti pozornost na slijedeće stvari: izbjegava izravan pogled u oči, promatra postoji li u prostoru kamera, ogledala (pre)velika odjeća, velike torbe, ruksaci, dječja kolica, invalidska kolica. Također se radi o zamjeni ambalaže jeftinog i skupog artikla.
Na konferenciji se puno govorilo i o tehničkim rješenjima u svrhu povećanja profita. O tome su govorili stručnjaci iz tvrtki Peran, Fortinet, Alarm Automatika, Tenzor (Protrade), a govorili su o rješenjima zaštite u trgovinama poput EAS-a, primjene videoanalitike u retailu, integraciji tehničke zaštite, logistike i poslovne analize u maloprodaji kao konkurentskim prednostima.
Damir Trut, direktor u zaštitarskoj tvrtki Bilić Erić naglasio je da centri sve češće angažiraju i zaštitare u građanskoj odjeći, jer oni u slučaju primjene svojih ovlasti djeluju vrlo diskretno čime uzrokuju manje neugodnosti i kupcima i prodavačima. Za postizanje optimalne zaštite trgovačkih centara neminovno je objediniti zaštitno djelovanje zaštitara i tehnička sredstva i naprave u jedinstvenu zaštitnu cjelinu – sustav integralne zaštite. Trut je naglasio da krađe sve više postaju neizostavni dio "poslovanja" svakog trgovačkog centra te oštećenje i konzumacija pojedinih prehrambenih proizvoda. Istraživanja provedena u nekoliko trgovačkih lanaca govore da se u trgovinama krade više nego prije, a štete nastale zbog krađe kupaca imaju udio od gotovo 37 posto u ukupnim štetama. Kradljivci svakim danom koriste sve naprednije metode i tehnike iznošenja ukradenih stvari iz trgovina, a preferiraju se stvari malog volumena, ali velike novčane vrijednosti. Ukradena se roba najčešće iznosi kroz glavna vrata, u potrošačkim kolicima ili skrivena u odjeći.
Na konferenciji je naglašena potreba za boljom suradnjom sigurnosnih stručnjaka iz različitih trgovačkih centara na razmjeni iskustva jer kada je o gubitcima od krađa riječ, trgovački si lanci nisu međusobno konkurentni jer se svi moraju nositi s istim problemom.
Medijski partner konferencije bio je Ja trgovac, a za osvježenja se pobrinuo Juicy.
Nataša Gajski Kovačić