Pravosudna policija Republike Hrvatske, specijalizirana je jedinica pod nadzorom Ministarstva pravosuđa, odigrala je ključnu ulogu u održavanju reda i sigurnosti unutar pravosudnog sustava. Od osamostaljenja Hrvatske 1991. godine, pravosudna policija prošla je kroz značajan razvoj i modernizaciju. Iako su razvoj i modernizacija bili presudni od samog početka neovisnosti, stvarnost se često pokazuje složenijom od samih formalnih reformi i promjena u zakonodavstvu.
U ranim godinama neovisnosti, pravosudna policija suočila se s nizom izazova, uključujući nedostatak resursa i potrebu za reorganizacijom postojećeg sustava. Aktivnosti su bile fokusirane na zaštitu sudskih zgrada i nadzor nad pritvorenicima. Kako bi odgovorilo na nove uvjete i zahtjeve, Ministarstvo pravosuđa RH započelo je proces profesionalizacije i specijalizacije. Tijekom devedesetih, Hrvatska je uz pomoć međunarodnih organizacija i bilateralne suradnje s drugim zemljama provela mnoge projekte za unaprjeđenje pravosudnog sustava, uključujući edukaciju pravosudnih policajaca, poboljšanje radnih uvjeta i uvođenje suvremenih tehnologija.
Prava, obaveze i sve ostalo vezano uz pravosudnu policiju regulirano je Zakonom o izvršenju kazne zatvora, koji je od neovisnosti Republike Hrvatske doživio više izmjena. Zakon iz 1999. godine precizno uređuje postupanje pravosudne policije prema zatvorenicima, uvođenjem novih mjera za humane uvjete u zatvorima i strožih sigurnosnih mjera za sprječavanje bijega i nasilja. Strategija razvoja pravosuđa od 2013. do 2018. godine usmjerena je na unaprjeđenje pravosudnog sustava, posebice modernizaciju pravosudne policije, s novim tehnologijama za nadzor, boljom obukom i većom profesionalnom autonomijom policajaca. Zakon o sustavu državne uprave iz 2019. godine donosi reforme za racionalizaciju i modernizaciju javne uprave, uključujući pravosudnu policiju, čime se povećava efikasnost i transparentnost. Digitalizacija pravosudnog sustava između 2020. i 2024. godine ključna je za modernizaciju, omogućujući pravosudnoj policiji bolje praćenje i kontrolu sigurnosnih rizika putem elektroničkog nadzora i upravljanja podacima. Zakonske promjene i reforme značajno su unaprijedile efikasnost, transparentnost i profesionalizam pravosudne policije u Hrvatskoj, koja se kontinuiranim reformama prilagođava novim izazovima i tehnološkim inovacijama, osiguravajući visoku razinu sigurnosti i poštivanje ljudskih prava.
Kakvi su suvremeni izazovi pravosudnih policajaca
Razvoj i modernizacija pravosudne policije u Hrvatskoj od njezina osamostaljenja su neosporno bili ključni, ali realnost je često kompleksnija od formalnih reformi i zakonskih promjena. Premda su zakonski okviri i strategije razvoja usmjereni na poboljšanje sustava, Sindikat pravosudne policije Hrvatske (SPPH) često ističe probleme koji ostaju neriješeni. Izdvajamo nekoliko ključnih aspekata koji pojašnjavaju ovu situaciju. Usprkos zakonima i reformama, kroničan nedostatak financijskih sredstava za pravosudnu policiju ostaje izazov. To obuhvaća neadekvatne plaće, loše uvjete rada i nedostatak opreme, što sve negativno utječe na motivaciju i efikasnost pravosudnih policajaca. Sindikat redovito upozorava na problem preopterećenja trenutnog osoblja. Broj pravosudnih policajaca ne prati porast zahtjeva i broja zatvorenika, što dovodi do prekovremenog rada i stresa kod zaposlenika. Unatoč uvođenju mjera za poboljšanje obuke pravosudnih policajaca, sindikat smatra da su te inicijative često povremene i neadekvatne. Nužna je stalna i sistematična obuka usklađena s najnovijim sigurnosnim standardima i radnim metodama. Pravosudni policajci svakodnevno se suočavaju s visokim rizicima, uključujući nasilje zatvorenika. Sindikat ističe potrebu za pojačanim sigurnosnim mjerama i boljom zaštitom osoblja. Mnogi zatvori i pravosudne ustanove su još uvijek u lošem stanju, s premalo prostora i zastarjelom infrastrukturom, što otežava rad pravosudnih policajaca. Sindikat ističe problem prekomjerne birokracije i administrativnih barijera koje otežavaju proces donošenja odluka i provođenje potrebnih promjena.
Primjedbe i prijedlozi Sindikata pravosudnih policajaca Hrvatske
Armin Tatarević, predsjednik Sindikata pravosudnih policajaca Hrvatske (SPPH), izrazio je zahvalnost za inicijativu posvećivanja članka pravosudnoj policiji u časopisu "Zaštita". Istaknuo je da se SPPH već godinama zalaže za usvajanje Zakona o pravosudnoj policiji, koji bi bio modeliran prema Zakonu o policiji. Očekivalo se da će taj zakon biti usvojen do kraja 2023. godine, no to se još uvijek nije ostvarilo. SPPH nastavlja s naporima da se donese zakon koji će neovisno regulirati prava i dužnosti pravosudnih policajaca, odvojeno od Zakona o izvršenju kaznenih sankcija.
Tatarević je istaknuo da je suradnja s Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, bila izazovna zbog čestih promjena na čelnim pozicijama – tri ministra i tri ravnatelja Uprave za zatvorski sustav i probaciju u vrlo kratkom vremenu. Sindikat mora svaki put iznova dokazivati svoju ulogu kao socijalnog partnera i zastupnika pravosudnih policajaca. Premda su s ministrom Malenicom imali dobru suradnju na kraju njegovog mandata, svjesni su da svakog novog ministra dočekuje negativna priča o SPPH od strane dugogodišnjih zaposlenika Ministarstva koji nisu riješili probleme zatvorskog sustava. Tatarević je naglasio problem sindikalnog kanibalizma – drugi sindikati često ne podržavaju SPPH u borbi za prava pravosudnih policajaca, već samo nude povlastice poput pozajmica i jeftinih mobitela, bez stvarnog sindikalnog zalaganja.
Najveći problemi s kojima se pravosudna policija suočava su nedostatak kadra, loši radni uvjeti, prekovremeni rad i nedovoljna sigurnost. Unatoč podizanju plaća, mlade nije lako privući u pravosudnu policiju zbog neadekvatnih uvjeta rada i nedostatka smještaja u gradovima gdje najviše nedostaje pravosudnih policajaca. SPPH smatra da se premalo izdvaja za zatvorski sustav i da se planirana izgradnja novih zatvora u Osijeku, Sisku i Gospiću odvija presporo. Pozitivno je ocijenjeno ulaganje u Kaznionicu za žene u Požegi, gdje su poboljšani uvjeti za rad službenika i boravak zatvorenica. Međutim, samo izgradnja novih ustanova i povećanje kapaciteta za prijem zatvorenika može osigurati prave uvjete za rad pravosudne policije.
SPPH će nastaviti borbu za bolje uvjete rada i zakonodavne promjene koje će unaprijediti položaj pravosudnih policajaca, kako bi se osigurao profesionalan i siguran rad unutar zatvorskog sustava Hrvatske. Premda su zakonske reforme i modernizacija bitni, prava promjena zahtijeva stalni rad na praktičnim problemima s kojima se suočava pravosudna policija. U tom smislu, važnost glasa sindikata je ključna kako bi se osiguralo da se reforme sprovode na način koji stvarno unapređuje radne uvjete i sigurnost pravosudnih policajaca. (Eugen Antić)