Robotski sustavi iz DOK-ING-a
Eugen Antić
Razminiranje je složen i dugotrajni proces. Prvo ide identifikacija, zatim uklanjanje i na kraju uništavanje minskih polja i eksplozivnih naprava koje predstavljaju prijetnju sigurnosti ljudi i imovine. Miniranje je ozbiljan problem diljem svijeta, a mine ostavljaju dugotrajne posljedice na zdravlje i ekonomiju pogođenih područja.
Postoje različite vrste mina što uključuje protupješačke mine koje ciljaju ljude, protuoklopne mine koje ciljaju vozila i tenkove, minsko-eksplozivne naprave koje se koriste u improviziranim eksplozivnim napravama (IED) te podvodne mine koje se koriste u pomorskim operacijama. Takva minska polja predstavljaju ozbiljnu prijetnju civilima. One mogu uzrokovati smrtne slučajeve, ozljede, amputacije, invalidnost te dugotrajne psihološke i socijalne posljedice. Minska polja također ograničavaju pristup poljima, šumama, cestama i drugim resursima te ometaju razvoj pogođenih područja. Postoje različite metode razminiranja, uključujući ručno razminiranje, mehaničko razminiranje i uporabu robotskih sustava. Ručno razminiranje uključuje fizičko uklanjanje mina uz pomoć obučenih - deminera. Mehaničko razminiranje koristi specijaliziranu mehanizaciju, poput buldožera i rovokopača, za uklanjanje mina. Robotski sustavi koriste posebno dizajnirane robote koji mogu otkrivati, identificirati i uklanjati mine. Tehnološki napredak je odigrao ključnu ulogu u razminiranju. Napredni senzori, kao što su metal-detektori, magnetski senzori i senzori za detekciju kemijskih tragova, koriste se za otkrivanje mina. Robotski sustavi, dronovi i podvodni roboti koriste se za sigurno uklanjanje mina. Također se koriste i tehnike kao što su ručno razminiranje s psima tragačima i uporaba eksplozivnih metoda za uništavanje mina.
Razminiranje je složen i dugotrajan proces koji zahtijeva suradnju između vlada, humanitarnih organizacija, vojske i lokalnih zajednica. Postoje organizacije, poput Međunarodne kampanje za zabranu mina (ICBL) i Programa Ujedinjenih naroda za razminiranje (UNDP), koje rade na osvješćivanju, obuci pirotehničara, podršci žrtvama mina i koordinaciji razminiranja na globalnoj razini. Razminiranje je dugoročni proces koji zahtijeva kontinuirane napore kako bi se smanjio broj mina u svijetu i osigurala sigurnost i obnova pogođenih područja. Točan broj rasprostranjenih minskih polja diljem svijeta nije poznat jer se procjene mijenjaju s vremenom zbog različitih čimbenika kao što su razminiranje, postavljanje novih mina i promjene teritorija. Međutim, prema procjenama Međunarodne kampanje za zabranu mina (ICBL) i Landmine Monitora, koji prate situaciju s minama, još uvijek postoji značajan broj minskih polja u svijetu. Prema izvješću Landmine Monitora za 2020. godinu, najmanje 56 država i teritorija i dalje su kontaminirani minama. Procjenjuje se da su najviše kontaminirane zemlje Afganistan, Angola, Kambodža, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Irak i Mozambik. Sada među te države ubrajamo i Ukrajinu. Ove nabrojene države imaju visoku razinu prisutnosti mina i eksplozivnih ostataka rata. Također je važno napomenuti da iako je broj minskih polja visok, postoje globalni napori za razminiranje i postizanje cilja potpune eliminacije mina do 2025. godine, kako je postavljeno u Okvirnom pravilu Ottawske konvencije o zabrani protupješačkih mina.
Roboti za razminiranje
Roboti za razminiranje su posebno dizajnirani robotski sustavi koji se koriste za otkrivanje, identifikaciju i uklanjanje eksplozivnih naprava i mina. Ovi roboti igraju ključnu ulogu u sigurnom i efikasnom razminiranju prostora koji su zagađeni minama. Donosimo nekoliko modela robota koji se često koriste u svrhu razminiranja:
TALON: Talon je jedan od najčešće korištenih robota za razminiranje. Ovaj robot ima gusjenično postolje i opremljen je s različitim alatima za razminiranje, uključujući krakove, čekiće, kliješta i razne senzore. Talon može otkriti i deaktivirati različite vrste mina te se može kontrolirati daljinski.
PACKBOT: PackBot je još jedan popularan robot za razminiranje. Ima gusjenično postolje i opremljen je kamerama, senzorima i manipulatorima. Ovaj robot može izvršavati zadatke otkrivanja, identifikacije i uklanjanja mina, kao i pružati video i audio izvještaje operaterima.
HUSKY: Husky je robot koji se koristi za razminiranje i ima sposobnost autonomnog kretanja. Opremljen je senzorima za detekciju mina i sposoban je prepoznati i izbjeći prepreke. Husky također može vući posebne prikolice koje sadrže opremu za razminiranje.
DIGGER D-3: Digger D-3 je specijaliziran robot za dubinsko kopanje i uklanjanje mina. Ovaj robot ima veliku snagu i sposoban je izvlačiti zakopane mine uz minimalnu opasnost. Digger D-3 se također može koristiti za izgradnju zaštitnih zidova i prepreka.
LUCY: Lucy je robotski sustav koji se koristi za razminiranje podvodnih područja, kao što su obalna područja, rijeke i jezera. Ovaj robot je sposoban detektirati, identificirati i uklanjati podvodne mine uz pomoć specijalnih senzora i manipulatora.
Kod nas u Hrvatskoj ove sustave razvija tvrtka DOK-ING, a njihovi robotski sustavi za razminiranje i to modeli MV-2 Medeni jazavac, MV-4 Škorpion, MV-10 Bizon, MVF-5 Kljova, MV-3 Hystrix su cijenjeni i korišteni diljem svijeta. Reference im govore da su razminirali i očistili područja od 70000000m2 te da su uklonili više 45000 eksplozivnih ostaka iz rata te da je sigurno uništeno/uklonjeno 29000 AT/AP nagaznih mina. Moramo spomenuti podatak da se tehnologija robota za razminiranje stalno razvija, pa se novi modeli i poboljšane verzije postojećih modela kontinuirano uvode kako bi se poboljšala sigurnost i učinkovitost razminiranja.
Tko su ljudi koji rade na razminiranju?
Pirotehničari su specijalno obučeni profesionalci koji se bave razminiranjem. Njihov posao uključuje otkrivanje, identifikaciju, uklanjanje i uništavanje mina i eksplozivnih naprava. Oni rade na terenu, često izlažući se riziku kako bi osigurali sigurnost ljudi i obnovili kontaminirana područja. Plaća pirotehničara varira ovisno o različitim čimbenicima kao što su zemlja u kojoj rade, vrsta organizacije za koju rade, razina iskustva, obrazovanje i odgovornosti koje nose. U nekim zemljama, pirotehničari mogu biti zaposleni od strane vlade, vojske ili specijaliziranih agencija koje se bave razminiranjem. U drugim slučajevima, mogu biti angažirani putem humanitarnih organizacija koje se bave razminiranjem. Njihova plaća obično nije visoka, s obzirom na prirodu posla i izloženost riziku. Mnogi rade iz humanitarnih razloga, a ne zbog visoke financijske nagrade. Nagrada za njihov rad često proizlazi iz činjenice da doprinose sigurnosti zajednica i pomažu u obnovi pogođenih područja. Specifične informacije o plaći pirotehničara mogu se razlikovati ovisno o mjestu i uvjetima rada. Koliko je to opasan posao govori nam podatak da je kod nas od završetka borbenih operacija 1996. godine do danas stradalo 134 pirotehničara i pomoćnih djelatnika, od kojih 40 smrtno.
Kako djeluju tvrtke za razminiranje
Organizacije koje se bave razminiranjem obično provode specijalizirane operacije kako bi identificirale i uklonile mine i NEUB iz zemlje, vode ili drugih područja.
U mnogim državama postoje organizacije koje se bave razminiranjem kao humanitarnim naporom. Te organizacije surađuju s lokalnim vlastima i institucijama kako bi identificirale kontaminirana područja i provodile postupke razminiranja. Proces razminiranja može uključivati detekciju mina, njihovo označavanje, iskopavanje i sigurno uništavanje. Tvrtke za razminiranje djeluju s ciljem identificiranja, uklanjanja i uništavanja mina i drugih neeksplodiranih ubojnih sredstava (NEUB) radi osiguranja sigurnosti ljudi i omogućavanja razvoja infrastrukture. Tvrtka za razminiranje prvo će provesti procjenu kontaminiranih područja kako bi utvrdila opseg problema. To uključuje analizu povijesnih podataka, informacija o sukobima i kartiranje kontaminiranih područja. Sljedeći korak je korištenje posebnih metoda i tehnologija za detekciju mina i drugih NEUB-ova na terenu. To mogu biti ručni ili mehanički detektori metala, posebni senzori ili čak uporaba pasa za pronalaženje mina.
Nakon identifikacije mina, tvrtka za razminiranje će označiti područja koja su kontaminirana kako bi upozorila ljude da se ne približavaju i kako bi se spriječile nesreće. Tvrtka će koristiti stručno osoblje pirotehničare i posebne tehnike za uklanjanje mina s označenih područja. Postupci uklanjanja mogu uključivati kopanje, korištenje robotskih sustava ili drugih specijaliziranih alata. Uklonjene mine se potom transportiraju na sigurno mjesto za uništavanje. Uništavanje može biti izvođeno kontroliranim eksplozivom ili drugim sigurnim metodama kako bi se osiguralo da mine više ne predstavljaju prijetnju. Nakon što su minsko-kontaminirana područja očišćena, tvrtke za razminiranje često sudjeluju u obnovi infrastrukture i podršci zajednici. To može uključivati izgradnju puteva, škola, poljoprivrednih projekata i obuku lokalnog stanovništva o opasnostima mina. Važno je napomenuti da svaka tvrtka za razminiranje može koristiti različite metode i tehnologije ovisno o svojim resursima, lokalnim uvjetima i specifičnim zahtjevima područja koje se razminira.
Prema podacima MUP-a u Hrvatskoj su akreditirane 43 tvrtke za razminiranje koje zapošljavaju oko 492 pirotehničara i 55 pomoćnih djelatnika, ima 104 pasa i 43 strojeva. Kod nas u Hrvatskoj se nekoliko tvrtki bavi ovim poslovima, stoga ćemo nabrojiti neke od njih DOK-ING razminiranje, HCR - CTRO, DOK-ING, Detektor, Bak Unija, Alfa razminiranje, Rumital, Zeleni kvadrat, Piper, MKA Deming, Heksogen, Istraživač... Trenutna minska situacija u RH kaže da minski sumnjivo područje na prostoru Republike Hrvatske iznosi 137,13 četvorna kilometra, kao rezultat aktivnosti razminiranja te općeg i tehničkog izvida. Minsko sumnjivo područje obuhvaća 6 županija i 29 gradova i općina, koji su zagađeni minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima. Procjenjuje se da je minsko sumnjivo područje zagađeno s cca 11.732 mina te neeksplodiranim ubojnim sredstvima, posebno u područjima intenzivnih borbenih djelovanja tijekom Domovinskog rata.
Cjelokupno minski sumnjivo područje Republike Hrvatske obilježeno je s 5.453 oznaka upozorenja na minsku opasnost, stoji u podacima Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite. Treba spomenuti i podatak da je nedavno Hrvatski sabor donio Nacionalni program protuminskog djelovanja Republike Hrvatske do 2026. godine u koje predstavlja viziju, misiju i strateške ciljeve protuminskog djelovanja kao i preuzete međunarodne ugovore. Kod nas je za protuminsko djelovanje zaduženo Ministarstvo unutarnjih poslova MUP u čijem je sastavu i HCR-a koji je postao sastavni dio novoustrojenog Ravnateljstva civilne zaštite, a što doprinosi povećanju učinkovitosti. Kad je razminiranje Hrvatske u pitanju u tom smislu idemo u dobrom pravcu, započeo je ciklus koji će kroz par godina i završiti te Republiku Hrvatsku učiniti još sigurnjom i atraktivnijom.