U 2019. godini nije bilo događaja ni pojava koji bi značajnije ugrozili sigurnosne prilike u Republici Hrvatskoj. Trenutno ne postoje naznake niti vidljivi potencijali značajnije destabilizacije sigurnosnih prilika. Teroristička prijetnja na teritoriju Republike Hrvatske i dalje je niska. Iako se mogućnost terorističkog napada ne može isključiti, tijekom 2019. godine u Republici Hrvatskoj nije bilo indikatora koji bi ukazivali na povećanje terorističke prijetnje. Međutim, u terorističkom napadu talibana na NATO-ovu misiju Resolute Suportu Afganistanu u srpnju 2019. godine poginuo je jedan, a ranjena su dvojica hrvatskih vojnika.
Najveći rizik po pitanju terorističke prijetnje predstavljaju regionalni sljedbenici i simpatizeri islamističkih terorističkih organizacija te povratnici iz Sirije/Iraka. U Republici Hrvatskoj salafitska populacija je malobrojna i ne zagovara nasilje niti terorizam. Iskustva zapadnih država pokazujuda su izvršitelji terorističkih napada često osobe s psihičkim poremećajima koje su se samoradikalizirale. Stoga, latentnu opasnost predstavlja mogućnost nepredviđene samoradikalizacije pojedinaca koji bi, inspirirani terorističkom propagandom ili zbog psihičkih poremećaja, mogli pokušati izvesti teroristički čin. Jedan od rizika jest i prolazak osoba koje podržavaju ili simpatiziraju terorističke skupine preko teritorija Republike Hrvatske.
SOA u smanjivanju rizika od ovog izazova poduzima odgovarajuće preventivne aktivnosti u cilju zaštite Republike Hrvatske, ali i ostalih europskih država. Od ukupno sedam osoba (dvojica muškaraca i pet žena) koje su otišle na područje pod kontrolom ISIL-a, a koje imaju (i) hrvatsko državljanstvo, prema raspoloživim podacima dvojica muškaraca i jedna žena su poginuli tijekom 2017. i 2018. godine u Siriji/Iraku, a ostale žene su još uvijek u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih snaga u Siriji.
Iako se u zapadnoj Europi suočavaju s jačanjem tzv. desnog ili antiimigracijskog ekstremizma, u Republici Hrvatskoj trenutačno ne postoji ozbiljniji antiimigracijski ekstremizam, stoji u Izvješću Sigurnosno-obavještajna agencije koja izvješće o sigurnosti objavoljuje po šesti puta.
Ovogodišnje izvješće osobito je posvećeno dvama trendovima: sve većem značaju međunarodne sigurnosno-obavještajne suradnje u zaštiti zajedničke europske sigurnosti te jačanju uloge SOA-e u zaštiti hrvatskog nacionalnog kibernetičkog prostora.
Na gospodarsku sigurnost utjecat će posljedice pandemije bolesti COVID-19
Hrvatsko gospodarstvo je otvoreno i dominantno orijentirano na tržište Europske unije, uz značajan udio turizma u strukturi BDP-a, te će osjetiti posljedice gospodarskih poremećaja uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19. Uslijed krize, Republika Hrvatska poduzela je niz gospodarskih mjera radi očuvanja gospodarske stabilnosti. Europska unija ublažila je proračunska pravila kako bi vlade država članica mogle donijeti mjere u potpori svojih gospodarstava. Oporavak hrvatskog gospodarstva bitno će ovisiti o oporavku ukupnog gospodarstva Europske unije.Korupcija i gospodarski kriminal sputavaju razvitak i prosperitet. Korupcija u javnoj upravi, državnim institucijama i tijelima te javnim tvrtkama, uz sve negativne društvene posljedice, predstavlja značajnu prijetnju za gospodarski razvitak Republike Hrvatske te ugrožava funkcioniranje tržišta, gospodarski rast, smanjuje javne financije i oštećuje državni proračun. Posebno rizično područje na području suzbijanja korupcije i gospodarskog kriminala predstavljaju procesi javne nabave i njihova zloporaba. Kriminalne skupine i pojedinci raznim malverzacijama i prijevarama pokušavaju na nezakonite načine ostvariti dodatnu zaradu, a jedan od ciljeva im je i koruptivno djelovanje prema predstavnicima vlasti na raznim razinama. Zbog velikih iznosa i složenosti projekata, koruptivnim rizicima izloženi su i veliki infrastrukturni projekti, uključujući i one koji se financiraju iz fondova EU.Također, prisutan je interes za ulaganje kapitala nepoznatog porijekla u Republiku Hrvatsku, pri čemu postoji rizik da se radi o „pranju“ nezakonito stečenog novca. Posebno složeni oblicikorupcije, zloporabe i malverzacije u trgovačkim društvima, izvlačenja i pranja novca imaju i svoju međunarodnu dimenziju.O svim saznanjima vezanima za korupciju i organizirani kriminal SOA izvješćuje policiju i Državno odvjetništvoRH.
Organizirani kriminal povezan je s regionalnim kriminalnim skupinama
Intenzivirana je suradnja pripadnika domaćih s regionalnim kriminalnim skupinama pri čemu međusobno razmjenjuju i angažiraju članove skupina iz susjednih zemalja za izvršenje kaznenih djela na svom području te si međusobno pružaju logističku potporu za djelovanje na teritoriju drugih zemalja. Posebno aktivna transnacionalna suradnja kriminalnih skupina odvija se na području krijumčarenja narkotika. Tako je u rujnu 2020. godine u međunarodnoj policijskoj akciji na Kanarskim otocima (teritorij Kraljevine Španjolske) uhićeno više hrvatskih državljana koje se sumnjiči za krijumčarenje većih količina kokaina jedrilicom za prekooceanskuplovidbu. Kokain je bio namijenjen europskom ilegalnom narko tržištu.Pritisak ilegalnih migracija potaknuo je rast organiziranog kriminala u vidu krijumčarenja ljudi. Kao i prijašnjih godina, prisutne su pojave pokušaja krijumčarenja oružja s područja jugoistočne Europe, preko teritorija Republike Hrvatske, na ilegalna tržišta zapadne i sjeverne Europe.Učestali višegodišnji oružani obračuni organiziranih kriminalnih skupina iz susjednih država i dalje traju u obliku brutalnih likvidacija pripadnika suprotstavljenih skupina te postoji opasnost da se dio tih obračuna realizira i na teritoriju Republike Hrvatske. Suprotstavljene kriminalne skupine međusobne obračune znaju provoditi i na mjestima na kojim se okuplja veći broj ljudi.Ratni zločini i pronalazak nestalih u Domovinskom ratu i dalje su u fokusu interesa SOA-eSudbina nestalih u Domovinskom ratu, pronalazak masovnih i pojedinačnih grobnica, kao i sankcioniranje ratnih zločina i dalje predstavlja jedan od prioriteta rada sigurnosnog i pravosudnog sustava Republike Hrvatske. SOA i dalje, u suradnji s drugim nadležnim tijelima, prikuplja podatke i dokumentaciju u svrhu utvrđivanja krivaca, žrtava i okolnosti počinjenja ratnih zločina za vrijeme Domovinskog rata, utvrđivanja lokacija pojedinačnih i masovnih grobnica osoba nestalih u Domovinskom ratu kao i utvrđivanjemjesta boravka osoba osumnjičenih za ratne zločine. Nepovoljni demografski trendovi opteretit će daljnji razvoj Republike HrvatskeIako nepovoljna demografska struktura i trendovidemografskihprocesa u Republici Hrvatskoj ne predstavljaju izravnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti, njihov nastavak će dugoročno opteretiti daljnju dinamiku društvenog i gospodarskog razvoja Republike Hrvatske.
SOA ulaže u jačanje nacionalne kibernetičke sigurnosti
Globalne kibernetičke prijetnje u stalnom su porastu, a sve veći broj sofisticiranih kibernetičkih napada, uz rastuću ovisnost suvremenog društva o kibernetičkoj tehnologiji, traži nove pristupe. Republika Hrvatska je, posebice kao članica NATO-a i EU-a, meta državno sponzoriranih kibernetičkih napada koji su temeljito planirani, napredni i ustrajni (APT -Advanced Persistent Threat) i koje obilježava visoka razina stručnosti i prikrivenosti počinitelja napada u dužem razdoblju.
Ciljevi APT napada najčešće su krađa povjerljivih informacija (državna ili industrijska špijunaža), ali napadi mogu biti usmjereni i na stvaranje štete na nacionalnoj kritičnoj infrastrukturi ili na ključnim i digitalnim uslugama društva. Zamjetan je i trend korištenja složenih taktika i tehnika APT napada u okviru organiziranih kriminalnih skupina koje kibernetički prostor koriste u cilju financijskih iznuda (ransomware) ili za malverzacije u financijskom sektoru.Stoga je SOA, u suradnji s drugim nadležnim nacionalnim tijelima, započela opsežan proces prevencije i zaštite nacionalnog kibernetičkog prostora. U okviru ovog procesa, SOA je 2019. godine uspostavila Centar za kibernetičke tehnologije.
Cilj uspostave Centra je zaštita nacionalnog kibernetičkog prostora od državno sponzoriranih kibernetičkih napada i APT kampanja pomoću mreže senzora smještenih u tijelima koja se štite. Centar omogućava brzu i učinkovitu primjenu sigurnosno-obavještajnih i drugih tehničkih informacija i saznanja, prikupljenih u okviru međunarodne sigurnosno-obavještajne razmjene te kroz druge raspoložive globalne izvore. Time je omogućeno otkrivanje sofisticiranih kibernetičkih napada u najranijim fazama i u bilo kojem segmentu kibernetičkog prostora koji pokriva mreža senzora. Ovakav pristup povezuje najsloženije tehničke sustave za zaštitu kibernetičkog prostora i sigurnosno-obavještajne sposobnosti, s ciljem otkrivanja, sprječavanja i atribucije državno sponzoriranih kibernetičkih napada i APT kampanja usmjerenih protiv Republike Hrvatske, čime se bitno smanjuje rizik kompromitacije ključnih nacionalnih informacijskih resursa.
"Naše šesto javno izvješće objavljujemo u sigurnosno izazovnom vremenu koje je još jednom pokazalo svoju promjenjivu narav. Naše društvo, kao i ostatak svijeta, suočilo se sa širenjem novog virusa i pandemijom bolesti COVID-19kojaje ozbiljno uzdrmalanaš način života, funkcioniranje gospodarstva i svih društvenih djelatnosti. Uz to, naš glavni grad u ožujku ove godine pogodio je i razoran potres, koji je dodatno utjecao na stanje i osjećaj sigurnosti. Što se tiče uloge Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), prirodne nepogodenisu dio naših primarnih ovlasti. Radi se o pojavama kojima se bave drugi državni sustavi: javnozdravstveni sustav Republike Hrvatske, civilna zaštita i druga tijela. Ipak, SOA je i u ovoj situaciji bila svima njima na raspolaganju kada su naše sposobnosti ili saznanja mogli pridonijeti većoj sigurnosti naših građana. Ono što prijetnje kojima se SOA bavi razlikuje od prirodnih prijetnji jesusvjesnosti namjera. Bilo da govorimo o terorizmu, ekstremizmu, stranoj špijunaži ili organiziranom kriminalu uvijek imamo jednu ili više osoba koje aktivno i svjesno nastoje ugroziti našu nacionalnu sigurnost ili sigurnost naših građana. Naša je zadaća prepoznati takve namjere i pojave, djelovati preventivno na njih te izvijestiti korisnike naših informacija o njima i njihovim mogućim posljedicama.I u vremenu COVID-19, prijetnje kojima se bavi SOA i dalje su prisutne i realne. Štoviše, neke od njih, poput terorizma ili organiziranog kriminala, mogu dodatno ojačati, pogotovo ukoliko njihovi pripadnici procijene da su sigurnosne snage prenapregnute zbog posljedica pandemije. Zato je naša osobito važna zadaća nastaviti funkcionirati i u kriznom razdoblju. Slično kao i javnozdravstveni sustav u slučaju virusa, SOA se bavi izazovima čiji akteri nastoje ostati nevidljivi, ali su njihove posljedice vidljive i opasne ponašu nacionalnu sigurnost. Stoga je naš posao preventivno djelovati prema takvim izazovimate pouzdanim podacima izvješćivati nadležna tijelao njima i njihovim posljedicama. Javno izvješće sadržava statističke podatke za prošlu godinu, dok je prikazano trenutačno stanje sigurnosti.Ovogodišnje javno izvješće posebno smo posvetili dvama dugoročnim trendovima u sigurnosno-obavještajnoj zajednici. Prvi je sve značajnija međunarodna suradnja europskih sigurnosnih i obavještajnih agencija, dok je drugi sve veće pomicanje sigurnosno-obavještajnog rada u kibernetičku sferu", stoji u uvodu Izvješće kojeg potpisuje ravnatelj SOA-e, Daniel Markić.