Foto: © Unsplash/James Day
UN-ovi stručnjaci za vremenske uvjete iz Svjetske meteorološke organizacije (WMO) potvrdili su u petak da je 2024. bila najtoplija godina zabilježena, s 1,55 stupnjeva Celzijevih (C) iznad predindustrijskih temperatura.
"Zabilježili smo izvanredne temperature kopna, površine mora, izvanredne vrućine oceana popraćene vrlo ekstremnim vremenskim prilikama koje utječu na mnoge zemlje diljem svijeta, uništavajući živote, sredstva za život, nade i snove", rekla je glasnogovornica WMO-a Clare Nullis. “Vidjeli smo mnoge utjecaje klimatskih promjena na povlačenje morskih ledenjaka. Bila je to izvanredna godina.”
Četiri od šest međunarodnih skupova podataka koje je obradio WMO ukazala su na povećanje globalnog prosjeka većeg od 1,5 ℃ za cijelu prošlu godinu, ali dva nisu.
Oznaka od 1,5 ℃ značajna je jer je to bio ključni cilj Pariškog sporazuma iz 2015. da se pokuša osigurati da globalna promjena temperature ne poraste više od ovoga iznad predindustrijskih razina, dok se nastoji zadržati ukupni porast znatno ispod 2 ℃.
Klimatski dogovor pod pritiskom
Pariški sporazum "još nije mrtav, ali je u ozbiljnoj opasnosti", tvrdi WMO, objašnjavajući da se dugoročni temperaturni ciljevi sporazuma mjere desetljećima, a ne pojedinačnim godinama.
Međutim, glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo inzistirala je na tome da se “klimatska povijest odigrava pred našim očima. Nismo imali samo jednu ili dvije rekordne godine, nego čitav niz od deset godina. “Važno je prepoznati da je svaki djelić stupnja zagrijavanja bitan. Bilo da je na razini ispod ili iznad 1,5C zagrijavanja, svaki dodatni porast globalnog zatopljenja povećava utjecaj na naše živote, gospodarstva i naš planet.”
Požari u Los Angelesu: faktor klimatskih promjena
Usred smrtonosnih šumskih požara koji još uvijek bjesne u Los Angelesu za koje stručnjaci za vremenske uvjete, uključujući WMO inzistiraju da su pogoršani klimatskim promjenama - s više dana suhog, toplog, vjetrovitog vremena povrh kiša koje su potaknule rast vegetacije - UN-ova agencija rekla je da je 2024. završila jedno desetljeće -dugi “izvanredni niz rekordnih temperatura”.
Glavni tajnik UN-a António Guterres opisao je nalaze WMO-a kao još jedan dokaz globalnog zatopljenja i pozvao sve vlade da ove godine dostave nove nacionalne klimatske akcijske planove kako bi ograničili dugoročni rast globalne temperature na 1,5C – i podržali najugroženije suočavanje s razornom klimom utjecaji.
"Pojedinačne godine koje prelaze granicu od 1,5 ℃ ne znače da je dugoročni cilj ispunjen", rekao je g. Guterres. “To znači da se moramo još jače boriti kako bismo krenuli na pravi put. Visoke temperature 2024. zahtijevaju pionirsko djelovanje u vezi s klimom 2025.,” rekao je. “Još uvijek ima vremena da se izbjegne najgora klimatska katastrofa. Ali vođe moraju djelovati – sada.”
Skupovi podataka koje koristi WMO su iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), Japanske meteorološke agencije, NASA-e, američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA), britanskog Met Officea u suradnji s Jedinicom za klimatska istraživanja pri Sveučilište East Anglia (HadCRUT) i Berkeley Earth.
Zagrijavanje oceana
Ističući zasebnu znanstvenu studiju o zagrijavanju oceana, WMO je rekao da je ono odigralo ključnu ulogu u prošlogodišnjim rekordno visokim temperaturama.
"Ocean je najtopliji kakav je ikada bio prema podacima čovjeka, ne samo na površini nego i na gornjih 2000 metara", objavila je UN-ova agencija citirajući rezultate međunarodne studije koja je obuhvatila sedam zemalja i objavljena u časopisu Advances. u atmosferskim znanostima.
WMO je primijetio da se oko 90 posto viška topline uzrokovane globalnim zatopljenjem skladišti u oceanu, "što čini sadržaj topline u oceanu kritičnim pokazateljem klimatskih promjena".
Kako bi se otkrića studije stavila u perspektivu, objašnjeno je da je od 2023. do 2024. gornjih 2000 metara oceana postalo toplije za 16 zettajoules (1021 Joule), što je oko 140 puta više od ukupne svjetske proizvodnje električne energije.