Državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić upozorio je da je prošle godine, u odnosu na prethodne, “znatno” porastao broj državno sponzoriranih kibernetičkih napada pri čemu su štete sve veće.
Prošle je godine zabilježen 31 državno sponzorirani kibernetički napad, osjetno više u odnosu na 2022. i 2021. godinu kada ih je bilo 19, odnosno 14, rekao je Nekić u saborskoj raspravi o konačnom tekstu zakona o kibernetičkoj sigurnosti.
Objasnio je da se broj napada povećava zbog promjena koje su napadačima omogućili masovna digitalizacija i sve bolja suradnja između različitih vrsta napadača, ali i pod utjecajem rata u Ukrajini.
“S početkom toga rata počinje i povećanje državno sponzoriranih kibernetičkih napada”, naglasio je Nekić i dodao kako današnji napadi postaju sve složeniji i učestaliji, a štete koje uzrokuju sve veće.
Cilj im je, kazao je, ne samo krađa podataka, državna i industrijska špijunaža, nego i stvaranje štete na kritičnoj infrastrukturi, te financijske iznude i krađe.
Nekić ističe kako je zbog činjenice da je Hrvatska i lani bila metom napada, bitno da se predmetni zakon donese i time stvore uvjeti za uspostavu mehanizama koji će omogućiti čim bolju obranu od kibernetičkih napada.
Zakonom se u hrvatsko zakonodavstvo implementira EU Direktiva o mjerama za visoku razinu kibernetičke sigurnosti tzv. NIS2 direktiva, koju države članice Unije moraju prenijeti najkasnije do 17. listopada 2024., dok će za samu implementaciju zakona trebati od pet do sedam godina, kaže državni tajnik.
Zakon predviđa određenu centralizaciju upravljanja kibernetičkom sigurnošću, odnosno transformaciju postojećeg Centra za kibernetičku sigurnost SOA-e u Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost. (Hina)