Katastrofa potresa u Turskoj i Siriji ilustrira važnost robusnih i sigurnih zgrada. Primarni cilj mora biti spašavanje života. Sljedeći korak je smanjenje gubitaka u takvim katastrofama. Također se moramo prilagoditi kako bismo se mnogo učinkovitije nosili s posljedicama globalnog zatopljenja u obliku češćih ili težih vremenskih nepogoda – primjenom odgovarajućih metoda gradnje, odabirom lokacija koje mogu izdržati buduće utjecaje i osiguranjem za pokrivanje neposrednih financijskih posljedica . To jasno ilustriraju podaci o gubicima za prvu polovicu 2023., rekao je Thomas Blunck, član Uprave Munich Rea izvještavajući o prirodnim katastrofa,ma koje su pogodile svijet u prvoj polovici godine.
Prirodne katastrofe u brojkama:
Prva polovica 2023. nastavak je niza godina s velikim gubicima. Iako su ukupni gubici od 110 milijardi USD bili niži od onih u prvoj polovici 2022. (120 milijardi USD), još uvijek su bili znatno iznad prosjeka za posljednjih deset godina (98 milijardi USD, prilagođeno inflaciji). Isto vrijedi i za osigurane gubitke od 43 milijarde USD (prethodna godina: 47 milijardi USD; desetogodišnji prosjek za polugodišnje gubitke: 34 milijarde USD).
Manje od 40% ukupnih gubitaka u prvoj polovici godine bilo je osigurano – dokaz velike praznine u osiguranju koja i dalje postoji u mnogim zemljama za višestruke prirodne opasnosti. Osiguratelji su snosili oko 35% svjetskih gubitaka u odnosu na prosječne polugodišnje štete u razdoblju 2013. – 2022.
Koje su bile najskuplje elementarne nepogode u prvom polugodištu?
Potres u Turskoj i Siriji bio je daleko najrazornija prirodna katastrofa u šest mjeseci ove godine. Dana 6. veljače niz potresa pogodio je jugoistočnu Tursku u blizini granice sa Sirijom. Dva najjača potresa imala su magnitude 7,8 odnosno 7,5 i bili su najjači potresi u Turskoj u desetljećima. Uništen je vrlo veliki broj zgrada, cesta i mostova. Živote je izgubilo oko 58.000 ljudi. Kao rezultat toga, globalni broj žrtava prirodnih katastrofa u prvoj polovici godine (oko 62 000) bio je veći nego što je bio od 2010. Ukupni gubici od potresa u obje zemlje procjenjuju se na oko 40 milijardi američkih dolara, sa Sirijom iznose otprilike 5 milijardi američkih dolara.
Unatoč uspostavi Turskog fonda za osiguranje od katastrofa (TCIP), koji osigurava obvezno osiguranje stambenih zgrada u Turskoj i sada ima penetraciju osiguranja veću od 50%, osigurani dio ukupnih gubitaka u ukupnom iznosu od oko 5 milijardi USD ostao je mali. Osigurana svota prema TCIP-u ograničena je na 640.000 TL po stambenoj jedinici (što odgovara otprilike 34.000 USD u vrijeme potresa). Komercijalna poduzeća nisu uključena u skup. Slično tome, infrastruktura općenito nije osigurana. Osobito u zemlji koja je izložena potresima kao što je Turska, bilo bi poželjno i praktično imati širu ponudu osiguranja, kako bi se osiguralo da se pogođeni – uključujući vlade – mogu brže oporaviti od financijskih gubitaka.
Izuzetno veliki gubici od jakih grmljavinskih oluja u SAD-u
U SAD-u su u prvoj polovici godine višestruke jake grmljavinske oluje, popraćene razornim tornadima i tučom, uzrokovale nagli porast gubitaka. Ukupni gubici od ovih oluja iznosili su više od 35 milijardi USD, od čega je više od 25 milijardi USD osigurano. Gubici ove veličine zbog jakih grmljavinskih oluja u SAD-u sada se čine normalnim pojavama, a ne ekstremima. Nakon prilagodbe za inflaciju, veći gubici od grmljavinske oluje u prvoj polovici dogodili su se samo jednom prije u SAD-u (2011., s 46 milijardi USD u ukupnim gubicima i 29 milijardi USD u osiguranim gubicima).
Najskuplji pojedinačni događaj godine dosad bio je niz grmljavinskih oluja sredinom lipnja, koje su pogodile velike dijelove Teksasa. Snažna nevremena i tuča promjera do dvanaest centimetara – gotovo dvostruko veće od teniske loptice – izazvali su najveću štetu. Zabilježeno je više od 50 tornada, od kojih su neki ocijenjeni F3 na poboljšanoj Fujitinoj ljestvici, s brzinama vjetra većim od 218 km/h. Ukupni gubitak zbog ove epidemije procjenjuje se na oko 8,4 milijarde USD, od čega je približno 7 milijardi USD osigurano.
Većina istraživača pretpostavlja da klimatske promjene olakšavaju stvaranje jakih grmljavinskih oluja s tornadima i tučom, budući da kontinuirano zagrijavanje rezultira većim isparavanjem i, osobito na razini tla, povećanom vlagom. Ovo povećava poteuvjet za stvaranje grmljavinske oluje. Statistika gubitaka za grmljavinske oluje u Sjevernoj Americi i Europi također ide prema gore, čak i nakon prilagodbe za povećanje vrijednosti iz gospodarskog razvoja.
Klimatske promjene i El Niño – 2023. mogla bi biti najtoplija godina ikada
“Učinci klimatskih promjena sve snažnije utječu na naše živote. Prvu polovicu 2023. karakterizirale su rekordne temperature u mnogim regijama svijeta, vrlo visoke temperature vode u raznim oceanskim bazenima, suše u dijelovima Europe i jaki šumski požari u sjeveroistočnoj Kanadi,” rekao je Ernst Rauch, glavni klimatski i geoznanstvenik pri München Re. Globalna prosječna temperatura za lipanj bila je najtoplija ikad zabilježena, porasla za više od 1,2°C u usporedbi s predindustrijskim vremenima.
„Kao i 2016., prirodni klimatski fenomen El Niño igra važnu ulogu u 2023. Karakterizira ga promjena temperature u Pacifiku koja utječe na ekstremne vremenske uvjete u mnogim regijama svijeta i uzrokuje privremeni daljnji porast temperatura. Svejedno, istraživanja globalnih temperaturnih trendova su nedvosmislena: porast temperature vode i zraka diljem svijeta uglavnom je uzrokovan klimatskim promjenama, što zauzvrat uzrokuje više prirodnih katastrofa povezanih s vremenom i financijskih gubitaka,” dodao je Rauch.
Aktivnost uragana u sjevernom Atlantiku općenito se smanjuje tijekom faze El Niño. Međutim, iznimno visoka temperatura vode u glavnim područjima nastanka uragana, s vrijednostima koje su 1-2°C iznad prosjeka, povećava vjerojatnost stvaranja većeg broja oluja u glavnoj fazi sezone koja počinje u kolovozu. Zbog toga je teško predvidjeti kakva će biti trenutna sezona uragana.