Nikad nisam upoznao nikoga poput tebe. Tako si posebna; Nikad prema nikome nisam osjećao ovako nešto. Najljepša si osoba, i izvana i iznutra; Ako me voliš, pomoći ćeš mi; Jedva čekam provesti ostatak života s tobom; Ti si moja srodna duša; Moj je život puno bolji otkako si ti u njemu!. Zbog ovakvih se rečenica možete osjećati posebnije od bilo koga drugog. Nevjerojatan osjećaj, zar ne? Da se razumijemo, svatko od nas doista i je jedinstven. No kada Vam takve rečenice izgovara netko koga ste tek upoznali, može se činiti pomalo pretjeranim. Jer srodna duša možda je toksični manipulator. Ove su rečenice često znak „ljubavnog bombardiranja” - manipulativne taktike kojom osoba obasipa drugu pretjeranom pažnjom, divljenjem i obožavanjem. To se može dogoditi na samom početku veze, ali i kasnije – osobito nakon svađe ili kada druga strana primijeti da sumnjate u njezino ponašanje i da se povlačite.
Generali, liječnici, radnici na platformama...
Profesorica emeritus Pamela B. Faber s Odsjeka za prevođenje i tumačenje Sveučilišta u Granadi analizirala je jezik koji koriste međunarodne mreže za ljubavne prijevare kao i njihove strategije manipulacija. Koristeći kognitivnu lingvistiku, analizu diskurza i korpusnu lingvistiku pokušala je dobiti uvid u mehanizme koji stoje iza internetskih ljubavnih prijevara. Komunicirala je s više od 150 internetskih prevaranata tijekom četverogodišnjeg razdoblja, u kojem je „upoznala” 51 američkog generala, 29 liječnika Ujedinjenih naroda i 20 radnika na naftnim platformama, a svi su oni bili varalice. Kako bi proučila na koji način kriminalci grade lažne emocionalne odnose s ciljem izvlačenja novca od svojih žrtava istraživala je prevarante koji djeluju na digitalnim platformama pod lažnim identitetima, a koji su tvrdili da pripadaju raznim profesijama: navodni američki generali stacionirani u zonama sukoba, liječnici povezani s međunarodnim organizacijama, radnici na naftnim platformama, vanjski suradnici, kapetani brodova, pa čak i slavne osobe. Kako bi održala korak s njima, profesorica je preuzela ulogu bogate udovice koja živi u vili, posjeduje vrhunski luksuzni automobil i ima osobnog vozača.
Profili osoba s kojima je stupila u kontakt dijele zajedničke karakteristike: predstavljaju se kao ugledni stručnjaci koji rade u opasnim okruženjima ili na odgovornim pozicijama; tvrde da su udovci ili da su prošli kroz prekid veze; te navode da traže stabilnu vezu utemeljenu na povjerenju i iskrenosti. No, nakon romantike slijedi hitan zahtjev za novcem, popraćen raznim izgovorima. Na temelju tih razgovora istraživačica je sastavila lingvistički korpus koji sadrži više od dva milijuna riječi prikupljenih iz stvarne komunikacije. Kako bi to postigla, koristila je metodu mamljenja (tzv. *honeytrap*), predstavljajući se na društvenim mrežama kao bogata udovica – što je jedan od profila koje takve kriminalne organizacije najčešće ciljaju. Rezultati ovog rada, dokumentirani u raznim znanstvenim publikacijama, pokazuju da uspjeh tih prijevara ne ovisi samo o socijalnom inženjeringu, već i o strateškoj uporabi jezika. U jednoj od publikacija – *The Language of Love Fraud* (Jezik ljubavnih prijevara) – Faber primjenjuje semantiku okvira i korpusnu lingvistiku kako bi proučila na koji način prevaranti aktiviraju kognitivne okvire povezane s ljubavlju, povjerenjem, zaštitom ili predanošću. Istraživanje pokazuje da određeni leksički odabiri mogu navesti žrtve da previde sintaktičke pogreške, proturječnosti u pričama ili nevjerojatne financijske zahtjeve. Istraživanje je također otkrilo karakteristične značajke unutarnjeg funkcioniranja tih mreža. Među njima su učestala uporaba izraza 'alaye', kojim se prevaranti međusobno prepoznaju. Prevarant će u razgovoru napisati 'alaye' kako bi provjerio jeste li i vi sami prevarant, kolega ili "lovac na prevare".
Centri za obuku prevaranata
Uz to, imamo i takozvana „kraljevstava prevaranata” ('Hustler Kingdoms') - neformalni centri za obuku otkriveni u zapadnoj Africi – gdje mladi pripravnici prolaze posebnu obuku za razvijanje tehnika obmane usmjerenih na žene sa Zapada. Studija ima jednu značajnu prednost: suradnju, u određenoj fazi, s nekim od prevaranata koji su otkrili svoje tehnike. Naime, 11 kriminalaca s kojima je istraživačica komunicirala izričito je priznalo svoje prijevarne aktivnosti, a trojica su naknadno surađivala pružajući informacije o metodama koje koriste te organizacije. Ta su priznanja omogućila detaljniji uvid u strukturu i postupke djelatnosti koja generira milijune eura u raznim zemljama diljem svijeta.
Ekonomske posljedice romantičnih prijevara su znatne. Prema podacima koje je Faber prikupila iz službenih međunarodnih izvora, gubici uzrokovani ljubavnim prijevarama u Sjedinjenim Američkim Državama 2022. godine dosegli su 1,3 milijarde dolara. U Ujedinjenom Kraljevstvu žrtve su iste godine predale 88 milijuna funti. Osobno iskustvo Faber u komunikaciji s desecima lažnih udvarača opisano je u članku 'Granny Bites Back' (Baka uzvraća udarac), objavljenom u britanskom časopisu 'That’s Life!'. U njemu opisuje neke od najupečatljivijih epizoda iz istrage koja joj je omogućila da iznutra promatra djelovanje te globalne industrije prijevara.
Kada je riječ o romantičnim prijevarama, riječ je o vrbovanju, a ne o naivnosti, otkriva mračnu stvarnost ljubavnih prijevara u podcastu 'Writing Wrongs' dr. Elisabeth Carter. U seriji podcasta britanskog Aston sveučilišta bavili su se i temom ljubavnih prijevara a otkriveno je i kako prevaranti manipuliraju žrtvama koristeći moć jezika. Ljubavne se prijevare često odbacuju kao slučajevi u kojima su naivne žrtve „nasjele” i ostale bez novca, no forenzička lingvistica i kriminologinja dr. Elisabeth Carter razbija tu zabludu. Smatra da su takve prijevare oblik psihološkog zlostavljanja u kojem se žrtve pažljivo vrbuju pomoću manipulativnih jezičnih tehnika. Dr. Carter je, inače, vodeća stručnjakinja za područje prijevara i obmana sa Sveučilišta Kingston, a analizirala je jezične strategije kojima se prevaranti služe kako bi izgradili povjerenje, stvorili emocionalnu ovisnost i izvukli novac, a da pritom ne izazovu sumnju. Ljubavna prijevara jedna je od prijevara u porastu u Ujedinjenom Kraljevstvu; samo je u 2024. godini zabilježeno više od 8000 prijava, uz ukupne gubitke od 99,4 milijuna funti. Ipak, te brojke tek su vrh sante jer se prijavljuje samo 13 posto slučajeva prijevare, uglavnom zbog osjećaja srama i stigme.
Jeziv obrazac psihološke kontrole
U podcastu se razgovaralo o tragičnom slučaju Rogera, žrtve ljubavne prijevare kojim je manipulirao prevarant predstavljajući se kao vojna časnica Camilla. Kroz forenzičku lingvističku analizu, razgovora između žrtve i prevaranta dr. Elisabeth Carter otkriva jeziv obrazac psihološke kontrole. Dr. Carter objašnjava tehniku 'kapljičnog hranjenja', gdje prevaranti suptilno uvode financijske zahtjeve, pa žrtve dragovoljno nude novac, te 'ciklus srama', koji žrtve zarobljava da okrive sebe i nastave s plaćanjima. Također otkriva 'manipulativno zrcaljenje', gdje prevaranti odražavaju iskustva žrtve kako bi izgradili povjerenje. Kako se prijevara pojačava, taktike povlačenja i kažnjavanja - odgođeni odgovori, emocionalna distanca i prebacivanje krivnje - čine da se žrtve osjećaju odgovornima.
Prevaranti također prekidaju vanjsku podršku, izolirajući žrtve od prijatelja, obitelji ili banaka. Zapisnike razgovora romantičnih prijevare nazvala je 'lingvističkim mjestom zločina'. „Pažljivim čitanjem kako se ovi razgovori odvijaju možemo točno razaznati kako prevaranti grade povjerenje svojih meta i izvršavaju ovaj uznemirujući i štetni prekršaj. „Ovdje se ne radi o tome da su žrtve naivne - radi se o tome da su prevaranti vješti. Romantična prijevara funkcionira jer se temelji na istim psihološkim tehnikama kao i prisilna kontrola i dotjerivanje. Žrtve krive sebe, ali stvarnost je da su ove prijevare pomno osmišljene kako bi se spriječilo zvonjenje alarma. Žrtve nisu samo prevarene - one su emocionalno kontrolirane. I poput prisilne kontrole u obiteljskom nasilju, često ne shvaćaju da se to događa dok ne bude prekasno. Tako sam jezik postaje najmoćnije oruđe prevaranta“, smatra dr. Carter. Podcast također ističe 'zabludu nepovratnih troškova', psihološku zamku u kojoj žrtve nastavljaju slati novac u nadi da će spasiti svoju investiciju, i financijski i emocionalno. Prevaranti iskorištavaju ideju 'jednog posljednjeg plaćanja' - posljednje prepreke prije sreće. Ali ta posljednja prepreka nikad ne prestaje.
Financijski kriminal
Stručnjakinja za prijevare sa Sveučilišta Aston dr. Rasha Kassem ističe da ljubavne prijevare i dalje predstavljaju značajnu prijetnju te da nisu ograničene na digitalne platforme već se mogu dogoditi i u internetskom i u stvarnom (izvanmrežnom) okruženju. Podaci britanskog Nacionalnog ureda za obavještajne podatke o prijevarama (National Fraud Intelligence Bureau) pokazuju da je u financijskoj godini 2024./2025. u Ujedinjenom Kraljevstvu zabilježeno približno 9449 prijava ljubavnih prijevara, uz gubitke veće od 106 milijuna funti. Trošak po žrtvi iznosi oko 11.000 funti, a broj prijava raste u više lokalnih područja, uključujući Bedfordshire, gdje je broj slučajeva posljednjih godina porastao za otprilike 19 posto.
Voditeljica istraživačke skupine za područje prijevara na Sveučilištu Aston, dr. Kassem, navodi da su stvarni razmjeri štete vjerojatno i veći zbog nedovoljnog prijavljivanja slučajeva uzrokovanog stigmom, emocionalnom patnjom i strahom od osude okoline. Dodaje kako ljubavne prijevare nisu ograničene na digitalne platforme te se mogu dogoditi i putem interneta i u stvarnom životu, pri čemu počinitelji zloupotrebljavaju povjerenje u svakoj situaciji u kojoj se stvaraju veze. Iako se ljubavne prijevare često prikazuju kao problem vezan isključivo uz internet, takav je pristup ograničen. Iako digitalne platforme igraju značajnu ulogu, do tih kaznenih djela može doći i u stvarnom životu, unutar društvenih krugova ili zajednica, stoga bi građani trebali biti oprezni gdje god se stvaraju veze. U nekim slučajevima počinitelji mogu ponuditi ili dogovoriti susrete uživo. Takvi susreti mogu žrtve izložiti riziku od fizičke ozljede, zastrašivanja ili prijetnji, uz krađu novca, vozila i drugih dragocjenosti.
Romantična prijevara stoga treba biti shvaćena i kao financijski kriminal i kao pitanje zaštite. Kako biste se zaštitili od toga da postanete potencijalna žrtva, dr. Kassem nudi ove jednostavne savjete: „Budite oprezni ako netko brzo izrazi snažne emocije ili predanost. Zahtjeve za novcem, darovima, ulaganjima ili pristupom imovini tretirajte kao znakove upozorenja. Budite oprezni zbog tajnosti, nedosljednih informacija ili pritiska da brzo djelujete. Zapamtite da se romantične prijevare mogu dogoditi online i offline, uključujući i putem društvenih ili društvenih okruženja. Budite oprezni s osobnim sastancima, posebno ako postoji hitnost ili nevoljkost za siguran ili javni sastanak. Razgovarajte s nekim kome vjerujete - vanjska perspektiva može otkriti rizike. Ako se osjećate nesigurno, ugroženo ili prisiljeno, odmah potražite pomoć; biti meta prijevare nikada nije izvor srama“. Istraživanje dr. Kassem ispituje mehanizme, utjecaje i odgovore na romantične prijevare. Njezin akademski članak „Mapiranje istraživanja romantičnih prijevara: Sustavni pregled“, sintetizira postojeća istraživanja o toj temi, dok njezina stručna publikacija „Vodič za provedbu zakona za borbu protiv romantičnih prijevara i podršku žrtvama“ prevodi istraživačke dokaze u praktične smjernice za policiju i praktičare na prvoj crti.
Mijenjam, mijenjam se
Prevaranti koji se bave romantičnim vezama mijenjaju identitete kombinirajući automatiziranu tehnologiju, izmišljene osobne podatke i psihološku manipulaciju. Umjesto da se oslanjaju na jednostavna lažna imena, moderni prevaranti primjenjuju visoko organizirane operacije korporativnog stila kako bi skalirali, rotirali i odbacivali identitete bez otkrivanja. Pojedinci i grupe upravljaju ovim brzim promjenama identiteta putem nekoliko ključnih taktika:
- Stvaranje sintetičkog identiteta ("Frankensteinova prijevara"): Umjesto da samo kradu fotografije stvarne osobe ("catfishing"), prevaranti sve više koriste sintetičke prijevare. Kombiniraju stvarno ukradene podatke (poput procurjelih brojeva socijalnog osiguranja ili kreditne povijesti) s potpuno izmišljenim detaljima kako bi izgradili potpuno novi identitet od nule. Ove "Frankensteinove" persone dovoljno su jake da prođu osnovne provjere identiteta i automatizirano uključivanje u aplikacije za upoznavanje i društvene mreže.
- Generativna umjetna inteligencija i deepfakeovi: Povijesno gledano, prevaranti su bili otkriveni kada bi žrtva zatražila video chat uživo. Danas koriste specijalizirani softver za promjenu identiteta usred razgovora. Prevaranti koriste alate umjetne inteligencije potrošačke razine kako bi tijekom videopoziva uživo preklopili atraktivno lice na svoje, dinamički zrcalivši svoje izraze lica. Generiraju hiperrealistična, nepostojeća ljudska lica pomoću umjetne inteligencije, zaobilaze tradicionalne pretrage obrnute slike koje žrtve koriste za uočavanje ukradenih fotografija. AI glasovni softver oponaša određene naglaske ili tonove, pojačavajući pozadinsku priču izmišljene persone.
- Kupnja i prodaja "popisa žrtava": Prevaranti rijetko počinju potpuno ispočetka kada prelaze na novi identitet. Kada je identitet kompromitiran ili je pak uspješno izvučen novac, operater bilježi podatke o ranjivostima žrtve. Ove se informacije sastavljaju u vrlo unosne baze podataka poznate kao "popisi naivčina". Popisi se prodaju putem kriminalnih mreža, omogućujući drugom prevarantu da pristupi istoj žrtvi tjednima kasnije pod potpuno novim pseudonimom, često se predstavljajući kao istražitelj, koristan prijatelj ili novi udvarač.
- Udaljenost: Kako bi objasnili zašto se ne mogu osobno sastati, prevaranti sustavno grade identitete oko određenih udaljenih profesija, poput vojnog osoblja stacioniranog u inozemstvu, radnika na naftnim platformama na moru, međunarodnim liječnicima ili inženjerima. Ove uloge opravdavaju iznenadne, nepravilne promjene lokacije ili komunikacijskih obrazaca.
- Rani prelazak s platforme: Platforme za upoznavanje koriste automatizirane algoritme za skeniranje sumnjivih aktivnosti, poput promjene podataka profila, ponavljajućih tekstualnih obrazaca ili velike količine poruka. Kako bi zaobišli ovu infrastrukturu, prevaranti daju prioritet što bržem premještanju žrtve s aplikacije za upoznavanje na privatne kanale za razmjenu poruka (poput WhatsAppa, Signala…). Nakon što su izvan platforme, izvorni profil može se izbrisati ili zabraniti bez prekida veze sa žrtvom.
Dražen Najman
Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
Photo by Omar:. Lopez-Rincon on Unsplash