Blaženka Musulin
Odvjetnica / Attorney at law
https://www.odvjetnicki-ured-musulin.hr/
Poplava je prirodna nepogoda, a smatra se iznenadnom okolnosti koja je uzrokovana nepovoljnim vremenskim prilikama, koja prekida normalno odvijanje života, uzrokuje žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu.
Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, koji je na snazi od 23. veljače 2019., uređuju se kriteriji i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode, procjena štete od prirodne nepogode, dodjela pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih na području Republike Hrvatske.
Prirodna nepogode se može proglasiti ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20 posto vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30 posto prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30 posto, a ispunjenje uvjeta utvrđuje općinsko odnosno gradsko povjerenstvo.
Općinska odnosno gradska povjerenstva tada utvrđuju i provjeravaju visinu štete od prirodne nepogode za područje općine odnosno grada, a podatke o prvim procjenama štete unose u Registar šteta radi konačne procjene od strane županijskog povjerenstva. Poslove u vezi s procjenom štete i dodjele sredstava pomoći obavljaju Državno povjerenstvo, Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba, županijska povjerenstva, odnosno gradska i općinska povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda.
Vlada RH donosi odluku o proglašenju prirodne nepogode na području dviju ili više županija ili na cijelom području Republike Hrvatske, a također Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba može predložiti gradonačelniku proglašenje prirodne nepogode.
Polica osiguranja imovine za štetu od poplave
Dobro imati osiguranje kojom se osigurava imovina, a prilikom odabira osiguravajuće društva s kojim se polica zaključuje važno je provjeriti što sve takva polica pokriva i kakvi su Uvjeti koji se primjenjuju na takvu policu osiguranja.
Uplatom iznosa premije označavaju se u ponudi i zaključenoj polici osiguranja rizici za koje je Polica sklopljena, a imovina je osigurana za rizike koji su taksativno nabrojani i označeni kao osigurani, te je za isto i uplaćeno.
U Uvjetima koje se uz policu osiguranja primjenjuju objašnjeno je kako se šteta prijavljuje i što je sve potrebno dostaviti osiguravajućem društvu, ali je isto tako i navedeno za koje rizike postoji isključenje, odnosno za koje događaje i slučajeve se odšteta ne isplaćuje.
Ugovor o osiguranju je sklopljen kad je ponuda o osiguranju prihvaćena, kaže čl. 925. st. 1., a o tako sklopljenom ugovoru o osiguranju osiguratelj je obvezan bez odgađanja ugovaratelju osiguranja predati uredno sastavljenu policu ili neku drugu ispravu.
Međutim osigurani rizik mora biti budući, neizvjestan i nezavisan od isključive volje osiguranja ili osiguranika, jer ako tome nije tako ugovor o osiguranju može biti ništetan ili pobojan.
Dakle, moguće je osigurati se od poplave i izlijevanja vode, ali samo prije nego je do poplave došlo, pa je ništav ugovor o osiguranju koji se zaključi nakon što je takav osigurani slučaj već nastupio, pa prema odredbama Zakona o obveznim odnosima osiguravatelj u tom slučaju nije dužan isplatiti štetu.
U odluci VS RH, oznake Rev 855/03 od 16. studenog 2004. Izbor 1/05-67. ocijenjeno je da je ništav ugovor o osiguranju opasnosti od poplave, bujice i viske vode budući da je osigurani slučaj već bio u nastajanju u vrijeme sklapanja ugovora, zbog visokih voda rijeke koje nisu nastupile iznenada, već kontinuirano prije sklapanja ugovora.
Naime, prema čl. 922. st 3. ZOO-a, ništetan je ugovor o osiguranju kada je u trenutku sklapanja ugovora već nastao osigurani slučaj ili bio u nastupanju ili je bilo izvjesno da će nastupiti.
Također ako je ugovoreno da će osiguranjem biti obuhvaćeno određeno razdoblje koje prethodi sklapanju ugovora, ugovor će biti ništetan samo ako je u trenutku njegova sklapanja zainteresiranoj strani bilo poznato da se osigurani slučaj već dogodio.
Prema čl. 938. st. 1. ugovaratelj osiguranja dužan je, kad je u pitanju osiguranje imovine, obavijestiti osiguratelja o svakoj promjeni okolnosti koja može biti značajna za ocjenu rizika.
Dok st. 3. kaže da ako je povećanje rizika toliko da osiguratelj ne bi sklopio ugovor da je takvo stanje postojalo u trenutku njegova sklapanja, on može raskinuti ugovor.
Prilikom ugovaranja police osiguranja imovine može se ugovoriti osiguranje i za pokretne stvari u kućanstvu, kao što su npr. namještaj, kućanski aparati i uređaji, odjeća i obuća, sportska oprema, glazbeni instrumenti, itd.
Osim stalno nastanjene kuće ili stana dobro je osigurati i vikendicu.
Osnovnim osiguranjem pokriveno je mnoštvo rizika npr. požar i udar groma, oluja, tuča/led, pa čak i pad letjelice, manifestacije i demonstracije, eksplozija, poplave i bujice, klizanje tla i odronjavanje zemljišta, izlijevanje vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, provalne krađe, razbojstva, obične krađe i odgovornosti.
Osiguranik, kad ugovor zaključi, dužan je poduzeti propisane, ugovorene i sve ostale razborite mjere potrebne da se spriječi nastanak osiguranog slučaja, a ako osigurani slučaj nastupi, dužan je poduzeti sve što je razborito i u njegovoj moći da se ograniče i smanje štetne posljedice.
Svakako bi bilo dobro takvo osiguranje ugovoriti što prije kako bi barem djelomično pokrili štete koje mogu nastati kroz npr. kišno razdoblje.