27.11.2018.

Prevencija je najefikasnija mjera u obrani od požara

Konferencija "Požari u Hrvatskoj: obrana i prevencija 2019." održana je kao nastavak prošlogodišnje, prve konferencije Jutarnjeg lista na temu zaštite od požara, koja je uslijedila nakon alarmantne požarne sezone 2017. godine, najgore u posljednjih nekoliko desetljeća. Uz ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, ministra obrane Damira Krstičevića te ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, skupu su dali podršku Hrvatska vatrogasna zajednica, Gorska služba spašavanja te tri velike nacionalne kompanije – Hrvatske šume, AKD  i Odašiljači i vezi.

U Esplanadi su se okupili stručnjaci i subjekti koji sudjeluju u pripremi protupožarih sezona, unaprjeđenju zaštite od požara, kao i njihovoj prevenciji, a događaj je osmišljen je kako bi se sumiralo što je učinjeno u proteklih godinu dana, u kojem razdoblju je, kako je naglasio u svojoj dobrodošlici organizator, glavni urednik Jutarnjeg lista Ogurlić, ustanovljen sustav domovinske sigurnosti, uspostavljen Centra u Divuljama - Operativno vatrogasno zapovjedništvo i u Ministarstvu unutarnjih poslova pokrenuta reorganizacija sustava, vezana uz ovo područje.

Uz moderatorsku palicu voditelja Mislava Togonala, sudjelovanje sudionika panel rasprave - potpredsjednika Vlade i ministara obrane i poljoprivrede, Krstičevića i Tolušića, ministra unutarnjih poslova Božinovića, predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića, glavnog vatrogasnog zapovjednika Slavka Tucakovića, predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanadera, ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragana Lozančića, pročelnika Hrvatske gorske službe spašavanja Vinka Prizmića, zatim izaslanika predsjednice RH, njezina savjetnika Galića, načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske Mirka Šundova i umirovljenog generala Madena Markača, brojni okupljeni stručnjaci relevantnih resora javnog i privatnog sektora, dobili su odgovore na pitanja poput: Što smo naučili iz niza velikih požara koji svakoga ljeta haraju na našem priobalju? Jesmo li imali sreće u izbjegavanju ogromnih ljudskih gubitaka kakvi su se dogodili ovih dana u Kaliforniji i ovoga ljeta u Grčkoj ili naš sustav dobro funkcionira i prevenira takve teške tragedije? Koliko je važan nadzor iz zraka i kakve se novosti ove sezone uvode u ranom uočavanju požara? Što se može učiniti u prevenciji, a  što u boljem opremanju i organizaciji zračnih i kopnenih snaga koje gase požare kada već izbiju? Koje se promjene pripremaju u zakonskoj regulativi, a koje u spajanju postojećih službi u Hrvatskoj? Kako se održavaju šumski putovi, protupožarne prosjeke i šumska masa uoči požarne sezone?, te su u interaktivnom ozračju odslušali odlične prezentacije o rezultatima, unaprjeđenju i modernizaciji sustava, i pratili aktivnu panel raspravu, nakon koje su uslijedila i pitanja publike.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković iznio je rezultate požarne sezone 2018., na koje je utjecao čitav niz faktora, kao što su primjerice, olakšana i unaprjeđena suradnja, razmjena informacija i koordinacija nadležnih tijela, ali i vremenski uvjeti, svijest ljudi, strah od represivnih mjera i pojačane promidžbene aktivnosti. U ovogodišnjoj je sezoni poginula  jedna osoba, ozlijeđeno je sedam vatrogasaca od 1116 profesionalnih, 5076 dobrovoljnih i do 1113 sezonskih, koji su u njoj sudjelovali, a u kojoj je bilo 58% požara i 95,8% manje izgorene površine nego godinu ranije, izložio je zapovjednik Tucaković, nadodavši kako su u tom razdoblju doneseni i novi zakoni o šumama, poljoprivrednom zemljištu i o državnom inspektoratu, te kako je i dalje potrebno unaprjeđivati preventivne mjere, modernizirati sustav i u program aktivnosti uključiti i Hrvatsku turističku zajednicu.

Nakon prezentacije predsjednika Uprave Odašiljača i veza Mate Botice o sustavu kamera koje su potpora u ranom otkrivanju požara, a pomoću kojega su operateri do kraja rujna ove godine potvrdili 397 požarnih alarma za požare različitih razmjera, i prezentacije voditelja vatrogasnih operacija i meteorologa u grčkom Centru za koordinaciju, Iliopoulosa, o ljetošnjoj katastrofi u Grčkoj, održana je panel rasprava, u kojoj su sudjelovali, već pobrojani, najmjerodavniji sugovornici za obranu od požara i nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.

Svaki sugovornik obradio je aktualna i najvažnija područja iz svog resora djelovanja, pa je tako, između ostalih, potpredsjednik i ministar Krstičević govorio o modelima kojima se, zajedničkim i koordiniranim naporima, izgrađuje sustav domovinske sigurnosti, njegov kolega Tolušić osvrnuo se na novitete koje će uvesti nova zakonodavna rješenja te preventivne mjere koje Ministarstvo poljoprivrede ulaže u zaštitu od požara, dok je ministar Božinović govorio o povećanoj stopi otkrivanja kaznenih djela i prekršaja vezanih uz ovu problematiku, odnosno da je uz 75% smanjenje požara, došlo do 55% povećanja otkrivenosti počinitelja u posljednjoj sezoni. Također, podsjetio je na mogućnost i važnost povlačenja sredstava iz fondova EU, iz kojih je Ministarstvo unutarnjih poslova u ovoj godinu povuklo 256 milijuna kuna za 94 vatrogasna vozila i 37 milijuna kuna za radio telekomunikacijsku opremu. Gledano šire, ministar Božinović je pojasnio kako je u tijeku nastanak novog financijskog okvira Europske unije, unutar kojega se predviđa tri puta više sredstava za ulaganja u razne segmente sigurnosti, što je iznos od 33 milijarde eura, a za povlačenje kojih sredstava, čime se rasterećuje državni proračun, je nadležno upravo Ministarstvo unutarnjih poslova. Govorilo se i o pripajanju Državne uprave za zaštitu i spašavanje, odnosno sustava civilne zaštite MUP-u, te je ministar Božinović istaknuo kako operativne snage ostaju iste, a radi se samo o tome da nacionalna razina ima uvid u situaciju i jedinstvenu informacije čime sustav raspolaže u slučajevima velikih nesreća i katastrofa. Naposljetku, bilo je riječi i o prednostima i manama RescEU, mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu, odnosno europskih kapaciteta za civilnu zaštitu kojima će se nadopunjavati postojeći nacionalni kapaciteti za koordiniran europski odgovor koji se aktivira u slučaju da nacionalni kapaciteti nisu dovoljni.