Gradovi diljem Ukrajine, uključujući Dnjepar (na slici), bili su teško bombardirani tijekom blagdanskog razdoblja.
© UNOCHA/Oleksii Holenkov
Nova godina nije donijela predaha Ukrajini, a proteklih tjedana smo vidjeli neke od najgorih napada u gotovo trogodišnjem ratu, rekla je u srijedu šefica UN-a za politička pitanja Vijeću sigurnosti. Rosemary DiCarlo istaknula je nepokolebljivu predanost UN-a da podrži sve smislene napore prema pravednom, održivom i sveobuhvatnom miru. Puna ruska invazija na Ukrajinu započela je 24. veljače 2022., a Vijeće se sastalo više od 100 puta kako bi raspravljalo o "mučnim posljedicama", podsjetila je.
Rat mora prestati
“Pa ipak, evo nas, na rubu treće godine najtežeg oružanog sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata – kojemu se ne nazire kraj”, upozorila je.
“Danak ovog besmislenog rata – u smrti, razaranju i destabilizaciji – već je katastrofalan. Zastrašujuće je razmišljati kamo bi nas to moglo dovesti. Mora prestati.”
Od početka rata UN-ov ured za ljudska prava, OHCHR, potvrdio je 29.579 civilnih žrtava - 10.242 ubijene osobe, uključujući 575 djece, i više od 19.300 ozlijeđenih, uključujući 1.264 djece.
Nedavni val napada
Dicarlo je rekla da je između 29. prosinca i 2. siječnja 96 ljudi ubijeno, a 423 ozlijeđeno, prema OHCHR-u. Samo u napadima bespilotnim letjelicama diljem zemlje 29. prosinca ubijeno je 58 ljudi, a ozlijeđeno 158 – najveći broj smrtnih slučajeva u jednom danu u cijeloj 2023. godini.
U međuvremenu, navodno je najmanje 25 civila ubijeno, a više od 100 ozlijeđeno, u udarima 30. prosinca u ruskom gradu Belgorodu, koji se pripisuju Ukrajini. Prekogranični napadi su se navodno nastavili, što je natjeralo neke civile da evakuiraju grad. Prošle subote navodno je 11 civila ubijeno u raketnom napadu na Pokrovsk, grad u regiji Donjeck u Ukrajini, koji su vlasti pripisale ruskim snagama.
DiCarlo je rekla da civili u zajednicama na prvoj liniji snose najteži teret baraža projektila, bespilotnih letjelica i topništva, s gotovo 70 posto civilnih žrtava zabilježenih u regijama Donjecka, Harkova, Hersona i Zaporožja.
Briga za djecu
Utjecaj rata na djecu je "posebno užasan", dodala je, ističući da je gotovo dvije trećine mladih Ukrajinaca bilo prisiljeno napustiti svoje domove, dok je procijenjeno da je 1,5 milijuna djece u opasnosti od posttraumatskog stresa i drugih stanja mentalnog zdravlja. Napadi raketama i bespilotnim letjelicama također uzrokuju ozbiljnu štetu civilnoj infrastrukturi, a tisuće su bez struje i vode po hladnom zimskom vremenu.
"Čak i dok borbe bjesne, Ukrajinci rade na ponovnoj izgradnji svojih života i domova, ulažući u područja koja su manje izložena izravnim neprijateljstvima", rekla je DiCarlo veleposlanicima. Dodala je da UN, u suradnji s vladinim partnerima, nastavlja podupirati lokalne napore za oporavak, uključujući energetski sektor.
DiCarlo je također ukazala na nedavni pozitivan razvoj događaja – dugo očekivanu razmjenu više od 200 ratnih zarobljenika između Rusije i Ukrajine koja se dogodila 3. siječnja, što je najveća takva razmjena od početka rata.
Edem Wosornu, direktor operacija i zagovaranja Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova, izvješćuje sastanak Vijeća sigurnosti o održavanju mira i sigurnosti u Ukrajini.
Humanitarci pod vatrom
Vijeće je također izvijestilo o humanitarnoj situaciji u Ukrajini, gdje više od 14,6 milijuna ljudi, otprilike 40 posto stanovništva, treba pomoć. Napadi i ekstremni vremenski uvjeti ostavili su milijune ljudi u rekordnih 1000 sela i gradova diljem zemlje bez struje i vode, rekao je Edem Wosornu, direktor Odjela za operacije i zagovaranje pri Uredu UN-a za humanitarna pitanja, OCHA.
Najnoviji val napada dodatno je utjecao na operacije pružanja pomoći i humanitarne radnike. Izvijestila je da se broj poginulih humanitarnih radnika više nego utrostručio, s četiri u 2022. na 15 prošle godine, dok je još 35 ozlijeđeno.
"Nagli porast napada na skladišta pomoći u posljednja dva mjeseca povećao je broj incidenata koji su negativno utjecali na operacije pomoći u 2023. na više od 50, od kojih su većina bombardiranja koja su pogodila skladišta", dodala je.
Zdravstvo i obrazovanje su pogođeni
Wosornu je rekla da je samo u prosincu pet humanitarnih skladišta oštećeno i spaljeno do temelja u regiji Kherson. Kao rezultat toga, tone artikala za pomoć, uključujući hranu, materijale za skloništa i medicinske lijekovezalihe, bile su uništene. Medicinske ustanove također su nemilosrdno gađane tijekom cijelog rata. Od veljače 2022. potvrđeno je oko 1435 napada na zdravstveni sustav, uključujući ubojstvo 112 zdravstvenih djelatnika, a u posljednjem valu zračnih napada oštećeno je najmanje 10 objekata.
Osim toga, više od 3000 obrazovnih objekata također je oštećeno ili uništeno, a mnogi preostali sada se koriste za smještaj raseljenih osoba ili kao centri za distribuciju pomoći. Kao rezultat toga, gotovo milijun djece nema siguran i pouzdan pristup nastavku obrazovanja.
Seksualno nasilje i trauma
Wosornu je rekla da je rat također izložio milijune Ukrajinaca povećanom riziku od rodno uvjetovanog nasilja, trgovine ljudima i iskorištavanja, uz izvješća o osobama u dobi od četiri do 80 godina koje su bile izložene seksualnom nasilju povezanom sa sukobom.
“Ovo me vodi do dublje točke o ovom ratu. Ispod vrlo očitih fizičkih posljedica za Ukrajinu i Ukrajince, krije se mnogo manje vidljiv, ali ništa manje štetan učinak: znakovi duboko ukorijenjene psihološke traume koja bi mogla utjecati na milijune ljudi u godinama koje dolaze”, upozorila je.
Prošle godine humanitarci su dosegli do gotovo 11 milijuna ljudi diljem Ukrajine. Zatražili su 3,9 milijardi dolara za potporu svojim operacijama u 2023., a dobili su više od 2,5 milijardi dolara.
Sljedeći tjedan u Ženevi će biti predstavljen humanitarni plan za Ukrajinu za 2024., kojim se traži 3,1 milijarda dolara za potporu 8,4 milijuna ljudi.