O važnosti digitalizacije sektora sigurnosti raspravljalo se na 19. izdanju međunarodne konferencije "Menadžment i sigurnost - M&S" održane u Stubičkim Toplicama, u organizaciji Europskog društva inženjera sigurnosti (ESSE). Tradicionalni znanstveno-stručni događaj okupio je stručnjake sigurnosti iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i drugih europskih zemalja, a dvodnevni program pratio se 14. i 15. lipnja uživo, u hotelu Matija Gubec, kao i online.
Koliko je važna digitalizacija za budućnost sektora pokazala su već uvodna predavanja koja su održali Darko Palačić s Veleučilište studija sigurnosti (VSS) i Dejan Vasović s Fakulteta zaštite na radu iz Niša. Palačić se je osvrnuo na procjenu rizika primjene umjetne inteligencije u području sigurnosti i zaštite zdravlju na radu, dok je prof. Vasović prezentirao analizu zahtjeva ISO/IEC 20000-1:2018 u kontekstu digitalizacije i sigurnosti. Nakon toga je Maja Meško prezentirala komparativnu studiju od strane više autora (Maja Meško, Tamara Radjenović, Snežana Živković, Mirko Markič), a koja se odnosno na digitalizaciju na području zaštite i zdravlja na radu u Sloveniji i Srbiji.
IoT tehnologije nezaustavljivo prodiru u svaki segment privatne i poslovne svakodnevice
Prvi dan M&S konferencije obilježilo je izlaganje člana Uprave zaštitarskog društva Sokol Security, Ante Perčina koji je predavao o digitalizaciji i privatnoj zaštiti. „Privatna zaštita je potporna industrija koja pruža personalizirane usluge zaštite nizu gospodarskih subjekata koje je proces digitalne transformacije uvelike zahvatio. Samim tim ni privatna zaštita kao integralni dio poslovnih procesa svojih korisnika usluga, ne može ostati izvan procesa digitalizacije svoje redovne djelatnosti, a poglavito ne ako i nadalje planira osiguravati optimizirani i personalizirani sigurnosni odgovor za svakog pojedinog korisnika usluga. No, unatoč navedenoj nužnosti na proces digitalizacije ove industrije se nužno osvrnuti s nekoliko aspekata, počevši od same digitalne transformacije poslova privatne zaštite, korištenja novih digitalnih tehnologija na poslovima privatne zaštite, supstitucije određenih poslova fizičke zaštite s uslugama tehničke zaštite i daljinskog nadzora, novim i proširenim uslugama privatne zaštite u digitalnom okruženju, nužne redefinicije radnih zadatka budućih zaštitara, njihove prilagodbe novim zahtjevima digitalne tehnologije, kao i prilagođenim modelima dodatne edukacije i izobrazbe zaštitara za pružanje usluga privatne zaštite u promijenjenom poslovnom i sigurnosnom okruženju“, istaknuo je u Perčin u svom predavanju.
Mirjana Galjak, Vesna Nikolić, Tamara Miladinović i Bojan Jovanović pripremili su za konferencijski program temu zanimljivog naziva "Blagostanje zaposlenika u doba digitalizacije", dok su Nikola Šobat, Biljana Vranješ i Mile Vajkić pripremili temu "Izrada virtualnih edukativnih sadržaja za osposobljavanje za zdrav i siguran rad".
Davor Delišimunović iz Poslovne sigurnosti prezentirao je svoj rad o IoT tehnologijama u sustavima zaštite, istaknuvši pri tome kako „IoT tehnologije nezaustavljivo prodiru u svaki segment naše privatne i poslovne svakodnevice. Ti procesi imaju značajan utjecaj na sustave zaštite i sigurnosti. Suvremeni projektanti sustava zaštite i krajnji korisnici zbog obilja ponuđene opreme na tržištu, dodatnu energiju ulažu u pravilan odabir novih IoT uređaja i opreme pomoću kojih sad puno jednostavnije mogu postići optimalne mjere zaštite i sigurnosti. Sve veći broj instaliranih IoT uređaja za razne vrste detekcije i promjene definiranih parametara stvara novu, proširenu sliku o povećanju broja štetnih djelovanja koja ranije nismo mogli uspješno detektirati niti pratiti. Tu činjenicu ne treba shvatiti kao iznenadno povećani broj novih vrsta ugrožavanja i štetnih djelovanja, nego kao povećani broj IoT uređaja za detekciju koji prikupljaju ranije nedostupne ili teško dostupne podatke. Svim dionicima uključenim u proces stvaranja, izgradnje i korištenja sustava zaštite otvara se prilika za bolje praćenje i nadzor osobne i poslovne imovine, te raznih poslovnih procesa s ciljem bržeg donošenja kvalitetnijih odluka temeljenih na stvarno prikupljenim podacima“.
Zakon o kibernetičkoj sigurnosti
Nadalje su za program i zbornik M&S konferencije Mario Silić i Darko Palačić s VSS-a pripremili model upravljanja rizicima za primjenu umjetne inteligencije u području ZNR-a, dok je Dragan Hristovski pričao o „sigurnosti radnog mjesta kroz digitalizaciju“. Tomislav Lacković iz tvrtke Eccos inženjering se osvrnuo na pitanje energetske učinkovitosti na primjeru trgovačkog Lanca. U svom stručnom radu istog naziva definirao je prijedloge mjera i aktivnosti za poboljšanje energetske učinkovitosti prodajnog mjesta temeljene na analizi rezultata dobivenih pri dugoročnom praćenju potrošnje električne energije, vode, plina te nadzoru temperature i upravljanja grijanjem, ventilacijom i hlađenjem. Racionalno gospodarenje električnom energijom i drugim energentima osim što smanjuje ukupne troškove održavanja objekata, istovremeno predstavlja znatan doprinos zaštiti okoliša. Sustavi nadzora potrošnje i kvalitete električne energije i ostalih energenata (plin, voda i sl.) te elemenata (temperatura, vlaga i dr.) koje nudi Eccos rezultat su kombinacije dugogodišnjeg iskustva inženjera i vrhunske opreme renomiranih svjetskih dobavljača.
Za kraj prvog dana konferencije Nevenka Grošanić i Josip Taradi prokomentirali su novi Zakon o kibernetičkoj sigurnosti u RH, uz zaključak kako je „cilj Zakona uspostavljanje sustava upravljanja kibernetičkom sigurnošću koji će osigurati djelotvornu provedbu postupaka i mjera za postizanje visoke razine kibernetičke sigurnosti u sektorima od posebne važnosti za nesmetano obavljanje ključnih društvenih i gospodarskih aktivnosti i pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta“.
Drugi dan M&S konferencije, 15. lipnja prezentirana su izlaganja u rasponu od tehnoloških do tema demokratske uporabe umjetne inteligencije. Tako se, primjerice, Gorana Lipnjak dotakla primjene digitalizacije i robotike u zdravstvu, a Cvetan Kovač, Marinko Učur „specifičnosti zaštite (na radu) radnika i ostalih osoba koje rad obavljaju putem digitalnih platformi“. Vesna Petrović, Branko Babić i Dušan Gavanski pripremili su temu “Digitalizacija mjerno-informacijskog sustava u funkciji unapređenja monitoringa seizmičkih aktivnosti u Srbiji“, a Josip Šimunko istraživanje o umjetnoj inteligenciji, demokraciji i sigurnosti.
Za kraj stručnog dijela programa su predsjednik ESSE-a Josip Taradi i Vesna Nikolić s niškog Fakulteta zaštite na radu pripremi kraće istraživanje o tome može li umjetna inteligencija položiti ispit stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu. „Ostvarenjem cilja istraživanja, uz primjenu izabranih znanstvenih metoda koje su se u postupku istraživanja potvrdile kao prikladne, došlo se do saznanja i zaključka o praktičnoj primjeni umjetne inteligencije u digitalizaciji i upravljanju informacijskim sustavima zaštite na radu. Na osnovi rezultata istraživanja po kojem je umjetna inteligencija dala točan odgovor na 16 od 18 pitanja (88,88 posto, a za polaganje online kviza stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu potrebno je najmanje 66 posto točnih odgovora) potvrđuje se da umjetna inteligencija može položiti online ispit stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu. Umjetna inteligencija može i mora imati svoju ulogu u pomoći učinkovitijem upravljanju informacijskim sustavima zaštite na radu te stalnom usavršavanju stručnjaka zaštite na radu“, rekao je u zaključku svog izlaganja Josip Taradi.
Suorganizatori 19. izdanja "Menadžmenta i sigurnosti" bili su Društvo inženjera sigurnosti Ljubljana i Veleučilište studija sigurnosti (SSBM Geneva), a iz Europskog društva inženjera sigurnosti najavili su održavanje jubilarnog, 20. izdanja M&S konferencije sredinom iduće godine u Srbiji. (Dražen Najman)
